Connect with us

Politika

MARFI “SKINUO RUKAVICE”: Traži gasovod od BiH ka Hrvatskoj

Iako se već mjesecima govori o potrebi nadogradnje gasne mreže u BiH, u Savjetu ministara BiH još nema ni naznaka kada bi se konkretni prijedlozi mogli naći na dnevnom redu.

Dok je za Republiku Srpsku važno da se inicira istočna interkonekcija, koja bi kod Bijeljine imala konekciju prema Srbiji, SAD snažno lobiraju da se pokrene projekt južne interkonekcije, koji bi BiH povezao s terminalom za tekući gas na Krku.

Iako je Vlada RS primarno zainteresovana da preko istočne interkonekcije dobavlja ruski gas, ukoliko gasovod bude izgrađen prema evropskim direktivama, on će biti u mogućnosti da primi i gas iz drugih izvora. Nakon što se Srbija preko Grčke priključila na projekt dobavljanja gasa iz Azerbejdžana, koji preferira EU, jer se želi riješiti ovisnosti o ruskom gasu i RS bi se mogla nadovezati na ovaj smjer i na taj način dobiti dodatnog dobavljača.

Dok su SAD u ranijem periodu svoju frustraciju zastojem u FBiH, čija vlada treba da odobri izgradnju južne interkonekcije, izražavale tiho i u sebi, u posljednjih nekoliko mjeseci su “skinule rukavice”.

Majkl Marfi, ambasador SAD, ali i Džejms O’Brajan, američki “arhitekta” novog paketa sankcija koje Ministarstvo finansija te zemlje primjenjuje na zapadni Balkan, u posljednje vrijeme direktno prozivaju Dragana Čovića, predsjednika HDZ BiH, da je odgovoran što je ovaj projekat i dalje u ladici.

Naime, Čović je nekoliko puta izjavio da HDZ ne blokira ovaj projekt s Hrvatskom, već da želi da bude osnovano novo preduzeće s centralom u Mostaru, jer strahuju da bi političke stranke iz Sarajeva, za koje vjeruje da kontrolišu “BH gas”, mogle gas koristiti kao sredstvo političkih ucjena Hrvata. SAD, pak, predlažu da se problem riješi u postojećem preduzeću “BH gas”, a da se Hrvati osiguraju promjenom upravljačke strukture. Kako se čini, rješenje i dalje nije ni na pomolu, a neki indikatori s početka ove godine, koje su objavile i “Nezavisne”, išli su ka tome da bi se neko rješenje moglo pronaći u maju.

Marfi je na Energetskom samitu u Neumu ponovo kritikovao Čovića, ali i Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, na čijem čelu je SNSD-ov kadar Staša Košarac, da koče vitalne energetske projekte u BiH. Neki mediji u Sarajevu čak tvrde da bi SAD uskoro mogle staviti Čovića na listu sankcija, ali nisu ponudili konkretne dokaze.

Almir Bečarević, bivši direktor “BH gasa”, inicirao je u petak pismo Nerminu Nikšiću, predsjedniku Vlade FBiH, upozorivši ga da je, zahvaljujući čekanju, ovaj projekat sa sto miliona evra poskupio na 150 miliona.

Za “Nezavisne” on tvrdi da je ova njegova procjena “preoptimistična” te tvrdi da će cijena biti i viša. On je pojasnio da, osim poskupljenja radova i građevinskog materijala, dodatni problem predstavljaju nove direktive EU, koje propisuju da svi budući gasovodi zbog dostizanja klimatskih ciljeva do 2050. godine moraju biti spremni da preuzmu hidrogen, koji bi trebalo da zamijeni prirodni gas.

Bečarević kaže da sve zemlje u regionu, uključujući i zemlje bliske Rusiji Mađarsku i Srbiju, pokušavaju da nađu alternativu ruskom gasu, jer je cilj EU da se do 2027. godine oslobodi uvoza tog energenta iz Rusije.

“Mađarska kupuje LNG s Krka, traže gas iz Azerbejdžana i Norveške, jer se pripremaju za sve šta će se desiti. Srbija takođe grozničavo traži alternative. Oni će biti spremni, a mi kasnimo, kod nas se čeka”, kaže Bečarević.

Kako nam je rekao, ako želi, BiH može i dalje uvoziti ruski gas, ali ako postoji drugi dobavljač, BiH bi imala veći prostor da diktira cijenu.

