Connect with us

Društvo

MEĐUNARODNI DAN STARIH: Prinuđeni da rade teške poslove i u poznim godinama

Ne trebamo se samo na današnji dan sjetiti naših starih, jer njima sve dugujemo, ističu naši sagovornici povodom 1. oktobra, Međunarodnog dana starih, i dodaju da život starijih ljudi sigurno nije jednostavan, ali ako imaju odgovarajuće uslove, svakako da im je lakše.

Širom Srpske danas će biti organizovano druženje starih lica u domovima i udruženjima penzionera, gdje će kroz igru, pjesmu i druženje obilježiti dan posvećen njima.

Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske, naglasio je da će Međunarodni dan starijih osoba biti obilježen širom Srpske, u organizaciji opštinskih i gradskih udruženja penzionera.

“Naša udruženja već u septembru počnu sa obilježavanjem ovog dana, pa sve do 10. oktobra. Tokom cijele godine imamo raznorazne aktivnosti, družimo se, igramo šah, odlazimo na izlete”, objašnjava Trifunović i napominje da je veoma bitno da svaki pojedinac ima plan kako će sebi osmisliti život nakon prestanka radnog odnosa.

Bosiljka Bošnjak, direktorica Dom za stara lica Banjaluka, kazala je da će danas biti podijeljeni pokloni svim korisnicima povodom njihovog dana.

“Ne trebamo se samo na današnji dan sjetiti naših starih, te mi stalno upozoravamo i skrećemo pažnju javnosti na treću životnu dob”, kazala je Bošnjakova i istakla da starima sve dugujemo.

“Čini mi se da nekako nesvjesno zanemarujemo stara lica”, pojasnila je Bošnjakova i dodala da u Domu ima 187 korisnika.

“Život starijih ljudi sigurno nije jednostavan, ali ako imaju odgovarajuće uslove – svakako da im je lakše”, kazala je Bošnjakova.

Predrag Marković, direktor Doma za starija lica “Natura” Pale, istakao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da oni imaju oko 70 korisnika.

“Moje mišljenje je da su mlađi ljudi dosta u obavezama, pa nemaju vremena da se posvete svojim starima”, kazao je Marković i dodao da su ustanove kao što je njihova upravo rješenje.

Vladimir Vasić, sociolog, ističe da ljudi u trećem životnom dobu rade teške fizičke poslove, što, kako kaže, samo govori u kakvom su položaju stari.

“Podatak da ljudi koji su prisiljeni da u poznim godinama rade govori o odnosu društva prema starim licima i, jednostavno, čini mi se da mi kao društvo imamo maćehinski odnos prema ovoj populaciji”, kazao je Vasić i dodao da mladi ljudi imaju takav odnos kao da nikada neće doći u te godine.

“Sama činjenica da se ova populacija nalazi u nezavidnom socio-ekonomskom položaju govori da je njihov život složen i težak”, kazao je Vasić.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, do 2050. godine svaka šesta osoba na svijetu biće starija od 65 godina, odnosno 16 odsto svjetske populacije.

Generalna skupština UN je 30. decembra 1990. godine proglasila 1. oktobar Međunarodnim danom starijih lica s ciljem promocije održivog aktivnog starenja u zajednicama.

Društvo

POGLEDAJTE VODU U BERKOVIĆIMA, za sve kriva havarija na gradilištu HE Dabar

Građani Berkovića danima se suočavaju sa ogromnim problemom, jer je veći dio teritorije ove opštine, smještene na jugu Hercegovine, bez pitke vode.

Koliko je situacija alarmantna najbolje ilustruju fotografije koje su nam ustupili zabrinuti građani, a na kojima se vidi da kada se voda natoči u času, više djeluje kao da je sok iz tetrapaka.

“Prvo je voda bila blatnjava, sada je nemamo nikako”, kaže za “Nezavisne novine” jedan od mještana Berkovića, koji tvrdi da je problem nastao jer su radnici na gradilištu za potrebe Hidroelektrane Dabar, probili jednu od cijevi.

