Connect with us

Svijet

KAKAV JE NAŠ PLAN? NATO jača svoje vojne kapacitete, u fokusu i Balkan

Iako se nakon završetka hladnog rata činilo da su ratovi na zapadnom Balkanu devedesetih godina posljednji sukobi u Evropi i da će nakon uspostavljanja mira i u tom dijelu Evrope nastupiti period saradnje među bivšim neprijateljima, to se nije desilo.

Proširena invazija na Ukrajinu u februaru 2022. godine uklonila je posljednje iluzije da je moguć povratak na period nakon hladnog rata, a to je dovelo do čitavog niza posljedica koje će opredijeliti budućnost evropskog kontinenta u decenijama koje dolaze.

U novom bezbjednosnom kontekstu koji je nastao nakon početka rata u Ukrajini, NATO članice su odlučile da će značajno povećati izdvajanja za odbranu, ali i pojačati svoje snage. Jedna od najvažnijih odluka u tom kontekstu je povećanje prisutnosti na istočnim granicama Alijanse, posebno u zemljama Baltika, pa zatim i u Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Rumuniji i Bugarskoj, ali i na hladnom sjeveru, koji zbog topljenja leda i otvaranja novih pomorskih ruta postaje sve važnije bezbjednosno područje. NATO je u protekle dvije godine uspostavio četiri nove multinacionalne borbene grupe i rasporedio ih u zemljama na svom krajnjem istoku. Na svojoj stranici NATO je naglasio da je time praktično udvostručio svoje snage.

Iako SAD u Evropi imaju gotovo sto hiljada vojnika, Vašington je donio nekoliko odluka s ciljem ne samo slanja dodatnih trupa, nego i dodatnih najmodernijih vojnih sposobnosti, poput aviona F-35 i protivvazdušnih sistema Patriot, posebno na istoku Evrope. SAD su u Evropu prebacile i strateške bombardere, pomorske borbene grupe i druge značajne odbrambene resurse. Čini se da je cilj Vašingtona završiti rat u Ukrajini, ohrabriti Evropljane da izdvajaju više za odbranu, ali i zadržati svoje vojne snage na kontinentu kao preventivu za novu nestabilnost, a onda fokusirati se na Bliski istok i Kinu.

U potezu bez istorijskog presedana, Njemačka će u Litvaniju do 2027. godine prebaciti oko pet hiljada vojnika koji će tamo imati trajno prisustvo, što je prvi put nakon Drugog svjetskog rata da se Berlin odlučio na ovakav potez. Njemačka je ponudila i vojnu pomoć Poljskoj u jačanju njenih vazdušnih i protivvazdušnih kapaciteta, što je Varšava prihvatila. Njemačka baza nalaziće se samo sto kilometara od granice s Rusijom, a NATO je ovaj potez obrazložio potrebom da se zaštiti uski pojas na poljsko-litvanskoj granici od potencijalne ruske invazije.

Kao nova NATO saveznica, Finska će sljedećeg mjeseca poslati svoje trupe na Island, kako bi tamo podržala NATO misiju vazdušnog patroliranja nad arktičkim područjem. Kako je saopšteno, finsko vazduhoplovstvo angažovaće četiri F-18 lovca i druge elemente finskih oružanih snaga. Primarna misija će biti kontrola vazdušnog prostora i sprečavanje eventualnih upada ruskih letjelica. Finska je slične resurse već raspodijelila u Rumuniji, kako bi zaštitila istočni dio NATO područja.

I britanske trupe pripremaju novi angažman na sjeveru Evrope. Kraljevska mornarička pješadija će, zajedno s britanskim specijalcima, biti angažovana na arktičkom krugu. Ove jedinice mjesecima se pripremaju za angažovanje na području vječitog snijega i leda, gdje temperature redovno padaju i na 35 stepeni Celzijusa ispod nule.

Kao što smo više puta pisali, NATO pridaje veliku pažnju i području zapadnog Balkana, ali bezbjednosni prioriteti su više političke nego vojne prirode, jer Alijansi ne prijeti vojna opasnost na ovom području, već su prijetnje prevashodno političke prirode. NATO, naime, smatra da Rusija koristi svoje resurse, poput industrijskih postrojenja kojima raspolaže na ovom području, za potkopavanje evropske bezbjednosti. Uprkos tome što je akcenat na suzbijanju ruskih političkih i ekonomskih aktivnosti u regionu, NATO ima i svoje vojno prisustvo. Misija KFOR-a na Kosovu jedna je od najvećih na svijetu, a NATO prisustvo u BiH pomaže vojnoj misiji EU EUFOR “Althea” da održi mir i bezbjednost.

U širem vojno-bezbjednosnom konceptu očigledno je da Zapad cijelo Balkansko poluostrvo vidi kao svoju zonu bezbjednosne odgovornosti, što u praksi znači da će NATO garantovati bezbjednost u našem dijelu Evrope.

Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država.

