Connect with us

Svijet

Lula budući predsjednik Brazila?

Prije tri godine Luiz Inacio Lula da Silva čamio je u zatvorskoj ćeliji. Bivši brazilski predsjednik, koji je na čelu zemlje bio od 2003. do 2010., služio je dvanaestogodišnju kaznu zatvora zbog korupcije.

Izgledalo je da mu je politička karijera gotova.

Međutim, pušten je iz zatvora 2019. nakon što je sud odlučio da je sudac koji je predsjedavao njegovim suđenjem bio pristran i sada je samo na korak od jednog od najneočekivanijih političkih povrataka u recentnoj istoriji.

Izgleda da će Lula, kako ga zovu, opet biti predsjednik. Pitanje, sudeći po anketama, nije hoće li pobijediti sadašnjeg predsjednika, krajnjeg desničara Jaira Bolsonara, nego kada.

Nedavne ankete pokazale su da bi Lula mogao dobiti oko 45 posto glasova, a Bolsonaro 35, čime bi Lula bio jako blizu pobjedi u prvom krugu izbora u nedjelju. Ako nijedan kandidat ne dobije više od 50 posto glasova, prva dva kandidata idu u drugi krug 30. oktobra.

Povratak na vlast Lula bi mogao zahvaliti ne samo svojoj borbenosti i populističkom šarmu, zbog čega ga je bivši američki predsjednik Barack Obama jednom nazvao “najpopularnijim predsjednikom na Zemlji”, nego i sve većoj zabrinutosti građana zbog širenja nejednakosti, što je dovelo do novog vala uspona ljevičara na vlast u Latinskoj Americi zadnjih godina.

Nostalgija za dobrim godinama i govedinom
Analitičari kažu da Lula svoju dominaciju u anketama može umnogome zahvaliti i samom Bolsonaru (67), bivšem vojnom oficiru poznatom po tome što nema “dlake na jeziku”, koji je i sam optužen za korupciju i mnogi vjeruju da je kriv za loš brazilski pristup pandemiji kovida-19.

No Lula je takođe uspješno iskoristio čežnju Brazilaca za prosperitetnijim danima svojeg predsjedništva, kada je zemlja, do tada 13., postala sedma najveća ekonomija svijeta i kada su si, kako često ističe u predizbornoj kampanji, prosječni ljudi mogli priuštiti govedinu.

“Imali smo nekoliko zaista dobrih godina”, rekao je Marcelo Franca, 62-godišnji pisac. “Ljudi su za time nostalgični”.

Ali gotovo se svi slažu da će Lula, ako pobijedi, teško ponoviti svoje ranije uspjehe jer se politička i ekonomska situacija dramatično promijenila.

Brazilski rast u prva dva Lulina mandata podsticala je rastuća globalna potražnja za robom kao što su soja i željezo, kao i otkriće najvećih rezervi nafte u istoriji zemlje.

Zemlja danas, kao i dobar dio ostatka svijeta, pokušava izvući se iz ekonomskog ponora nakon pandemije boreći se s dvoznamenkastom inflacijom i rastućim cijenama goriva.

“Svijet je puno komplikovaniji”, rekao je Brian Winter, potpredsjednik za politiku pri Vijeću Amerika.”Nije niti izbliza jednako zabavno biti predsjednik sada kao tokom 2000-ih”.

Bolsonaro poput Trumpa
Ako Lula pobijedi, moraće voditi i zemlju koja nikada nije bila dublje podijeljena.

Od njegova suđenja za korupciju i opoziva njegove nasljednice Dilme Rousseff, polarizacija je pustila dublje korijene. Ljevica okrivljuje desnicu da manipuliše pravosuđem, a Bolsonarove pristaše ocrnjuju Lulu kao lopova koji planira ukrasti izbore.

Bolsonaro raspiruje te napetosti po uzoru na svojeg saveznika, bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, dovodeći u pitanje integritet brazilskog izbornog sistema.

Bolsonaro je sugerisao da možda neće priznati izborne rezultate i da bi moglo biti nasilja. Rekao je da svoju budućnost vidi u tri opcije: “zatvor, smrt ili pobjedu”.

Po ispitivanju Datafolha, 40 posto birača vjeruje da postoji “velika vjerovatnost” za nasilje na dan izbora, zbog čega devet posto ispitanika razmišlja da na njih ne iziđe.

Visoki izborni sud odobrio je raspoređivanje oružanih snaga u 568 opština na dan izbora kako bi građanima zajamčile da ostvare svoja biračka prava.

Lula i Bolsonaro razmjenjivali optužbe za korupciju u posljednjoj debati prije izbora
Glavni brazilski predsjednički kandidati razmjenjivali su optužbe za korupciju u svojoj posljednjoj debati prije nedjeljnih izbora, a malo su raspravljali o prijedlozima za upravljanje tom južnoameričkom državom.

Aktuelni krajnje desni predsjednik Jair Bolsonaro nazvao je svog ljevičarskog suparnika, bivšeg predsjednika Luiza Inacia Lulu da Silvu, šefom kriminalne skupine koja je vodila “kleptokraciju” tokom njegova dva predsjednička mandata od 2003. do 2010. godine.

