Potpredsjednik Vlade Slovačke i ministar odbrane Robert Kalinjak saopštio je danas da je premijer Robert Fico pri svijesti i da se ljekari nadaju pozitivnoj prognozi.

Kalinjak je ponovio da je operacija u petak bila uspješna, ali da njegovo stanje još ne dozvoljava da premijer bude prebačen iz bolnice u Banskoj Bistrici narednih dana.

Fico preživio pet metaka
“Nekoliko čuda se dogodilo u bolnici u Banjskoj Bistrici posljednjih dana… Međutim, ovakva povreda je izuzetno iscrpljujuća i još nije sanirana. Ne mislim da će bilo kakav prevoz premijera biti moguć u narednih nekoliko dana”, saopštio je on na konferenciji za novinare, prenosi SMI.

Dodao je da sa premijerom komunicira samo o najvažnijim stvarima, ali da nije neophodno da on, kao potpredsjednik Vlade, preuzme njegove nadležnosti.

Obraćajući se novinarima ispred bolnice, Kalinjak je istakao da su mediji odgovorni za podjelu društva koja je rezultirala atentatom.
“Mnogi mediji miješaju izvještavanje sa blaćenjem. Robert Fico je dugo bio etiketiran najgorim pridjevima, na bilbordima je bio etiketiran kao zao”, kaže Kalinjak. On je takođe naveo da će vlada nastaviti da radi po programu koji je postavio Fico.

“Sljedeće nedjelje Vlada će imati dva sastanka, jedan redovni i drugi vanredni, posvećen evropskim fondovima”, naveo je on.

Ministarka zdravlja Zuzana Dolinkova je izjavila da je zdravstveno stanje Roberta Fica stabilizovano, ali i dalje ozbiljno. Prema njenim riječima, to je ocijenio ljekarski konzilijum na prepodnevnom sastanku.

“Jučerašnja operacija, koja je trajala dva sata, doprinela je pozitivnoj prognozi zdravlja premijera”, rekla je Dolinkova.

Atentator na slovačkog premijera priznao krivicu

Mediji prenose da je osumnjičeni za napad na slovačkog premijera, Juraj Cintula priznao danas krivicu.

Sud u Rusiji naredio je pljenidbu imovine, računa i akcija Dojče banke prema tužbi u ovoj zemlji, pokazuju sudski dokumenti.

Ova banka je jedna od onih koji su dali garancije za zajam po ugovoru o izgradnji fabrike za preradu gasa u Rusiji sa njemačkim “Lindeom”, koji je raskinut zbog sankcija Zapada.

Tužbu je podnijela kompanija “Rushimaljjans” iz Sankt Peterburga, zajedničko preduzeće koje je 50 odsto u vlasništvu ruskog gasnog giganta “Gasproma” i koje je operater projekta.

Arbitražni sud u Sankt Peterburgu izrekao je mjeru pljenidbe do 238,6 miliona evra u hartijama od vrijednosti, nekretninama i bankovnim računima Dojče banke, njene ruske podružnice i tehnološkog centra.

Dojče banka u Frankfurtu i Rusiji za sada nije odgovorila na zahtjev za komentar.

Kina je u prvom tromjesečju prodala rekordnu količinu od 53,3 milijarde dolara državnih obveznica američkog Trezora i drugih hartija od vrijednosti u pokušaju da se diverzifikuje od američke imovine.

Kineske investicije u Sjedinjenim Američkim Državama ponovo privlače pažnju investitora usred znakova da bi se tenzije između najvećih svetskih ekonomija mogle pogoršati, prenosi Blumberg.

“Pošto Kina prodaje i jedno i drugo uprkos činjenici da smo bliži ciklusu smanjenja kamatnih stopa Feda, trebalo bi da postoji jasna namera da se diverzifikuje dalje od američkih dolara”, rekao je Stiven Čiu, glavni strateg za azijske devizne i kamatne stope u Blumbergu.

Prema njegovim riječima, kineska prodaja američkih hartija od vrijednosti mogla bi da se ubrza dok se trgovinski rat između SAD i Kine nastavlja, posebno ako Tramp ponovo bude izabran za predsjednika.

Predsjednik SAD Džozef Bajden je uveo velika povećanja carina na niz kineskih uvoznih proizvoda, dok je njegov prethodnik Donald Tramp rekao da bi mogao da uvede namet od više od 60 odsto na kinesku robu ako bude izabran.

Pošto Kina prodaje imovinu u dolarima, njene zalihe zlata su porasle u državnim rezervama. Učešće plemenitog metala u rezervama u aprilu je poraslo na 4,9 odsto, što je najviše prema podacima centralne banke iz 2015. godine, prenosi tanjug.

“Kina i zemlje koje su bliske sa njom povećale su svoje posedovanje zlata u deviznim rezervama od 2015. godine, dok su ih zemlje u američkom bloku održale uglavnom stabilnim. Ovo sugeriše da je kupovina zlata od strane nekih centralnih banaka možda bila vođena zabrinutošću zbog rizika od sankcija”, izjavila je prvi zamenik generalnog direktora Međunarodnog monetarnog fonda Gita Gopinat.
Nezavisne