Connect with us

Politika

MEDICINARI OGROČENI NA DODIKA! Njemu 77 MILION, a nas “ko šiša”! EVO ŠTA SE SPREMA

Zdravstveni radnici u Srpskoj ne mire se sa tim da nema para za povećanje plata medicinskim sestrama i doktorima u narednoj godini, te upozoravaju da neće sjediti skrštenih ruku.

Poručuju da, bez povećanja primanja medicinarima, vlast mora da bude spremna ne samo na to da će javno izraziti svoje nezadovoljstvo, nego i na još masovnijoh odlazak stručnjaka iz Srpske. To će, upozoravaju, dodatno srozati kvalitet zdravstvene zaštite, odnosno direktno pogoditi narod koji, naglašavaju, veoma brzo bukvalno neće imati ko da liječi.

Iz sindikata se ptaju – kako to da za predsjednika Srpske ima dodatnih 20 miliona KM, a da ne mogu da se nađu 44 miliona KM za povećanje primanja sestrama i doktorima.

Kako kažu u Strukovnom sindikatu doktora medicine Srpske, radnici u zdravstvu su sa velikim nezadovoljstvom dočekali vijest da od povećanja njihovih plata neće biti ništa ni u 2025.  Zbog toga će dodatno ispaštati i građani Srpske koje, upozorava, uskoro neće imati kod da liječi.

Podsjetimo, predstavnici ovog sindikata su, zajedno sa kolegama iz sindikata koji okupljaju medicinske sestre i nemedicinski kadar, nedavno imali sastanak sa resornim ministrom, čijim ishodom nikako nisu zadovoljni.

– Vijest da za povećanje plata medicirima nema para, bila je veliki udarac za nas. Sad je na nama hoćemo li okrenuti drugi obraz ili ćemo da reagujemo. Imaćemo sastanke narednih dana, sigurno je da nećemo sjediti skrštenih ruku – kaže za Srpskainfo predsjednik ovog sindikata Jovica Mišić.

Pita se, ako u budžetu ima dodatnih 20 miliona KM za predsjednika Srpske, zašto se nije moglo naći i 44 miliona KM za povećanje plata zdravstvenim radnicima.

– Među zdravstvenim radnicima širom Srpske vlada veliko nezadovoljstvo. Ono što možemo da očekujemo, jeste da će trend odlaska zdravstvenih biti nastavljen. Jer, ako im plate ne budu povećane, ljudi će sasvim sigurno tražiti gdje im je bolje i odlaziti, to je zakon tržišta – upozorava Mišić.

Podsjeća da zdravu državu grade zdravi ljudi.

– Ako nas neće imati ko da liječi, nećemo imati ni zdravog naroda – poručuje Mišić koji je ranije naglasio da plate u zdravstvu nisu povećavane skoro dvije i po godine, zbog čega ne čudi što medicinari iz srpske sve više odlaze.

Veliko nezadovoljstvo vlada i među medicinskim sestrama i tehničarima. Iz strukovnog sindikata koji okuplja ovaj kadar upozoravaju da su radnici u bolnicama i domovima zdravlja u Srpskoj toliko ogorčeni, da su spremni i na proteste.

– Sestre i tehničari vrše pritisak da što prije krenemo sa organizacijom okupljanja radnika, kako bismo javno izrazili svoje nezadovoljstvo. Ništa čudno, s obzirom na maćehinski odnos države prema svojim zdravstvenim radnicima koji će, sasvim sigurno, ubrzati odlazak stručnog kadra sa ovih prostora. Pitam se, ko će u budućnosti liječiti naš narod – političari ili zdravstveni radnici – poručuje za Srpskainfo predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Mirko Šerbedžija, naglasivši da će sindikati na sastancima koji slijede precizirati dalje korake u borbi za zaštitu prava zdravstvenih radnika.

Pomenuta dva sindikata su stava da bi bilo realno da plate u zdravstvu budu povećane za oko 450-500 KM.

Sa ministrom zdravlja Alenom Šeranićem sastančili su i predstavnici Sindikata zdravstva i socijalne zaštite Srpske, sa zahtjevom da cijena rada bude povećana na 200 KM.