Lula, koji ima dvoznamenkastu prednost prije prvog kruga glasanja, nazvao je Bolsonara “besramnim” lažljivcem čija je vlada prikrila mito pri kupnji vakcina tijekom pandemije kovida-19 u kojoj je umrlo više od 680.000 Brazilaca.

Kandidatkinja centra Simone Tebet iz Stranke brazilskog demokratskog pokreta (MDB) prekorila je obojicu jer se lično napadaju umjesto da se usredotoče na prijedloge za rješavanje visoke nezaposlenosti i sve veće gladi.

Tebet je rekla da će preokrenuti Bolsonarovu ekološku politiku koja je dopustila veliko krčenje šuma u Amazoniji.

“Prestanimo biti međunarodni izopćenik”, rekla je o Bolsonarovoj izolaciji zbog toga što nije zaštitio prašumu.

U debati, Lula je obećao da će suzbiti ilegalno rudarenje u šumi.

Bude li izabran, Lula je rekao da će skinuti 100 godina tajnosti, koje je Bolsonaro proglasio, s pregovora svojeg ministarstva zdravstva o vakcinama protiv kovida-19 i istraga o navodnim finansijskim prestupima predsjednikovih sinova “kako bi vidjeli što on skriva”.

Glavne ankete javnog mnijenja pokazuju da Lula ima prednost od oko 10-15 postotnih bodova ispred Bolsonara prije prvog kruga glasanja.

Prema anketaru Datafolhi Lula ima 50 posto važećih glasova, isključujući prazne i nevažeće listiće, i mogao bi pobijediti na izborima u nedjelju, izbjegavajući drugi krug.

Bude li drugi krug glasanja potreban, održat će se 30. oktobra.

(24sata)

Svijet

VENS: Epstin imao veze sa vrhom američkih i izraelskih obavještajnih službi

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da je osuđeni seksualni prestupnik Džefri Epstin imao veze sa najvišim nivoima američkih i izraelskih obavještajnih službi, dodajući da je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa pogrešila u načinu na koji je objavila dokumenta u vezi sa Epstinom i ocijenivši da je cio proces bio loše vođen, posebno komunikacija sa javnošću.

Vens je u podkastu Džoa Rogana rekao da je Epstin “očigledno imao veze sa najvišim nivoima američkih obavještajnih službi”, kao i “sa najvišim nivoima izraelskih obaveštajnih službi”, navodi u srijedu američki Forbs.

Govoreći o Epstinovim vezama sa bivšim izraelskim premijerom Ehudom Barakom, koje su ranije bile predmet medijskih izveštaja, Vens je rekao da je Epstin, kako smatra, bio povezan sa “elementima izraelske duboke države koji pripadaju lijevom centru”, prenosi Tanjug.

“Nije bio posebno povezan sa desnim centrom izraelske politike. U Americi je bio povezan sa svima, imao je prijatelje među republikancima i među demokratama”, rekao je Vens.

Američki potpredsjednik je istakao da aktuelna administracija snosi odgovornost za način na koji su objavljeni dokumenti o Epstinu.

“Ako ljudi žele da kažu da smo pogrešno rukovodili objavom dokumenata o Epstinu, krivi smo. Pogrešno smo to uradili, posebno kada je riječ o komunikaciji”, rekao je Vens.

Odgovarajući na Roganovo pitanje šta je administracija trebalo da učini, Vens je rekao da je dokumenta trebalo objaviti što je prije moguće, ali je dodao da je bilo potrebno vrijeme da se uklone podaci koji bi mogli da otkriju identitet žrtava.

Na Roganovu primedbu da su među zatamnjenim imenima bila i ona za koja se ne čini da pripadaju žrtvama, Vens je rekao da su neke osobe koje su označene kao navodne žrtve istovremeno bile označene i kao navodni saučesnici, zbog čega je, kako je naveo, ponekad teško povući jasnu granicu.

Vens je priznao da je povjerenje američke javnosti u cio taj proces oslabilo nakon što je bivša državna tužiteljka SAD Pem Bondi desničarskim influenserima podijelila fascikle sa dokumentima pod nazivom “Epstinovi dosijei”, od kojih je veliki dio već bio dostupan javnosti.

Dodao je da vjeruje da je Bondi time pokušala da odgovori na “aktuelni politički trenutak”.

Govoreći o Trampu i njegovim ranijim vezama sa Epstinom, Vens je rekao da nikada nije video dokaze da je Tramp učestvovao u bilo kakvim nezakonitim radnjama koje uključuju maloljetnike.

On je dodao da Tramp, kada dosijee o Epstinu naziva “prevarom”, misli na, kako je rekao, “apsurdnu” tvrdnju da je na bilo koji način povezan sa pedofilijom.

Nastavi čitati

Svijet

“NE ŽELIM PREGOVORE”: Napadi na Iran biće nastavljeni dok ne pristanu na sporazum

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će američki vazdušni udari na Iran biti nastavljeni i narednih dana, uz upozorenje da će biti sve intenzivniji ukoliko Teheran ne pristane na sporazum, dodajući da trenutno ne želi pregovore sa Iranom.

