Connect with us

Svijet

MEDVEDEV REALAN “Nema brzog rješenja za Ukrajinu”

Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev istakao je da postoji sumnja u brza dostignuća predsjednika SAD Donalda Trampa u rješavanju ukrajinskog sukoba.

“Nemamo načina da znamo koliko će Tramp postići u svom drugom mandatu, ali početak mu je zabavan”, napisao je Medvedev na “Telegramu”.

On je dodao da rezonovanje Trampa izgleda dovoljno jasno.
“Neće biti brzog rješenja za sukob u Ukrajini, američka ekonomija će se ležerno gegati dalje, čak se ni borba protiv migranata neće završiti ubjedljivom pobjedom”, napisao je Medvedev.

Related Topics:

Svijet

PANIKA U VAŠINGTONU: U Bijelu kuću stigao izvještaj da Iran ima dovoljno uranijuma za 10 NUKLEARNIH BOMBI

Američke vlasti poslale su Iranu prijedlog za nuklearni sporazum između Teherana i Vašingtona, potvrdila je Bijela kuća.

BBC prenosi izjavu Abasa Aragčija, iranskog ministra spoljnih poslova, da mu je njegov omanski kolega Badr Albusaidi predstavio “elemente američkog sporazuma” tokom kraće posjete iranskoj prestonici Teheranu.

Britanski medijski servis navodi da su ove objave uslijedile nakon izvještaja Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), nuklearne agencije UN, u kojem se navodi da je Iran dodatno povećao proizvodnju obogaćenog uranijuma, ključne komponente u izradi atomskog oružja.

“Tramp jasno stavio do znanja da Iran nikada ne može da posjeduje nuklearnu bombu”
Portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit izjavila je sinoć da je Teheranu u “najboljem interesu da prihvati” sporazum.

Predsjednik SAD Donald Tramp je jasno stavio do znanja da Iran nikada ne može da posjeduje nuklearnu bombu – kazala je Livit.

Ona je rekla da je “detaljan i prihvatljiv” Vašingotna Iranu predao Stiv Vitkof, Trampov specijalni izaslanik.

Šef iranske diplomatije: Odgovorićemo na odgovarajući način
Šef iranske diplomatije Aragči je na društvenoj mreži X napisao da će Teheran “odgovoriti na odgovarajući način u skladu sa principima, nacionalnim interesima i pravima naroda Irana”.

BBC naglašava da konkretni detalji sporazuma još uvijek nisu poznati.

Iran sada posjeduje više od 400 kilograma uranijuma obogaćenog do 60 odsto čistoće
Ovaj prijedlog dolazi nakon izvještaja IAEA koji je otkrio da Iran sada posjeduje više od 400 kilograma uranijuma obogaćenog do 60 odsto čistoće, što je blizu 90 odsto čistoće uranijuma koliko je potrebno za izradu oružja.

Trenutni procenat je znatno iznad nivoa čistoće dovoljnog za potrebe civilne nuklearne energije i istraživačke svrhe.

To je dovoljno za oko deset komada nuklearnog oružja, ako se uranijum dalje rafiniše, što Iran čini jedinom državom koja nema atomsko oružje, a proizvodi uranijum na ovom nivou

Izvještaj otvara put SAD, Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj da insistiraju na tome da odbor guvernera IAEA utvrdi da li Iran krši obaveze u pogledu neširenja nuklearnog oružja.

Iran insistira da je njegov program mirnodopski.
U subotu su iranski državni mediji opisali izvještaj IAEA odbacili kao “politički motivisan” i ocijenili da ovaj dokument sadrži “neosnovane optužbe”.

Iran je saopštio da će “sprovesti odgovarajuće mjere” kao odgovor na svaki pokušaj da se preduzmu mjere protiv Teherana na sastanku guvernera IAEA.

Amerika odavno nastoji da ograniči iranske nuklearne kapacitete
BBC podsjeća da SAD odavno nastoje da ograniče iranske nuklearne kapacitete, a najnoviji razgovori dvije sile po tom pitanju, uz posredovanje Omana, traju od aprila ove godine.

Obje strane su izrazile optimizam tokom razgovora, ali su i dalje podijeljene oko ključnih pitanja – među kojima je najvažnije da li Iran može da nastavi obogaćivanje u okviru bilo kog budućeg sporazuma.

Uprkos tekućim pregovorima između Teherana i Vašingtona, izvještaj IAEA nije ponudio nikakve naznake da je Iran usporio svoje napore u oblasti nuklearnog obogaćivanja.