“Ako nemate alternativu, šta ako vam Rusi zavrnu pipu? Šta ako neko sabotira gasovod kao što je bilo sa ‘Sjevernim tokom’? Sarajevo je 2009. godine samo tri dana bilo bez gasa, u gradu niste mogli kupiti grijalicu. Ako svi pređu na struju, nastaće kolaps. A u HDZ-u ne pristaju na prijedlog američke ambasade, jer žele svoju firmu. Vi, dakle, želite s ledine dići nepostojeću firmu i da se takva firma zaduži i finansira ovako ozbiljan projekt”, kaže on. Dodaje da bi i potencijalni donatori i kreditori iz EU mogli da se povuku iz projekta, jer se ništa ne dešava.

Napomene radi, “Nezavisne” su prije nekoliko mjeseci dobile potvrdu da je Evropska komisija i dalje zainteresovana da finansira ovaj projekat.

Prema podacima koje smo dobili iz Investicionog fonda za zapadni Balkan, projekat je trebalo da košta 99,9 miliona evra, a od toga EU bi dala grant od 1,6 miliona evra, Američka agencija za razvoj USAID bi dala oko 420.000 evra granta, a grant od 400.000 obezbijedio bi i sam Fond. Osim toga, Fond bi bio možda još uvijek spreman, ukoliko stigne kvalitetan prijedlog iz BiH, obezbijediti još 20 miliona evra u grantu. BiH bi trebalo da doprinese sa 11,2 miliona evra svojih sredstava, a ostatak bi se tražio od međunarodnih finansijskih institucija.

Politika

OTIMAČINA BEZ PRESEDANA! Vlada Srpske Banjaluci i Bijeljini “ŠTO STE DOBILI, DOBILI STE”

Bijeljini i Banjaluci isplaćen je novac za umanjeni PDV za period od donošenja odluke Ustavnog suda Republike Srpske do njenog prijema u Vladi, a iz odgovora nadležnih može se zaključiti da novih uplata pomenutim gradovima neće biti.

Ustavni sud Republike Srpske krajem juna ocijenio je neustavnim izmjene Zakona o budžetskom sistemu RS kojima su za sedam odsto smanjeni prihodi od raspodjele PDV-a gradovima koji imaju više od 100.000 stanovnika, odnosno Banjaluci i Bijeljini. Od tada gradonačelnici Banjaluke i Bijeljine Draško Stanivuković i Ljubiša Petrović pozivaju rukovodstvo Srpske da im vrati, kako su naveli, bespravno oduzeta novčana sredstva od PDV-a za prvu polovinu ove godine.

Iz Ministarstva finansija Republike Srpske naveli su da su nakon stupanja na snagu odluke Ustavnog suda, odnosno 4. jula, izvršili izmjene u sistemu za raspodjelu indirektnih poreza, te da se raspodjela od navedenog datuma vrši na osnovu koeficijenata koji su bili na snazi do izmjene Zakona o budžetskom sistemu.

– Banjaluci i Bijeljini je 12. avgusta vraćen kompletan manje raspoređen iznos od indirektnih poreza od 4. do 15. jula, tačnije za period od dana objavljivanja odluke Ustavnog suda Republike Srpske do dana zaprimanja iste u Ministarstvu finansija. Taj iznos isplaćen je kroz raspodjelu na teret tekućih priliva iz prihoda nerazvijenih i izrazito nerazvijenih opština kojima je isplaćeno više sredstava od perioda stupanja na snagu odluke Ustavnog suda – kazali su “Glasu” u Ministarstvu finansija Republike Srpske.

I premijer Srpske Savo Minić “Glasu” je ove sedmice rekao da prvi ljudi Banjaluke i Bijeljine nemaju šta pozivati Vladu, te da im ništa nije oduzeto.

– Postoje odluke koje je Ustavni sud RS stavio van snage, što znači da će biti nastavljena isplata opštinama i gradovima kako je bila i prije tih odluka – kazao je Minić te, na pitanje da li će im biti isplaćen novac za prvu polovinu ove godine, naveo samo da je odluka Ustavnog suda u potpunosti ispoštovana.

Izmjene Zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske kojima su smanjeni prihodi za sedam odsto gradovima koji imaju više od 100.000 stanovnika u korist izrazito nerazvijenih i nerazvijenih opština usvojene su u decembru prošle godine. Prilikom usvajanja tih zakonskih rješenja održani su i protesti ispred Narodne skupštine Republike Srpske, a koje su predvodili Stanivuković i Petrović.

