Connect with us

Svijet

KAKAV JE NAŠ PLAN? NATO jača svoje vojne kapacitete, u fokusu i Balkan

Iako se nakon završetka hladnog rata činilo da su ratovi na zapadnom Balkanu devedesetih godina posljednji sukobi u Evropi i da će nakon uspostavljanja mira i u tom dijelu Evrope nastupiti period saradnje među bivšim neprijateljima, to se nije desilo.

Proširena invazija na Ukrajinu u februaru 2022. godine uklonila je posljednje iluzije da je moguć povratak na period nakon hladnog rata, a to je dovelo do čitavog niza posljedica koje će opredijeliti budućnost evropskog kontinenta u decenijama koje dolaze.

U novom bezbjednosnom kontekstu koji je nastao nakon početka rata u Ukrajini, NATO članice su odlučile da će značajno povećati izdvajanja za odbranu, ali i pojačati svoje snage. Jedna od najvažnijih odluka u tom kontekstu je povećanje prisutnosti na istočnim granicama Alijanse, posebno u zemljama Baltika, pa zatim i u Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Rumuniji i Bugarskoj, ali i na hladnom sjeveru, koji zbog topljenja leda i otvaranja novih pomorskih ruta postaje sve važnije bezbjednosno područje. NATO je u protekle dvije godine uspostavio četiri nove multinacionalne borbene grupe i rasporedio ih u zemljama na svom krajnjem istoku. Na svojoj stranici NATO je naglasio da je time praktično udvostručio svoje snage.

Iako SAD u Evropi imaju gotovo sto hiljada vojnika, Vašington je donio nekoliko odluka s ciljem ne samo slanja dodatnih trupa, nego i dodatnih najmodernijih vojnih sposobnosti, poput aviona F-35 i protivvazdušnih sistema Patriot, posebno na istoku Evrope. SAD su u Evropu prebacile i strateške bombardere, pomorske borbene grupe i druge značajne odbrambene resurse. Čini se da je cilj Vašingtona završiti rat u Ukrajini, ohrabriti Evropljane da izdvajaju više za odbranu, ali i zadržati svoje vojne snage na kontinentu kao preventivu za novu nestabilnost, a onda fokusirati se na Bliski istok i Kinu.

U potezu bez istorijskog presedana, Njemačka će u Litvaniju do 2027. godine prebaciti oko pet hiljada vojnika koji će tamo imati trajno prisustvo, što je prvi put nakon Drugog svjetskog rata da se Berlin odlučio na ovakav potez. Njemačka je ponudila i vojnu pomoć Poljskoj u jačanju njenih vazdušnih i protivvazdušnih kapaciteta, što je Varšava prihvatila. Njemačka baza nalaziće se samo sto kilometara od granice s Rusijom, a NATO je ovaj potez obrazložio potrebom da se zaštiti uski pojas na poljsko-litvanskoj granici od potencijalne ruske invazije.

Kao nova NATO saveznica, Finska će sljedećeg mjeseca poslati svoje trupe na Island, kako bi tamo podržala NATO misiju vazdušnog patroliranja nad arktičkim područjem. Kako je saopšteno, finsko vazduhoplovstvo angažovaće četiri F-18 lovca i druge elemente finskih oružanih snaga. Primarna misija će biti kontrola vazdušnog prostora i sprečavanje eventualnih upada ruskih letjelica. Finska je slične resurse već raspodijelila u Rumuniji, kako bi zaštitila istočni dio NATO područja.

I britanske trupe pripremaju novi angažman na sjeveru Evrope. Kraljevska mornarička pješadija će, zajedno s britanskim specijalcima, biti angažovana na arktičkom krugu. Ove jedinice mjesecima se pripremaju za angažovanje na području vječitog snijega i leda, gdje temperature redovno padaju i na 35 stepeni Celzijusa ispod nule.

