Connect with us

Svijet

Lula budući predsjednik Brazila?

Prije tri godine Luiz Inacio Lula da Silva čamio je u zatvorskoj ćeliji. Bivši brazilski predsjednik, koji je na čelu zemlje bio od 2003. do 2010., služio je dvanaestogodišnju kaznu zatvora zbog korupcije.

Izgledalo je da mu je politička karijera gotova.

Međutim, pušten je iz zatvora 2019. nakon što je sud odlučio da je sudac koji je predsjedavao njegovim suđenjem bio pristran i sada je samo na korak od jednog od najneočekivanijih političkih povrataka u recentnoj istoriji.

Izgleda da će Lula, kako ga zovu, opet biti predsjednik. Pitanje, sudeći po anketama, nije hoće li pobijediti sadašnjeg predsjednika, krajnjeg desničara Jaira Bolsonara, nego kada.

Nedavne ankete pokazale su da bi Lula mogao dobiti oko 45 posto glasova, a Bolsonaro 35, čime bi Lula bio jako blizu pobjedi u prvom krugu izbora u nedjelju. Ako nijedan kandidat ne dobije više od 50 posto glasova, prva dva kandidata idu u drugi krug 30. oktobra.

Povratak na vlast Lula bi mogao zahvaliti ne samo svojoj borbenosti i populističkom šarmu, zbog čega ga je bivši američki predsjednik Barack Obama jednom nazvao “najpopularnijim predsjednikom na Zemlji”, nego i sve većoj zabrinutosti građana zbog širenja nejednakosti, što je dovelo do novog vala uspona ljevičara na vlast u Latinskoj Americi zadnjih godina.

Nostalgija za dobrim godinama i govedinom
Analitičari kažu da Lula svoju dominaciju u anketama može umnogome zahvaliti i samom Bolsonaru (67), bivšem vojnom oficiru poznatom po tome što nema “dlake na jeziku”, koji je i sam optužen za korupciju i mnogi vjeruju da je kriv za loš brazilski pristup pandemiji kovida-19.

No Lula je takođe uspješno iskoristio čežnju Brazilaca za prosperitetnijim danima svojeg predsjedništva, kada je zemlja, do tada 13., postala sedma najveća ekonomija svijeta i kada su si, kako često ističe u predizbornoj kampanji, prosječni ljudi mogli priuštiti govedinu.

“Imali smo nekoliko zaista dobrih godina”, rekao je Marcelo Franca, 62-godišnji pisac. “Ljudi su za time nostalgični”.

Ali gotovo se svi slažu da će Lula, ako pobijedi, teško ponoviti svoje ranije uspjehe jer se politička i ekonomska situacija dramatično promijenila.

Brazilski rast u prva dva Lulina mandata podsticala je rastuća globalna potražnja za robom kao što su soja i željezo, kao i otkriće najvećih rezervi nafte u istoriji zemlje.

Zemlja danas, kao i dobar dio ostatka svijeta, pokušava izvući se iz ekonomskog ponora nakon pandemije boreći se s dvoznamenkastom inflacijom i rastućim cijenama goriva.

“Svijet je puno komplikovaniji”, rekao je Brian Winter, potpredsjednik za politiku pri Vijeću Amerika.”Nije niti izbliza jednako zabavno biti predsjednik sada kao tokom 2000-ih”.

Bolsonaro poput Trumpa
Ako Lula pobijedi, moraće voditi i zemlju koja nikada nije bila dublje podijeljena.

Od njegova suđenja za korupciju i opoziva njegove nasljednice Dilme Rousseff, polarizacija je pustila dublje korijene. Ljevica okrivljuje desnicu da manipuliše pravosuđem, a Bolsonarove pristaše ocrnjuju Lulu kao lopova koji planira ukrasti izbore.

Bolsonaro raspiruje te napetosti po uzoru na svojeg saveznika, bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, dovodeći u pitanje integritet brazilskog izbornog sistema.

Bolsonaro je sugerisao da možda neće priznati izborne rezultate i da bi moglo biti nasilja. Rekao je da svoju budućnost vidi u tri opcije: “zatvor, smrt ili pobjedu”.

Po ispitivanju Datafolha, 40 posto birača vjeruje da postoji “velika vjerovatnost” za nasilje na dan izbora, zbog čega devet posto ispitanika razmišlja da na njih ne iziđe.

