Connect with us

Svijet

Mačke, štenci i zeke u Njujorku više nisu na prodaju

Njujork je postao posljednja država u SAD koja je zabranila prodaju mačaka, pasa i zečeva u prodavnicama kućnih ljubimaca, u pokušaju da se cilja na tretiranje životinja tokom uzgoja, koje je često meta mnogih kritičara.

Novi zakon, koji je potpisala guvernerka Keti Hočul, a koji stupa na snagu 2024. godine, omogućava prodavnicama kućnih ljubimaca da umjesto toga rade sa skloništima kako bi spasene ili napuštene životinje ponudile na usvajanje. Takođe će zabraniti uzgajivačima da prodaju više od devet životinja godišnje.

– Ovo je veoma velika stvar. Mi pokušavamo da smanjimo potražnju na maloprodajnom nivou. Kada bi potrošač otišao u komercijalne velike uzgajivačnice ljubimaca i vidio užasne uslove, ne bi kupio ove životinje – rekao je senator Majkl Đanaris, demokrata.

Dodao je da će zakon omogućiti kupcima da budu svjesniji odakle dolaze njihovi ljubimci, te da takozvana industrija mladunaca tretira životinje kao robu.

Prodavnice kućnih ljubimaca tvrde da novi zakon neće učiniti ništa da zatvori uzgajivače van države ili poveća njihove standarde njege i odnosa prema životinjama. Iz pet-šopova poručuju da će sve rezultirati zatvaranjem desetina prodavnica za kućne ljubimce koje su ostale u Njujorku.

Kalifornija je donijela sličan zakon 2017. godine, postavši prva država koja je zabranila takvu prodaju. Iako taj zakon nalaže da prodavnice kućnih ljubimaca rade sa skloništima za životinje ili spasilačkim operacijama, kao što sada radi Njujork, on ne reguliše prodaju privatnih uzgajivača.

Uslijedilo je nekoliko država. Merilend je 2020. zabranio prodaju mačaka i pasa u prodavnicama kućnih ljubimaca, što je izazvalo revolt vlasnika prodavnica i odgajivača koji su tu mjeru osporili na sudu. Godinu dana kasnije, Ilinois je zabranio prodavnicama kućnih ljubimaca da prodaju komercijalno uzgajanu štenad i mačiće.

U Njujorku, grupe za zastupanje prava kućnih ljubimaca već dugo pozivaju na potpuno zatvaranje objekata koji uzgajaju i prodaju životinje radi zarade, uz tvrdnje da se životinje uzgajaju u nehumanim uslovima prije nego što se otpreme u prodavnice.

Smrtna kazna za pet-šopove?
Emilio Ortiz, menadžer u prodavnici kućnih ljubimaca Sitipaps u Njujorku, rekao je da bi novi zakon mogao da posluži kao “smrtna kazna” za posao u kome je više od decenije.

– Devedeset odsto našeg poslovanja je prodaja pasa. Nećemo ovo preživjeti. Oni zatvaraju dobre zajedno sa lošim igračima – rekao je Ortiz, koji smatra da je zabrana nepravedna prema prodavnicama koje rade sa odgovornim uzgajivačima.

Džesika Selmer, predsjednica “People Unitet to Protect Pet Integrity”, njujorške koalicije vlasnika prodavnica kućnih ljubimaca, nazvala je zakon “nepromišljenim” i “kontraproduktivnim” i rekla da se nada da će guvernerka “razmotriti neke od zamki zakona koje su evidentne”.

Novi zakon neće uticati na odgajivače koji prodaju životinje rođene i uzgojene na svom imanju. Liza Hejni, koja zajedno sa suprugom uzgaja pse u svom domu u Bafalu, rekla je da podržava zakon.

– Jedna prodavnica kućnih ljubimaca u mojoj blizini, dobija pse iz cijelog srednjeg zapada i različitih velikih objekata, a vi nemate pojma odakle dolaze i ko je odgajivač. Ljudi su zaista neupućeni kada uzimaju štene – rekla je Hejni.

Njena uzgajivačnica “Kavapu Kenels”, delimično se fokusira na uzgoj hipoalergenih pasa za ljude koji imaju alergije, a njen poslovni model funkcioniše na osnovu potreba. Lista čekanja traje od šest do 12 mjeseci, osiguravajući da svaki pas završi u domu.

RTS

Related Topics:

Svijet

KATASTROFA U TEKSASU: Poplave usmrtile više ljudi, proglašeno vanredno stanje (VIDEO)

Centralni Teksas pogođen je razornim bujičnim poplavama koje su usmrtile više ljudi i natjerale stotine na evakuaciju. Vanredno stanje proglašeno je u dolini rijeke Gvadalupe

Nekoliko ljudi je poginulo, a nekoliko se još uvijek vodi kao nestalo pošto su bujične poplave pogodile dijelove centralnog Teksasa. Zbog ozbiljnosti situacije, proglašeno je vanredno stanje za područja brdovite zemlje i doline Končo

Spasilačke operacije i evakuacije traju od ranih jutarnjih sati, a vlasti upozoravaju da bi moglo doći do daljih poplava, čak i ako kiša ne bude jaka. “Čak i uz slabu kišu, moguće su nove poplave”, rekao je vršilac dužnosti guvernera Den Patrik.

Guverner Teksasa Greg Abot rekao je da država obezbjeđuje “sve neophodne resurse za Kervil, Ingram, Hant i cijelo područje Teksaškog brda koje se suočava sa ovom razornom poplavom”.

“Molim vas, ne rizikujte”
Područje pogođeno poplavama je sjeverozapadno od grada San Antonija. Snimci sa mjesta događaja prikazuju bujne kiše koje su preplavile mostove i puteve, a brza voda odnosi sve pred sobom.