Američki predsednik je istovremeno naveo da kontakti između dve strane nisu prekinuti i da iranski predstavnici i dalje pokušavaju da postignu sporazum.

“Poruka je bila jednostavna – morate da postignete sporazum ili vam neće ostati ništa”, rekao je Tramp u sredu, dodajući da veruje da Iran nema drugog izbora osim da pregovara.

Tramp je, u intervjuu za Foks njuz, rekao da će američke snage nastaviti napade “dok ne proceni da je dovoljno”, ocenivši da su iranski vojni kapaciteti ozbiljno oslabljeni.

“Jedini način da se sa njima pregovara jeste kroz demonstraciju vojne snage”, rekao je Tramp.

On je naveo da su glavni ciljevi američke operacije sprečavanje Irana da razvije nuklearno oružje, očuvanje slobodne plovidbe kroz Ormuski moreuz i dalje slabljenje iranskih vojnih kapaciteta.

Američki predsednik tvrdi da bi Iranu, čak i kada bi se napadi odmah obustavili, bile potrebne decenije da obnovi uništenu vojnu infrastrukturu.

Govoreći o mogućim narednim ciljevima, Tramp je rekao da za sada nije gađana iranska energetska infrastruktura, ali da ni ta opcija nije isključena.

“Energetsku infrastrukturu ostavljam za kraj. Večeras ćemo ih pogoditi veoma snažno, isto će biti i narednih noći, a sledeće sedmice biće još gore ukoliko ne sednu za pregovarački sto”, rekao je Tramp, navodeći da bi među potencijalnim metama mogli da budu elektrane i mostovi.

Na pitanje o mogućnosti kopnene operacije, Tramp nije želeo da iznese detalje, ali je rekao da postoje “drugi koji mogu da vode takvu kampanju”.

Tramp je ocenio da je sporazum o iranskom nuklearnom programu, postignut tokom administracije bivšeg američkog predsednika Baraka Obame, bio “bezvredan dokument” koji je, kako tvrdi, vodio ka razvoju nuklearnog oružja.

On je rekao da američke obaveštajne službe pažljivo prate sva poznata iranska nuklearna postrojenja, uključujući i lokaciju za koju se poslednjih dana spekuliše da bi mogla da bude deo nuklearnog programa, upozorivši da će biti napadnuta ukoliko bude registrovana bilo kakva značajnija aktivnost.

Govoreći o pomorskom saobraćaju kroz Ormuski moreuz, Tramp je rekao da je prolaz otvoren za međunarodnu plovidbu, ali da je blokiran za iranske brodove.

On je u razgovoru za američku televiziju izjavio i da je u početku smatrao da je promena vlasti u Iranu moguća, podsećajući na govor od 28. februara, kada je, najavljujući početak američko-izraelske vojne operacije protiv Irana, pozvao Irance da preuzmu kontrolu nad svojom državom nakon završetka bombardovanja.

Na pitanje da li je tada zaista verovao da bi moglo da dođe do promene režima, Tramp je odgovorio potvrdno, navodeći da nije očekivao da će iranske vlasti biti spremne da upotrebe silu protiv sopstvenog stanovništva.

Nastavi čitati

Svijet

IRAN NE ODUSTAJE: Napadi na baze SAD u Kuvajtu, Jordanu i Bahreinu

Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) i vojska Islamske Republike Iran saopštile su danas da su izvele više napada na američke vojne ciljeve u Kuvajtu, Jordanu i Bahreinu, uključujući radarske sisteme, komunikacionu infrastrukturu, rezervoare goriva i lokacije na kojima su raspoređeni američki vojnici.

Prema navodima agencije Tasnim, IRGC je saopštio da su u okviru osmog talasa operacije “Nasr 2”, raketama i dronovima gađani radar za rano upozoravanje sistema C-RAM u bazi Ali el-Salem u Kuvajtu, kao i lokacija na kojoj se nalaze američki vojnici.

Iranska vojska je, kako se navodi, u devetoj fazi operacije “Munja” izvela napad dronovima na komunikacione sisteme, radarsku lokaciju i rezervoare goriva u bazi Al-Azrak u Jordanu, koju je opisala kao jedan od ključnih američkih vojnih centara u regionu.

IRGC je takođe saopštio da je iznad Andimeška oboren i uništen američki dron MQ-9 pomoću novog sistema protivvazdušne odbrane.

Prema navodima Tasnima, i Bahrein je bio meta velikog talasa iranskih napada dronovima na američke baze, pri čemu je prijavljeno najmanje deset snažnih eksplozija.

Izveštaji govore i o više eksplozija u Kuvajtu, dok je kuvajtska vojska saopštila da njena protivvazdušna odbrana odgovara na napade iranskih dronova.

Iranske vlasti navode da su napadi izvedeni kao odgovor na, kako tvrde, prethodne napade na iransku teritoriju i vojne ciljeve.

Nastavi čitati

Aktuelno