“Navodno, imamo informacije da će otklanjanje kvara biti oko 1. avgusta, pa ko preživi do tada”, kaže nam drugi stanovnik ove hercegovačke opštine, te dodaje da imaju informaciju da će radovi na mjestu gdje je izbio incident biti prekinuti kako bi se problem riješio.

To Berkovićanima, osim neizvjesnosti, ne znači mnogo.

Za vodu se, tvrde, snalaze kako znaju i umiju.

“Ne može se ni veš prati, ne možemo se ni okupati, a kamoli da koristimo vodu za piće”, ističe sagovornica “Nezavisnih novina”.

Vlasnik jednog ugostiteljskog objekta u Berkovićima dodaje da po vodu ide na izvor.

“Nemamo nikakve informacije šta će se desiti. Ovako je već nekoliko dana, nije se ovo nikad ranije desilo”, dodaje on.

Najveći dio opštine Berkovići, uključujući centar, snabdijeva se vodom sa izvorišta Vrijeka, a upravo je to izvorište pogođeno, kaže za “Nezavisne” Bojan Samardžić, načelnik opštine.

Informacije kojima on raspolaže govore da je do problema došlo zbog zamućenja usljed radova na izgradnji hidroenergetskog sistema HE Dabar, ali nije mogao da potvrdi spekulacije da je to prouzrokovano probijanjem cijevi.

“Nemam zaista takvu informaciju. Ali zamućenje vode je ekstremno, izmjereno je čak 619 jedinica, a dozvoljeno je pet. Radi se o zamućenosti 120 puta većoj od dozvoljene”, navodi Samardžić.

On podvlači da opština Berkovići ni u kom slučaju nije protiv izgradnje HE Dabar, ali da je pitka voda crvena linija za građane.

“To je egzistencijalno pitanje. Mi smo uputili zahtjev za hitno postupanje svim nadležnim subjektima, prije svega energetskim preduzećima koja su nosioci ovog projekta, Republičkom inspektoratu. Zahtijevamo da se uzrok što prije otkloni kako bismo imali pitku vodu”, poručio je Samardžić u razgovoru za “Nezavisne novine”.

Povratne informacije od nadležnih za Samardžića nisu optimistične.

“Nezvanično, neće biti pitke vode najmanje još 15 dana. Stanovništvo se snalazi, po vodu se ide na izvore, kupuje se u prodavnici”, naveo je Samardžić.

Poziv Republičkom inspektoratu za vodu je otišao od strane nadležnih u opštini, a da li je stigao na njihovu adresu, te da li je inspekcija izlazila na teren kako bi utvrdila zašto su Berkovići bez pitke vode, nismo saznali, jer do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina” nismo dobili odgovor iz Inspektorata Republike Srpske.

Ali zato jesmo od rukovodstva Hidroelektrane Dabar.

Oni tvrde da nisu tačne informacije da je do zamućenja i nestanka pitke vode došlo jer je probijena cijev na jednom od gradilišta na hidroelektrani.

“Nije tačno da je probijena cijev. Problem je nastao jer se u iskopu otvorila kaverna sa tokom vode, gdje se meki materijal iz karstne zone obrušio i došlo je do njegovog ispiranja. Pumpno postrojenje je u blizini i vučni naponi su povukli suspendovani mulj, koji je otišao u vodovodni sistem”, pojašnjava Danilo Ilić, direktor HE Dabar.

Poručuje da su trenutno obustavljeni iskopi u zoni i oko zone koja predstavlja opasnost za ponovno obrušavanje zemlje, te da izvođač radi tehničko rješenje kako da prevaziđe problem.

“U naredna tri dana ćemo pratiti ponašanje podzemnih voda na pijezometarskim bušotinama, kao i zamućenost izvorišta i reagovati u skladu sa pravilima struke”, kaže Ilić za “Nezavisne novine” i dodaje da su sve ovo bile nepredviđene okolnosti.

Na pitanje koliko ovakva situacija može potrajati, te da li ima ikakvu informaciju kada bi voda u Berkovićima mogla da bude za piće, Ilić je rekao:

“Po dinamičkom planu potrebno je još 20 dana da se završi iskop na mašinskoj zgradi, nekih 6.000 kubika materijala da se iskopa.”