Visoki izborni sud odobrio je raspoređivanje oružanih snaga u 568 opština na dan izbora kako bi građanima zajamčile da ostvare svoja biračka prava.

Lula i Bolsonaro razmjenjivali optužbe za korupciju u posljednjoj debati prije izbora
Glavni brazilski predsjednički kandidati razmjenjivali su optužbe za korupciju u svojoj posljednjoj debati prije nedjeljnih izbora, a malo su raspravljali o prijedlozima za upravljanje tom južnoameričkom državom.

Aktuelni krajnje desni predsjednik Jair Bolsonaro nazvao je svog ljevičarskog suparnika, bivšeg predsjednika Luiza Inacia Lulu da Silvu, šefom kriminalne skupine koja je vodila “kleptokraciju” tokom njegova dva predsjednička mandata od 2003. do 2010. godine.

Lula, koji ima dvoznamenkastu prednost prije prvog kruga glasanja, nazvao je Bolsonara “besramnim” lažljivcem čija je vlada prikrila mito pri kupnji vakcina tijekom pandemije kovida-19 u kojoj je umrlo više od 680.000 Brazilaca.

Kandidatkinja centra Simone Tebet iz Stranke brazilskog demokratskog pokreta (MDB) prekorila je obojicu jer se lično napadaju umjesto da se usredotoče na prijedloge za rješavanje visoke nezaposlenosti i sve veće gladi.

Tebet je rekla da će preokrenuti Bolsonarovu ekološku politiku koja je dopustila veliko krčenje šuma u Amazoniji.

“Prestanimo biti međunarodni izopćenik”, rekla je o Bolsonarovoj izolaciji zbog toga što nije zaštitio prašumu.

U debati, Lula je obećao da će suzbiti ilegalno rudarenje u šumi.

Bude li izabran, Lula je rekao da će skinuti 100 godina tajnosti, koje je Bolsonaro proglasio, s pregovora svojeg ministarstva zdravstva o vakcinama protiv kovida-19 i istraga o navodnim finansijskim prestupima predsjednikovih sinova “kako bi vidjeli što on skriva”.

Glavne ankete javnog mnijenja pokazuju da Lula ima prednost od oko 10-15 postotnih bodova ispred Bolsonara prije prvog kruga glasanja.

Prema anketaru Datafolhi Lula ima 50 posto važećih glasova, isključujući prazne i nevažeće listiće, i mogao bi pobijediti na izborima u nedjelju, izbjegavajući drugi krug.

Bude li drugi krug glasanja potreban, održat će se 30. oktobra.

(24sata)

Related Topics:

Svijet

MAKRON PO SVOM “Putin želi da dobije sve, a zatim da pregovara”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je danas Moskvu da “jasno odgovori” u pregovorima o prekidu vatre u Ukrajini, navodeći da “Rusija ne odaje utisak da iskreno želi mir”.

Makron je, u obraćanju poslije video-konferencije čija je tema bio mir u Ukrajini, rekao da želi “jasan pritisak” na Rusiju koja, po njegovoj ocjeni, “ne odaje utisak da iskreno želi mir”, prenela je televizija BFM, pozivajući se na izvore u Jelisejskoj palati.
“Rusija ne odaje utisak da iskreno želi mir. Ne odgovara na prijedloge Sjedinjenih Država i Ukrajine. Intenzivira borbe. Predsjednik (Rusije Vladimir) Putin želi da dobije sve, a zatim da pregovara”, rekao je Makron.
On je istakao da, ukoliko želi mir u Ukrajini, “Rusija mora jasno da odgovori”.
“Naša strategija mira putem sile je sada u igri. Ako želimo mir, Rusija mora jasno da odgovori i pritisak mora biti jasan, u sprezi sa Sjedinjenim Državama, kako bi se postigao prekid vatre”, istakao je Makron.
On je zahvalio ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom “što je imao hrabrosti da preduzme mirovnu inicijativu sa (američkim) predsjednikom (Donaldom) Trampom” i što je “predložio jednomjesečni prekid vatre”.
“Za trajni mir, moramo pomoći Ukrajini da se odupre, da sutra ima jaku vojsku koja brani svoju zemlju, i moramo biti spremni da garantujemo taj mir”, zaključio je francuski predsjednik.
Jelisejska palata je saopštila da je virtuelni samit ukrajinskih saveznika održan jutros, na inicijativu britanskog premijera Kira Starmera, a da su njime “kopredsedavali Velika Britanija i Francuska”.
Starmer je danas najavio da će u četvrtak, 20. marta, u Velikoj Britaniji biti održan novi sastanak vojnih lidera zemalja saveznika Kijeva.