– Nakon saznanja da novca nema, razočarani smo. Vlada mora pronaći novac da se plate povećaju. Svaka čast za nove bolnice, ali u njima neće imati ko da radi. Radnici u zdravstvu su postali deficitarna roba – upozorili su iz ovog sindikata.

Uprkos nezadovoljstvu medicinara koje, čini se, nikad nije bilo veće, stav Vlade je takav da za povećanje cijene rada, jednostavno, nema para.

– Važno je održati dostignuta prava radnika, kao i tekuće izmirivanje obaveza koje imaju javne zdravstvene ustanove – poručili su nedavno iz resornog ministarstva.

Related Topics:

Politika

NEBOJŠA DRINIĆ NA SLAVI HRAMA SVETOG PROKOPIJA: “Ovo mjesto za mene ima poseban značaj”

Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska prisustvovao je hramovnoj slavi u Verića Polju, ističući da ga za ovaj hram vežu posebne uspomene.

Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska (PSS) Nebojša Drinić prisustvovao je obilježavanju hramovne slave Hrama Svetog velikomučenika Prokopija u Verića Polju, gdje je zajedno sa sveštenstvom i vjernicima učestvovao u proslavi ovog značajnog praznika.

Tom prilikom Drinić je istakao da za njega ovo mjesto ima posebnu emotivnu vrijednost.

“U Verića Polju se osjećam kao kod svoje kuće”

Drinić je podsjetio da je ranije bio kum u ovom hramu, zbog čega mu je svaki dolazak posebno drag.

– Ovo je mjesto koje za mene ima poseban značaj. Prije nekog vremena ovdje sam bio kum, a svaki dolazak budi isti osjećaj – kao da sam kod svoje kuće – poručio je Drinić.

Čestitka povodom hramovne slave

Uputio je čestitke sveštenstvu i vjernicima povodom praznika Svetog velikomučenika Prokopija, uz želju da hram i okupljeni narod nastave da njeguju vjeru, zajedništvo i tradiciju.

– Neka Sveti Prokopije čuva ovaj sveti hram, njegovo sveštenstvo i sav vjerni narod. Srećna hramovna slava – poručio je Drinić.

Nastavi čitati

Politika

MILANOVIĆ: “Kako se danas odnosimo prema penzionerima, tako će se sutra odnositi prema nama”

Kako se mi, kao društvo, budemo brinuli o penzionerima tako će se i naša djeca brinuti o nama, rekao je on.

Odbornik PDP-a u Skupštini grada Banjaluka, Dragan Milanović proveo je ugodno popodne u druženju sa penzionerima u Ljekaricama.

Milanović je rekao da su penzioneri u Republici Srpskoj najmudriji dio našeg društva, jer znanje i bogato radno i životno iskustvo koje su oni stekli i uložili u državu prethodnih decenija svog rada mogu značajno koristiti sadašnje generacije.

-Budući zadatak svih nas u Republici Srpskoj je da penzioneri dobiju penzije od kojih mogu da žive dostojanstveno. Svjesni smo da penzije nikad neće biti dovoljno visoke ali treba da rastu značajno u odnosu na sadašnje i da budu usklađene s cijenama potrošačke korpe i inflacijom. Penzionerima je neophodna i kvalitetnija zdravstvena zaštita jer su u životnoj dobi kad su posjete ljekarima nažalost česte, a lijekovi preskupi u odnosu na njihova novčana primanja – naglasio je Milanović.

On je dodao da je veoma važno za naše sugrađane, koji nakon odlaska u penziju imaju mnogo slobodnog vremenа, obezbijediti društveno zanimljiv život i aktivnosti koje će kvalitetno ispuniti njihove penzionerske dane.

-Kako se mi, kao društvo, budemo brinuli o penzionerima tako će se i naša djeca brinuti o nama. Grad Banjaluka je prepoznala potrebe penzionera i uvela brojne značajne mjere i olakšice za njihov život koje ćemo u budućnosti proširiti i na cijelu Republiku Srpske – poručio je Milanović.

Nastavi čitati

Politika

EU UPOZORAVA BIH: Radnika u privredi sve manje, rastu birokratija i javni sektor

U Bosni i Hercegovini je došlo do smanjenja broja radnih mjesta u industriji, a do povećanja u javnom sektoru, navedeno je u najnovijem Izvještaju o ekonomskom napretku zemalja u procesu proširenja, u dijelu u kojem se govori o BiH.