Na kraju je dodao da će više informacija imati nakon što se izvrše preduzete analize.

Nastavi čitati

Društvo

PREDIVNE VIJESTI! Srpska bogatija za 32 bebe

U Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođene su 32 bebe, 14 djevojčica i 18 dječaka, rečeno je Srni u porodilištima.

Najviše, 13 beba rođeno je u Banjaluci, pet u Zvorniku, četiri u Gradišci, tri u Doboju, po dvije u Bijeljini, Istočnom Sarajevu i Nevesinju, a jedna u Prijedoru.

U Banjaluci je rođeno osam dječaka i pet djevojčica, u Zvorniku četiri djevojčice i dječak, u Gradišci tri dječaka i djevojčica, u Doboju dva dječaka i djevojčica, u Bijeljini, Istočnom Sarajevu i Nevesinju po dječak i djevojčica, a u Prijedoru dječak.

Poroda nije bilo u Foči i Trebinju, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Društvo

CIJENE U BIH KONSTANTNO RASTU: Trgovci zarađuju ekstra, građani siromašniji, a političari šute

Potrošačka korpa u Bosni i Hercegovini bilježi rekordne iznose. Prema posljednjim podacima, u junu je iznosila čak 3.180 KM u Federaciji BiH, dok je u maju u Republici Srpskoj dostigla 2.738 KM — najviše u posljednjih deset godina u oba entiteta.

Rast cijena osnovnih životnih namirnica i usluga nastavlja da nadmašuje rast plata, zbog čega građani sve teže preživljavaju. Iako postoje kontrole tržišta, efekti su minimalni.

– Imamo najveći iznos potrošačke korpe otkako se rade analize. Rast cijena i troškova života više ne prati rast plata – navode iz sindikalnih organizacija oba entiteta.

Prema podacima sindikata, gotovo polovina mjesečnih troškova i dalje otpada na prehranu. Istovremeno, cijene u sektorima stanovanja, režija i brojnih usluga nastavljaju rasti širom zemlje.

Božana Radomir iz Saveza sindikata RS upozorava da je rast cijena konstantan i neopravdan.

– Od kraja 2021. imamo stalni rast cijena, uvezenu inflaciju, probleme s energentima. Svako povećanje plata bilo je samo usklađivanje, ali nije moglo pratiti rast troškova života. Danas dvije trećine radnika ne može platom pokriti ni 30 do 50 odsto potrošačke korpe – kaže Radomir.

Građani sve češće tragaju za popustima, kupuju manje količine i primjećuju nove “trikove” u trgovinama.

– Imam osjećaj da je to sve dogovor između trgovina. Cijene skaču, hrana je najgora. To kod nas nikad stagnirati neće – kazala je jedna sagovornica iz Mostara, piše N1.

– Pola kilograma kafe je 15 maraka, kilogram 30. Svaki dan dođeš – nova cijena – dodao je građanin iz Banjaluke.

Iako trgovci poskupljenja pravdaju povećanjem plata, poreza i cijena energije, analize pokazuju da stvarni rast ulaznih troškova ne opravdava toliki skok maloprodajnih cijena.

Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača „Zvono“ iz Bijeljine, smatra da je situacija alarmantna, dok nadležni u RS tvrde da marže nisu prekoračene.

Ministar trgovine i turizma RS Denis Šulić izjavio je: “Nastavljamo inspekcijske kontrole marži na osnovne životne namirnice i robu široke potrošnje. Prema izvještajima, marže trenutno ne prelaze visinu definisanu uredbom.”

Međutim, javnost ne vidi konkretne rezultate. Prethodne mjere, poput ograničavanja marži ili bojkotovanja trgovina, nisu dale dugoročne efekte. Cijene ne rastu više stihijski, već planski, i sve ih je teže ispratiti.

Građani ćute, političari ostaju nijemi, a inspekcija tek povremeno reaguje. U isto vrijeme, trgovci ostvaruju ekstra profite, a budžetski prihodi od PDV-a nikada nisu bili veći.

Zaključak je jasan – oni koji pune budžet i dalje su najslabija karika sistema.

Nastavi čitati

Aktuelno