Tačan broj poginulih i nestalih još nije zvanično potvrđen. “Molimo vas da ne rizikujete. Budite oprezni, slušajte lokalna upozorenja za vanredne situacije i nikada ne vozite poplavljenim putevima”, rekao je komesar Ministarstva poljoprivrede Teksasa Sid Miler

Kancelarija šerifa okruga Ker opisala je događaj kao “katastrofalnu poplavu” i potvrdila da je bilo smrtnih slučajeva. Građanima koji žive u blizini potoka, riječnih tokova i rijeke Gvadalupe savjetovano je da se odmah evakuišu na više terene.

Nastavi čitati

Svijet

KRAJ RATA BLIZU? Hamas poslao odgovor na prijedlog o prekidu vatre

Hamas je saopštio danas da je posrednicima predao pozitivan odgovor na prijedlog o prekidu vatre u Gazi, koji je izrađen uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država i koji se odnosi na primirje u trajanju od 60 dana, prenosi “Al Jazeera”.

Palestinski zvaničnik je za “Reuters” rekao da je odgovor Hamasa “pozitivan i da bi trebalo da pomogne u postizanju dogovora”.

Prema prijedlogu za prekid vatre u Gazi u koji je “Al Jazeera” imala uvid, američki predsjednik Donald Tramp bi garantovao posvećenost Izraela prekidu vatre tokom dogovorenog trajanja primirja.

Prijedlog predviđa oslobađanje deset živih talaca koje drži Hamas u Gazi, kao i vraćanje tijela 18 preminulih sa “liste 58”.

Hamas bi, prema prijedlogu o prekidu vatre, oslobodio osam živih talaca prvog dana i predao bi tijela pet preminulih sedmog dana prekida vatre.

Još pet tijela talaca Hamas bi trebalo da preda 30. dana prekida vatre, dvoje živih talaca treba da preda 50. dana prekida vatre i još osam tijela talaca treba da preda 60. dana prekida vatre.

Prijedlog o prekidu vatre podrazumijeva i da će humanitarna pomoć biti poslata u Gazu odmah nakon što ga Hamas odobri.

Sporazum će osigurati dolazak pomoći u dovoljnim i intenzivnim količinama, kao u sporazumu od 19. januara, a pomoć će se distribuirati putem dogovorenih kanala, uključujući preko Ujedinjenih nacija i Palestinskog crvenog polumjeseca.

Izrael i Hamas su u sukobu u Pojasu Gaze od oktobra 2023. godine i upada Hamasa na jug Izraela kada je, prema izraelskim podacima ubijeno oko 1.200 ljudi a otet je 251 talac, dok je prema palestinskim izvorima od tada u Pojasu Gaze ubijeno više od 56.000 Palestinaca.

Danas ranije, izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su da trenutno drže operativnu kontrolu nad oko 65 odsto teritorije Pojasa Gaze, nakon intenziviranih vojnih akcija širom te palestinske teritorije.

Tokom prošle nedjelje, izraelske snage su eliminisale više od 100 operativaca Hamasa, uključujući višeg komandanta Hakema el Isu, prenosi “Times of Israel”.

Agencija UN za palestinske izbjeglice (UNRWA) saopštila je danas da 85 odsto teritorije Gaze trenutno potpada pod militarizovane zone Izraelske vojske (IDF) ili se nalazi pod prisilnim naređenjima za evakuaciju, navodi “b92”.

Nastavi čitati

Svijet

NJEMAČKA UVODI VOJNI ROK: Pripreme u toku, planirana izgradnja kasarni

Njemačka planira da uvede program dobrovoljne šestomjesečne vojne službe, rekli su neimenovani izvori upoznati sa planom, dok Berlin pokušava da obuči više rezervista i ojača nacionalnu odbranu zbog bezbjednosnih zabrinutosti u vezi sa Rusijom.

U okviru programa, tražili bi se dobrovoljci za obuku u jednostavnim zadacima kao što su stražarske dužnosti, ali bi se mogla razmotriti vojna regrutacija za regrutovanje više ljudi ako se procijeni da je popunjavanje prenisko.

Budući da su evropske države koje su u NATO-u pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trampa da više ulažu u sopstvenu bezbjednost od ruske specijalne operacije u Ukrajini 2022. godine, ministar odbrane Boris Pistorijus želi da poveća broj vojnika u službi sa 180.000 na 260.000.

Njemačka se nada da bi program dobrovoljne šestomjesečne službe pomogao da se udvostruči broj obučenih rezervista sa trenutnog nivoa od oko 100.000 i da bi neki od dobrovoljaca nastavili karijeru u aktivnoj službi.

Ministarstvo odbrane je saopštilo da su pripreme za novi program vojne službe u punom jeku.

“Cilj ostaje da zakon o novoj vojnoj službi stupi na snagu u januaru. Naše akcije su usmjerene na to”, rekao je neimenovani portparol Ministarstva, dodajući da će detalji biti otkriveni kada zakon stigne do parlamenta.

Učesnici planiranog njemačkog programa imaće priliku da produže obuku kako bi dobili vozačku dozvolu za upravljanje kamionom ili se obučavali za vozača tenka.

Planiraju se i nove improvizovane kasarne kako bi regruti mogli da se obučavaju bliže kući.

Neimenovani izvori navode da Pistorijus želi da zakon bude usvojen do kraja sljedećeg mjeseca, a prvi regruti bi počeli sa obukom od maja 2026. godine.

Ostaju otvorena pitanja o planu, uključujući i to ko bi bio regrutovan za obaveznu službu ako vlada ne ispuni svoje ciljeve regrutovanja.

Nastavi čitati

Aktuelno