Suprotni stavovi
U gradovima Banjaluci i Bijeljini tvrde da im je na nezakonit način umanjenjem koeficijenata za raspodjelu prihoda od PDV-a u prvoj polovini ove godine oduzeto oko 14 miliona maraka. S druge strane, nadležni u Srpskoj navode da je za pet mjeseci Banjaluci uplaćeno manje 187.224 KM, a Bijeljini 102.044 u odnosu na prošlu godinu.

Nastavi čitati

Politika

OBOŽAVATELJKA NATO-a će voditi SRPSKU! Može li gore od Pranjića, MOŽE!

Ana Trišić Babić rođena je i školovala se u Banjaluci. Završila je Gimnaziju i Pravni fakuktet 1991. godine. Diplomirala je međunarodne odnose, a u spoljnu politiku BiH uključila se početkom 2000-ih, otkada je važna politička figura u BiH i neizostavan dio kreiranja i sprovođenje politika Republike Srpske u pogledu saradnje i evropskih integracija.

Od 2001. godine radila je u Ministarstvu spoljnih poslova BiH, a od 2007. do 2015. obavljala je dužnost zamjenice ministra spoljnih poslova BiH. U tom periodu, u skladu sa odlukama organa Republike Srpske učestvovala je u pregovorima o jačanju regionalne i saradnje BiH sa NATO savezom.

Ana Trišić Babić je tokom rata bila urednik banjaluckog BiG radija.Od 1995. do 1996. radila je kao novinar, dopisnik RFE. Nakon rata u BiH, kroz angažman u OHR-u i USAID-u, bila je rukovodilac različitih projekata, od kojih se posebno ističu oni sa jasnim ciljem jačanja medijskih sloboda i pojedinačnoj pomoći medijima u Republici Srpskoj.

Duže od 15 godina je jedana od najbližih saradnika Milorada Dodika, i kao predsjednika Republike Srske i kao člana Predsjedništva BiH. Učestvovala je u gotovo svim političkim procesima u kojima se branio interes Republike Srpske. I kroz angažman u komisijama o saradnji sa NATO -om, kao i u pregovorima sa EU, Ana Trićic Babić je snažno zagovarala jasnu vidljivost Republike Srpske u tim procesima.

Trišić Babić govori nekoliko jezika – engleski, njemački, francuski i ruski, a ima brojne kontakte u međunarodnim organizacijama, što omogućava da se čuje glas zvanične politike Srpske.

Trišić Babić imala je i značajnu ulogu i u ispunjavanju uslova za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kojim je BiH zakoračila ka Evropskoj uniji. Zajedno sa tadašnjim srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom odigrala je važnu ulogu u preimenovanju Komisije za pridruživanje u Komisiju za saradnju sa NATO-om.

Ana Trišić Babić udata je i majka je dva sina. Malo poznat detalj je da je i prije dvije godine pobijedila karcinom, nakon čega se aktivno uključila u broje kampanje podrške oboljelim od ove bolesti.

Nastavi čitati

Politika

DOKIK NE ODUSTAJE! “I Šmit zna da uskoro odlazi”

Šmit zna da je gotov i da odlazi odavde, rekao je za ATV predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Govoreći o posebnoj sjednici Narodne skupštine, Dodik kaže da je Srpska i dalje ne prihvata Šmita i da je ovo načina se on eliminiše iz političkog života.

“U jednom trenutku da bi pozicionirali našu poziciju, bilo je potrebno da to donesemo. Mi smo to učinili i donijeli, ali imali smo opstrukciju oko te vrste primjene, gdje pokušavaju značajan broj ljudi koji su primjenjivali te zakone doveli bi u neku poziciju pravosudne odgovornosti. OK, njima to smeta, i onda smo mi rekli, zbog repozicioniranja pozicija, ali to ništa ne znači. da mi manje mislimo o Ustavnom sudu, jer on i dalje nema dvoje sudija iz Republike Srpske. I dalje nećemo primjenjivati odluke, i dalje nećemo prihvatati Šmita. Ovo je više doprinos da se eliminiše Šmit, nego da se ojača borba protiv njega i mislim da on zna da je gotov i da odlazi odavde”, rekao je Dodik za ATV.

Nastavi čitati

Aktuelno