Naglašavaju da je zaposlenost počela da opada još početkom ove godine, i da je do sredine godine zaposlenost manja za oko 1,5 odsto.

“Pad zaposlenosti i dalje je prvenstveno posljedica gubitka radnih mjesta u prerađivačkoj industriji, kao i u sektoru trgovine te smještaja i ugostiteljstva. Ovi gubici djelimično su nadoknađeni rastom zaposlenosti u javnom sektoru, posebno u obrazovanju, zdravstvu  i javnoj upravi. Kao rezultat toga, udio zaposlenih u javnom sektoru porastao je sa 24,9 odsto ukupne zaposlenosti u prvom kvartalu 2025. na 25,4 odsto u prvom kvartalu 2026. godine. U aprilu je ukupna registrovana zaposlenost smanjena za 0,6 odsto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, uglavnom zbog manjeg broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji”, istaknuto je.

Zaposlenost u javnoj upravi rasla za jedan odsto

Pojašnjavaju da je u sektoru prerađivačke industrije zaposlenost manja za 2,8 odsto, u trgovini nešto ispod jedan odsto, a u ugostiteljstvu oko tri odsto. Do porasta broja zaposlenih došlo je rastom broja zaposlenih u zdravstvu za gotovo dva odsto i javnoj upravi za oko jedan odsto.

“U aprilu 2026. godine ugovorene plate bile su u prosjeku za 9,2 odsto više nego godinu ranije. Kada se ukupna inflacija koristi kao deflator, proizlazi da su realne plate u prvom kvartalu bile za 5,5 odsto veće nego godinu ranije. Tome su najviše doprinijeli snažan rast plata u javnom sektoru i poljoprivredi, više od 10 odsto, ali su i izvozno orijentisani sektori, poput prerađivačke industrije, zabilježili značajan rast plata od osam odsto u prvom kvartalu”, naglašeno je.

I kada je riječ o izvozu, i tu je, kako je naglašeno, došlo do pada, i to od minus 0,7 odsto nakon rasta od 5,5 odsto u četvrtom kvartalu.

“Ipak, izvoz je u maju porastao za 3,1% na godišnjem nivou, dok je u prvih pet mjeseci godine zabilježen rast od 1,8 odsto. Posmatrano po tržištima, izvoz u SAD i Srbiju je smanjen, ali je taj pad djelimično nadoknađen većim izvozom u Hrvatsku, koja je ukupnom rastu izvoza doprinijela sa 1,7 procentnih poena. Zbog toga je udio izvoza u EU povećan sa 70,6 odsto u 2025. na 73,6 odsto u prvih pet mjeseci 2026. godine”, navedeno je.

Raste i javni dug

Udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu povećan je sa 27 odsto u četvrtom kvartalu 2025. na 27,5 odsto u prvom kvartalu 2026. godine, uglavnom zbog, kako ističu, rasta kratkoročnog domaćeg duga u domaćoj valuti.

“U odnosu na godinu ranije nominalni javni dug porastao je za 11,6 odsto u prvom kvartalu, odnosno za 1,8 procentnih poena BDP-a, što premašuje povećanje zabilježeno tokom pandemije kovida 19 2021. godine”, stoji u izvještaju.

Na Ekonomskom i finansijskom dijalogu između EU i regionalnih partnera iz maja BiH je pozvana da na vrijeme usvoji fiskalni okvir, pripremi sveobuhvatnu procjenu fiskalnih rizika i potencijalnih obaveza, temeljno analizira kretanje cijena, kao i da očuva integritet aranžmana valutnog odbora i nezavisnost Centralne banke.

“Radna grupa za finansijsku akciju (FATF) je 21. juna odlučila da BiH stavi pod pojačani nadzor zbog nedovoljnih aktivnosti na jačanju zaštite finansijskog sistema od zloupotreba i obezbjeđivanju efikasnog nadzora nad bankarskim sektorom. Uvrštavanje na sivu listu moglo bi dovesti do strožih zahtjeva za izvještavanje o pojedinim finansijskim transakcijama sa partnerima iz BiH”, upozoreno je.

Nastavi čitati

Aktuelno