Related Topics:

Svijet

ZNAČAJNA PORUKA! Putin nije pozvao Trampa na Dan pobjede u Moskvi

– Portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov izjavio je danas da predsednik Rusije Vladimir Putin nije uputio poziv predsedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu da prisustvuje paradi povodom Dana pobede 9. maja u Moskvi.

“Ne”, odgovorio je Peskov na pitanje novinara, prenose RIA Novosti.

Dan ranije, dvojica lidera su razgovarala telefonom više od sat i po vremena, podseća agencija.

Putin je američkog kolegu informisao o spremnosti Rusije da proglasi primirje povodom Dana pobede 9. maja.

Kako je navedeno, saglasili su se i da predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski, uz podsticaj evropskih partnera, pokušava da produži sukob.

Peskov je istakao da je Dan pobede 9. maj poseban praznik i da bi objava prekida vatre u tom periodu bila posebno značajna.

Na paradi u Moskvi, očekuju se i strani gosti, a među njima i premijer Slovačke Robert Fico, navodi agencija.

Nastavi čitati

Svijet

AMERIČKI SPECIJALCI KREĆU U AKCIJU?! Generali stavili vojni plan za Iran na Trampov sto, cijene nafte odmah eksplodirale

Rat između Irana i saveza Amerika–Izrael ušao je u 62. dan bez naznaka primirja, dok prijetnje eskalacijom i blokadom ključnih pomorskih ruta dodatno podižu globalne tenzije i cijenu nafte.

Amerika, predvođena Donaldom Trampom, razmatra oštrije mjere, uključujući blokadu iranskih luka i moguće nove napade, nezadovoljne prijedlozima Teherana da se nuklearno pitanje privremeno ostavi po strani. Iran uzvraća najavama „neviđene vojne akcije“ zbog američkih poteza u Ormuskom moreuzu, dok troškovi rata za SAD premašuju 25 milijardi dolara.

Istovremeno, sukobi između Izraela i Hezbolaha su se privremeno smirili, ali nisu okončani. Vladimir Putin ponudio je posredovanje u razgovoru sa Trampom, dok globalno tržište reaguje – cijena nafte skočila je na skoro 120 dolara po barelu, najviši nivo od početka sukoba.

Cijene nafte neumoljivo rastu
Cijene nafte dostigle su četvorogodišnji maksimum u četvrtak nakon što je Aksios objavio da će američka vojska obavestiti Trampa o potencijalnim akcijama protiv Irana, što je izazvalo zabrinutost da bi sukob na Bliskom istoku mogao ponovo da eskalira.

Cijena sirove nafte marke Brent za isporuku u junu na Londonskoj berzi skočila je za čak 6,84 procenta na 126,10 dolara po barelu ujutru, ali je od tada pala na 123,7 dolara, što je i dalje 4,8 procenata više nego dan ranije. Istovremeno, barel američke referentne nafte West Texas Intermediate (WTI) premašio je 110 dolara.

Cijene nafte su takođe naglo porasle u srijedu, za više od šest procenata. Brent je sada na najvišem nivou od početka 2022. godine.

Aksios: Tramp dobija brifing o novim vojnim opcijama protiv Irana
Tramp bi danas trebalo da primi brifing o novim planovima za potencijalnu vojnu akciju protiv Irana, koji će predstaviti komandant Centralne komande (CENTCOM), admiral Bred Kuper, izjavili su izvori upoznati sa situacijom, prenio je Aksios.

Prema dostupnim informacijama, planovi uključuju “kratak i snažan” talas udara na ciljeve u Iranu, sa ciljem da se prekine zastoj u pregovorima i izvrši pritisak na Teheran da pokaže veću fleksibilnost u vezi sa nuklearnim programom.

Jedna od opcija predviđa i preuzimanje dela Ormuskog moreuza radi ponovnog otvaranja za komercijalni brodski saobraćaj, što bi moglo da uključi angažovanje kopnenih snaga.

Takođe se razmatra i operacija specijalnih snaga za obezbeđivanje iranskih zaliha visoko obogaćenog uranijuma.

Izvori su istakli Tramp trenutno pomorsku blokadu vidi kao efikasniji instrument pritiska od bombardovanja, ali da bi mogao da razmotri vojnu akciju ukoliko Iran ne popusti.

Očekuje se da će brifingu prisustvovati i načelnik Združenog generalštaba Den Kejn. Bela kuća nije komentarisala ove navode.

Tramp zaprijetio Njemačkoj
Tramp je zaprijetio smanjenjem broja američkih vojnika u Njemačkoj, što je najnoviji potez u rastućem sporu sa NATO saveznicima.

Pretnja dolazi nakon izjave njemačkog kancelara Fridriha Merca da je Iran “ponizio” Ameriku u pregovorima.

Tramp je na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio da njegova administracija “proučava i razmatra moguće smanjenje broja vojnika u Njemačkoj” i da će odluka biti donijeta “u kratkom roku”.

