Poznata ruska glumica Aglaja Tarasova privedena je na moskovskom aerodromu Domodedovo nakon što je kod nje pronađeno 0,38 grama narkotika, javlja agencija RIA Novosti, pozivajući se na izvor iz bezbjednosnih službi.

Prema dostupnim informacijama, protiv Tarasove je već podnijet zahtjev sudu za određivanje mjere pritvora, javlja Tanjug.

Kako navodi izvor, istražitelji namjeravaju da zatraže kućni pritvor za Tarasovu u slučaju šverca droge.

Glumica se sumnjiči za krivično djelo po članu 229.1, stav 1 Krivičnog zakonika Rusije, koji se odnosi na krijumčarenje narkotika, psihoaktivnih supstanci, njihovih prekursora ili analoga, a za koji je zaprijećena kazna od tri do sedam godina zatvora.

Za sada nije bilo zvaničnih komentara glumice ili njenog pravnog tima.

Darija Aglaja Tarasova je rođena 18. aprila 1994. godine u Sankt Peterburgu, a kćerka je poznate ruske glumice Ksenije Rapoport i biznismena Viktora Tarasova.

Značajnu ulogu ostvarila je u filmu “Led” (“Ice”, 2018), gdje je glumila Nađu Lapšinu, zajedno sa srpskim glumcem Milošem Bikovićem sa kojim je, prema pisanju medija, bila u dvogodišnjoj vezi.

Za ovu ulogu osvojila je prestižnu nagradu Zlatni orao za najbolju glumicu.

Manastir Tumane uveo je na svom zvaničnom sajtu AI četbota Tumanka, a cilj je da se posjetiocima olakša pristup informacijama o manastiru.

Kada korisnici posjete sajt manastira Tumane, Tumanko ih dočekuje sa pitanjima kako može da im pomogne, da li žele da saznaju više o istoriji manastira i njegovim svetiteljima, da li žele da rezervišu konak ili da pogledaju pregled aktuelnih vesti i duhovnih sadržaja.

Uvođenje AI četbota na sajtu manastira Tumane izazvalo je veliku pažnju korisnika društvenih mreža, koji su ocijenili da je manastir na ovaj način pokazao spremnost da se prilagodi savremenom dobu, koristeći tehnologiju za komunikaciju s posetiocima i vjernicima.

Prije svoje smrti 1996. godine, Baba Vanga, slijepa mistična proročica iz Bugarske, navodno je zapisivala proročanstva za skoro svaku godinu do 5079. godine – kada će, prema njenim riječima, doći kraj svijeta.

Baba Vangina predviđanja sežu daleko u budućnost i uključuju brojna tehnološka otkrića, društvene preokrete i katastrofalne događaje.

Evo nekih ključnih prekretnica:
2028: Iskorenjivanje gladi u svijetu uz pomoć novog izvora energije; prva ljudska misija na Mars.

2033: Otapanje polarnog leda izaziva veliki porast nivoa mora.

2043: Muslimansko vođstvo prevladava u Evropi, globalna ekonomija je u procvatu.

2046: Organi će se rutinski uzgajati u laboratorijama – prekretnica u medicini.

2066: SAD koriste klimatsko oružje u vojnom sukobu da zamrznu „muslimanski Rim“.

2076: Uspostavlja se globalno besklasno društvo – neka vrsta modernog komunizma.

2088–2097: Svjet potresa nova bolest, sindrom ubrzanog starenja, koji se potom uspješno iskorenjuje.

2100: Čovječanstvo stvara vještačko sunce koje osvjetljava tamnu stranu Zemlje.

Ovi događaji izgledaju kao scenario naučne fantastike, ali neka od predviđanja su u skladu sa trenutnim tehnološkim razvojem – barem na simboličkom nivou.

Kako ih mediji tumače?
Svake godine se proročanstva Babe Vange nađu u centru pažnje medija. Dok senzacionalistički tabloidi proročanstva shvataju bukvalno, ugledniji mediji kao što su Euronews, Times of India i The Jerusalem Post ističu da je većina ovih predviđanja zasnovana na sekundarnim izvorima.

Često se pozivaju na navodne zapisivače njenih riječi ili usmenog predanja, što dovodi u pitanje autentičnost.

Takođe, u mnogim slučajevima, njena predviđanja – ako su uopšte bila istinita – ispadaju pogrešna.

Na primjer, nije se obistinilo predviđanje da će Evropa biti razorena do 2016. ili da će solarna oluja uništiti svijet 2023. godine.

Ipak, mit o njegovoj preciznosti od 85% i dalje je živ među pristalicama.

Pa ipak – kaže se i da je Baba Vanga tačno predvidjela potapanje podmornice Kursk, napade 11. septembra i izbor prvog afro-američkog predsjednika. Da li su ovo zaista vidovita predviđanja ili retroaktivna tumačenja? Ovo pitanje ostaje otvoreno.

Zašto još uvijek čitamo njena proročanstva?
U vremenima globalne neizvjesnosti – ratova, pandemija, klimatske krize – ljudi traže smisao i upozorenja u riječima onih za koje se kaže da „vide budućnost“.

Baba Vanga je postala ikona ove potrebe – ne samo kao proročica, već kao simbol misterije, predviđanja i sudbine.

Njena proročanstva su danas prije svega medijski fenomen. Njihova popularnost ne zavisi nužno od njihove istinitosti, već od toga koliko se poklapaju sa našim najdubljim strahovima i nadama.

Hoće li se nešto od ovoga zaista dogoditi 2025. godine?
Ostaje da vidimo. Ali ako nas istorija nečemu nauči, onda je to da sami pišemo budućnost – a ne slijepe proročice sa Balkana.

I možda je to najveća ironija Vanginih predviđanja: iako u njoj tražimo odgovore, ona nas vraća na nas same, prenose Atv.