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN “Gospodari Evrope NEĆE DOBITI ČLANSTVO UKRAJINE u EU na račun Mađarske”

Gospodari Evrope su odlučili da Ukrajina mora da nastavi rat sa Rusijom bez obzira na cijenu, a u zamjenu će dobiti brzo članstvo u EU na račun Mađarske, rekao je danas premijer te zemlje Viktor Orban.
Govoreći na mitingu u Budimpešti povodom proslave Dana državnosti Mađarske, Orban je rekao da prodržava Evropsku uniju, ali bez Ukrajine, prenosi Dejli njuz hangari.
Orban je upozorio da će “eliminisati finansijsku mašinu koja je korumpiranim dolarima kupovala političare, sudije, novinare, pseudo-građanske organizacije i političke aktiviste”.
On je istakao da će Mađari imati priliku da iznesu svoje mišljenje o težnjama Ukrajine ka Evropskoj uniji.
“Nema evropske odluke bez Mađarske. Prije godinu dana, pitanje je bilo da li želimo da umremo za Ukrajinu. Sada je pitanje da li želimo da budemo bankrotirani njenim pristupanjem (Uniji)”, rekao je Orban.
Mađarski premijer je rekao da (briselska) “imperija” želi da kolonizuje Ukrajinu umesto da joj pomogne.
“Rat je oruđe kolonizacije”, dodao je on.
On je dodao da Brisel navodno želi da zameni autohtono evropsko stanovništvo putem migracija.
“Imperija želi da pomeša autohtone stanovnike Evrope sa invazijskim masama iz strane civilizacije, a zatim ih zamijeni”, rekao je Orban.
Dodao je da ”imperija” takođe nastoji da “našu djecu i unuke otjera od zdravog načina života ka haosu neprirodnog načina života i odbaci poredak i kulturu hrišćanskog života”.
“Žele da služimo bogovima rata umjesto mira”, izjavio je on.
Orban je rekao da “imeprijalna mašina” uništava zapadni svijet, ali da je taj navodni proces uništavanja Mađarska uspjela da zaustavi na svojim granicama.
“Nismo im dozvolili da okupiraju zemlju, parlament ili vladu”, rekao je on, dodajući da Briselu 15 godina nije uspelo da ”potkopa” Budimpeštu.
On je takođe pozdravio sve Mađare koji ”nisu ustuknuli pred Soroševom imperijom, koji nisu priklonili Briselu, koji se nisu poklonili liberalnoj imperiji u SAD”.
Orban je upozorio da će se vremena promijeniti i u Briselu.
“Po svojoj prirodi, imperije su grabljive, a njihovi stomaci su bez dna”, rekao je on. Carstva žude za novcem i novim kolonijama”, dodao je mađarski premijer.

Nastavi čitati

Svijet

UBIJENO DEVET PALESTINACA! Vazdušni napad Izraela na sjeveru Pojasa Gaze

Najmanje devet Palestinaca je ubijeno, uključujući dva lokalna novinara, a ima i ranjenih u vazdušnom napadu Izraela na grad Beit Lahija na sjeveru Pojasa Gaze, saopštilo je Ministarstvo zdravlja palestinskle enklave.

Napad je izvršen u vrijeme kada lideri Hamasa sa posrednicima u Kairu vode pregovore o prekidu vatre u Gazi.

Nekoliko ljudi je teško povrijeđeno kada je pogođen automobil, rekli su Rojtersu zdravstveni zvaničnici.
Svjedoci i novinari izjavili su da su ljudi u automobilu bili u misiji humanitarne organizacije Fondacija “El Kair” u Bejt Lahiji i da su bili u pratnji novinara i fotografa kada su pogođeni.

Među poginulima su najmanje tri lokalna novinara, javljaju palestinski mediji.
Izraelska vojska za sada nije komentarisala ovaj događaj.

Nastavi čitati

Aktuelno