Kao što smo više puta pisali, NATO pridaje veliku pažnju i području zapadnog Balkana, ali bezbjednosni prioriteti su više političke nego vojne prirode, jer Alijansi ne prijeti vojna opasnost na ovom području, već su prijetnje prevashodno političke prirode. NATO, naime, smatra da Rusija koristi svoje resurse, poput industrijskih postrojenja kojima raspolaže na ovom području, za potkopavanje evropske bezbjednosti. Uprkos tome što je akcenat na suzbijanju ruskih političkih i ekonomskih aktivnosti u regionu, NATO ima i svoje vojno prisustvo. Misija KFOR-a na Kosovu jedna je od najvećih na svijetu, a NATO prisustvo u BiH pomaže vojnoj misiji EU EUFOR “Althea” da održi mir i bezbjednost.

U širem vojno-bezbjednosnom konceptu očigledno je da Zapad cijelo Balkansko poluostrvo vidi kao svoju zonu bezbjednosne odgovornosti, što u praksi znači da će NATO garantovati bezbjednost u našem dijelu Evrope.

Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država.

Related Topics:

Svijet

NETANJAHU JASAN: Iran neće imati nuklearno oružje, to mi je misao života

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da Iran neće posjedovati nuklearno oružje bez obzira na to da li će sporazum između Vašingtona i Teherana biti potpisan.

“Borim se protiv pokušaja Irana da dođe do nuklearnog oružja. Mogu reći da je to misija mog života. Taj stav sam zastupao do sada i nastaviću da ga zastupam i ubuduće. Sa sporazumom ili bez njega, Iran neće imati nuklearno oružje. Ni danas, ni sutra. Dok sam ja premijer Izraela, to se neće dogoditi”, rekao je Netanjahu u televizijskom obraćanju naciji.

Predsjednik SAD Donald Tramp i zamjenik iranskog ministra spoljnih poslova Kazem Garibabadi potvrdili su u nedjelju da je usaglašen konačni tekst memoranduma o razumijevanju, koji bi trebalo da bude zvanično potpisan u Švajcarskoj 19. juna.

Nastavi čitati

Svijet

NAUČNO OTKRIĆE: Pronađeni koralni grebeni koji mogu preživjeti klimatsku krizu

Naučnici su identifikovali gotovo 166.000 kvadratnih kilometara koralnih grebena koji su sposobni da prežive klimatske promjene i oporave se od njihovih posljedica, što je tri puta više nego što se ranije procjenjivalo, pokazuje novo istraživanje.

vjetski koralni grebeni, koji obezbjeđuju stanište za četvrtinu ukupnog morskog života, izloženi su snažnom pritisku usljed razornih tropskih oluja, zagađenja i masovnih pojava “izbjeljivanja” korala izazvanih naglim porastom temperature okeana.

Neki naučnici upozoravaju da se koralni ekosistemi suočavaju sa nepovratnim propadanjem.

Međutim, analiza 45.000 istraživanja koralnih grebena, zajedno sa decenijama klimatskih i okeanografskih podataka, omogućila je identifikaciju klimatski otpornih grebena u 71 državi i 100 teritorija, uključujući područja u Karibima, kao i u Tihom i Atlantskom okeanu koja ranije nisu bila prepoznata kao takva.

– Koralni grebeni se često predstavljaju kao ekosistemi koje više nije moguće spasiti. Ovo istraživanje pokazuje suprotno: znamo gdje postoji nada, a sada nam je potrebna politička volja – izjavila je direktor programa za zaštitu korala u organizaciji Društvo za zaštitu divljine Emili Darling, koja je i jedan od autora izvještaja.

Novo istraživanje omogućiće vladama da u svoje planove uključe i lokacije klimatski otpornih koralnih grebena.

– Trenutno se samo 28 odsto ovih grebena nalazi u zaštićenim ili očuvanim područjima, tako da je prilika jasna, ali i hitnost djelovanja, posebno jer se suočavamo sa predstojećim super El Ninjo događajem – rekla je Darlingova.

Koautor studije i izvršni direktor Globalnog morskog programa Društva za zaštitu divljine Stejsi Džupiter izjavila je da bi ovi podaci mogli omogućiti vladama da bolje odluče gdje će usmjeriti ograničena finansijska sredstva i tako najotpornijim koralnim grebenima pruže najveću moguću šansu za opstanak.