Povod za Trampovu reakciju je izjava njemačkog kancelara Fridriha Merca od ponedeljka, koji je ocijenio da je Trampov tim nadigran u pregovorima sa Iranom o okončanju rata i ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza.

– Iranci su očigledno veoma vešti pregovarači, ili bolje rečeno, veoma vešti u nepregovaranju. Pustili su Amerikance da otputuju u Islamabad i onda se vrate bez ikakvog rezultata – rekao je nemački kancelar.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP ZAPRIJETIO NJEMAČKOJ: Nove napetosti u NATO

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) zaprijetio je smanjenjem broja američkih vojnika u Njemačkoj, što je najnoviji potez u rastućem sporu sa saveznicima iz NATO.

Prijetnja dolazi nakon izjave njemačkog kancelara Fridriha Merca (Friedrich Merz) da je Iran „ponizio“ Ameriku u pregovorima.

Svađa oko pregovora s Iranom

Tramp je na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio da njegova administracija „proučava i razmatra moguće smanjenje broja vojnika u Njemačkoj“ te da će odluka biti donesena „u kratkom roku“.

Povod za Trampovu reakciju je izjava njemačkog kancelara Fridriha Merca od ponedjeljka, 27. aprila, koji je ocijenio da je Trampov tim nadigran u pregovorima s Iranom o završetku rata i ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza.

„Iranci su očito vrlo vješti pregovarači, ili bolje rečeno, vrlo vješti u nepregovaranju. Pustili su Amerikance da putuju u Islamabad i onda se vrate bez ikakvog rezultata“, rekao je njemački kancelar.

Merz je kritike ponovio i u srijedu, 29. aprila, naglasivši da Evropa „trpi“ posljedice zatvaranja moreuza.

Tramp je uzvratio optužbom da Merz smatra kako je „u redu da Iran ima nuklearno oružje“ i poručio mu da „ne zna o čemu govori“. Prošle sedmice Tramp je otkazao drugi put američkih pregovarača u Islamabad, a pregovori o iranskom nuklearnom programu i Ormuskom moreuzu od tada su u zastoju.

Nove napetosti u NATO

Iako je Merc u srijedu pokušao da ublaži situaciju, odbacivši Trampove komentare i rekavši da je njihov odnos „dobar kao i uvijek“, predsjednikova prijetnja povlačenjem vojnika vjerovatno će izazvati zabrinutost u Berlinu i cijeloj Evropi, navodi Index.

Ovaj potez događa se u vrijeme pojačanih napetosti između SAD-a i tradicionalnih evropskih saveznika, pri čemu je Tramp sve glasniji u prijetnjama povlačenjem iz NATO saveza.

Tramp je 1. aprila izjavio da „bez ikakve sumnje“ razmatra izlazak iz NATO jer evropski saveznici nisu učestvovali u američko-izraelskom ratu protiv Irana niti pomogli da se osigura strateški važan Ormuski moreuz.

Takav potez bio bi katastrofalan za evropsku bezbjednost, ali se smatra malo vjerovatnim zbog američkog zakona iz 2024. koji predsjedniku brani povlačenje iz NATO bez dvotrećinske većine u Senatu ili odluke Kongresa.

Stručnjaci zato smatraju da bi Bijela kuća umjesto toga mogla da preduzme korake koji potkopavaju savez, ali ne znače i potpuno povlačenje. Jedan od takvih scenarija upravo je povlačenje američkih snaga iz Evrope.

„Najgora kriza u istoriji saveza“

Prema podacima Ministarstva odbrane SAD-a, u Evropi je stacionirano više od 68.000 američkih vojnika. Najveći kontingent nalazi se u Njemačkoj, gdje ih je, prema podacima Kongresne istraživačke službe, 2024. bilo više od 35.000, dok njemački mediji navode i veći broj, oko 50.000.

Tramp je tokom oba svoja mandata neprestano kritikovao NATO, optužujući članice da „iskorištavaju“ SAD jer ne izdvajaju dovoljno za svoje odbrambene budžete.

Posljednji predsjednikovi potezi, poput prijetnje invazijom na Grenland i nazivanja saveznika „kukavicama“ jer odbijaju pomoći u ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza, naveli su stručnjake da ovu situaciju opišu kao „najgoru krizu s kojom se NATO ikada suočio“.

Ivo Dalder (Ivo Daalder), koji je od 2009. do 2013. bio američki predstavnik pri NATO, ovog mjeseca izjavio je da je „teško zamisliti da bi ijedna evropska zemlja sada mogla ili htjela vjerovati da će je Sjedinjene Države doći braniti“.

Samo nekoliko sati prije Trampove objave, američki državni sekretar Marko Rubio (Marco Rubio) razgovarao je s njemačkim ministrom spoljnih poslova Johanom Vadefulom (Johann Wadephul) o Iranu i važnosti osiguranja slobodne plovidbe u Ormuskom moreuzu.

Tramp je u srijedu takođe objavio da je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te predložio „kratko primirje“ u Ukrajini.

Nastavi čitati

Aktuelno