Nastavi čitati

Svijet

LJUDI SE ŠOKIRALI KADA SU VIDJELI: Pronađeno 80 skeleta bez glave, šokantna istina otkriva sve

Arheolozi su otkrili lokalitet u Slovačkoj staro 7.000 godina koji sadrži ostatke skoro 80 ​​ljudi kojima nedostaju glave.

Zastrašujuće otkriće u drevnom naselju u blizini grada Vrable zbunilo je stručnjake, iako je neolitski period poznat po svojim ponekad brutalnim i misterioznim ritualima. Iskopavanja, koja su počela 2022. godine, otkrila su najmanje 77 obezglavljenih ljudskih skeleta, nasumično razbacanih u dva rova, izvještava “Science Alert”.

O drevnom naselju

Naselje Vrable pripadalo je kulturi linearne grnčarije (LBK), koja obuhvata najranije poljoprivredne zajednice u Evropi. Ova kultura je nastala u Karpatskom basenu i proširila se po centralnoj Evropi prije oko 7.500 godina, prenosi Blic.

Samo naselje se sastojalo od stotina stanova, uključujući dugačke kuće, grupisane u tri četvrtine, od kojih je svaka pokrivala skoro 16 hektara.

Obezglavljena tijela

Istraživanje je do avgusta prošle godine identifikovalo ukupno 112 pojedinaca, ali arheolozi očekuju da će taj broj rasti kako se rad nastavlja. Neki od pokojnika su sahranjeni na tradicionalan način u grobnim jamama pored kuća, sa prinosima kao što su keramičke posude i žrtvovane mlade ovce.

Međutim, jugozapadni dio, jedini okružen sa dva jarka, korišćen je za drugačiji tip sahranjivanja. U jarcima su pronađeni skeleti bez glava u različitom stanju očuvanosti. Jedini izuzetak bila je lobanja djeteta pronađena među tijelima odraslih.

Ritualno uklanjanje lobanja
Iako bi se na prvi pogled moglo pomisliti na nasilje, arheolozi vjeruju da su to složene društvene prakse.

– Naprotiv, imamo dokaze da su ove sahrane, koje nam deluju neobično, bile dio društvenih praksi koje su oblikovale lokalne i šire odnose i pokazuju samo ograničene znake sukoba i krize – rekao je Martin Furholt, arheolog sa Univerziteta u Kilu i glavni autor studije.

Oznake na kostima ukazuju na to da su glave pažljivo odvojene oštrim alatima, a ne nasilno odsječene.

– Prvobitne analize ukazuju da se nije radilo o nasilnom odsecanju glave, već o vještom uklanjanju lobanja – objasnila je biološka antropolog Katarina Fuks sa istog univerziteta.

Uobičajena neolitska praksa
Dokazi sa drugih evropskih lokaliteta iz istog perioda otvaraju brojne mogućnosti, od lova na glave do ljudskih žrtvovanja i simbolične krađe identiteta. Druga nalazišta linearne grnčarije zabeležila su masakre čitavih porodica i mučenje lomljenjem nogu pre pogubljenja.

– Odsjecanje glava izgleda da je bilo široko rasprostranjeno širom neolitske Evrope, što sugeriše da je to bila uobičajena praksa, možda kao dio magijskih ili ceremonijalnih obreda posvećenih precima ili božanstvima. Moramo pretpostaviti da su ove prakse imale potpuno drugačije značenje nego što bi imale u današnjim društvima. Zato ih je tako teško protumačiti – zaključuje Furholt.

Sljedeća faza istraživanja uključivaće analizu kostiju i artefakata kako bi se otkrile veze između sahranjenih, njihovog načina života i drugih demografskih detalja. Arheolozima je još uvijek potrebno istražiti skoro 160 metara sistema jaraka, gdje bi se moglo kriti još obezglavljenih tijela. Postoji i mogućnost da će se na kraju pojaviti nedostajuće lobanje, možda zakopane u kućama ili negdje drugdje na lokalitetu.

Nastavi čitati

Aktuelno