– Iran je proizvodio visoko obogaćeni uranijum brzinom ekvivalentnom otprilike jednoj nuklearnoj bombi mjesečno tokom poslednja tri meseca – navodi se u izvještaju IAEA, piše BBC

Nastavi čitati

Svijet

IZBORI U POLJSKOJ: Želimo živjeti u slobodnoj zemlji s pravom na abortus

Poljaci su počeli glasati na vrlo tijesnim predsjedničkim izborima koji će uveliko uticati na ulogu zemlje u Evropi te na pravo na abortus i prava LGBTQ osoba. Proevropski gradonačelnik Varšave Rafal Trzaskovski (53), saveznik centrističke vlade, suočava se s nacionalističkim istoričarom Karolom Navrockim (42).

Ankete predviđaju izuzetno tijesnu trku između Navrockog s 50.1 odsto i Trzaskovskog s 49.9 odsto, što je mala razlika unutar margine pogreške. Birališta su otvorena između 7 i 21 sat u zemlji članici EU-a i NATO-a, koja graniči s Ukrajinom i bila je ključni podržavalac svog susjeda protiv Rusije. Izlazna anketa očekuje se čim se glasanje zatvori, a izborni zvaničnici predviđaju da će konačni rezultat biti poznat sutra.

Pobjeda Trzaskovskog bila bi velik podsticaj progresivnoj agendi vlade koju vodi premijer Donald Tusk, bivši predsjednik Evropskog vijeća. To bi moglo značiti značajne društvene promjene poput uvođenja građanskih partnerstava za istopolne parove i ublažavanje gotovo potpune zabrane pobačaja.

Predsjednik u Poljskoj, brzorastućoj privredi od 38 miliona ljudi, ima moć veta na zakone, a ujedno je vrhovni zapovjednik oružanih snaga.

Pobjeda Navrockog ohrabrila bi populističku stranku Pravo i pravda (PiS), koja je vladala Poljskom između 2015. i 2023., te bi mogla dovesti do novih parlamentarnih izbora. Mnogi pristalice Navrockog žele stroža ograničenja imigracije i zauzimaju se za konzervativne vrijednosti te veći suverenitet zemlje unutar Evropske unije.

“Ne bismo trebali popustiti evropskom pritisku”, rekla je 40-godišnja Agnieška Prokopiuk, domaćica, uoči glasanja. “Moramo sami proći svoj put… i ne podleći trendovima sa Zapada”, rekla je za “AFP” u gradu Biala Podlaska u istočnoj Poljskoj, blizu bjeloruske granice. Tomaš Cublun, 48-godišnji mehaničar, rekao je: “Evropska unija je važna, ali suverenitet naše zemlje je puno važniji.”

Ana Materska-Sosnovska, politička stručnjakinja, nazvala je izbore “pravim sukobom civilizacija” zbog velikih razlika u politici među kandidatima.

Mnogi glasači Trzaskovskog podržavaju veću integraciju unutar EU-a i ubrzanje društvenih reformi. Malgorcata Vojčiehovska, turistički vodič i učiteljica u pedesetima, rekla je da Poljakinje “nažalost nemaju ista prava kao naše evropske prijateljice”.

“Nadam se da će Rafal Trzaskovski ponovo pokrenuti raspravu o pobačaju kako bismo konačno mogli živjeti u slobodnoj zemlji u kojoj možemo imati vlastito mišljenje”, rekla je za “AFP”.

Izbori se pomno prate i u Ukrajini, koja nastoji ojačati međunarodnu diplomatsku podršku u pregovorima s Rusijom dok se njen otpor Moskvi pojačava. Navrocki, obožavalac američkog predsjednika Donalda Trampa, protivi se članstvu Kijeva u NATO-u i pozvao je na ograničavanje beneficija za procijenjenih milion ukrajinskih izbjeglica u Poljskoj.

Posljednje sate kampanje u petak iskoristio je kako bi ostavio cvijeće na spomeniku Poljacima koje su ubili ukrajinski nacionalisti tokom Drugog svjetskog rata. “To je bio genocid nad poljskim narodom”, rekao je.

Očekuje se da će konačni rezultat izbora zavisiti o tome hoće li Trzaskovski moći mobilizovati dovoljno pristalica i hoće li krajnje desni birači glasati za Navrockog. Kandidati krajnje desnice dobili su više od 21 odsto glasova u prvom krugu izbora, u kojem je Trzaskovski pobijedio s tijesnom razlikom od 31 odsto prema 30 odsto za Navrockog, prenosi “Index”.

Nastavi čitati

Svijet

STRAVA U RUSIJI: Most se srušio na putnički voz, IMA ŽRTAVA, sumnja se na SABOTAŽU

Najmanje sedam osoba je poginulo kada se nadvožnjak na auto-putu srušio na željezničku prugu u Rusiji, blizu granice sa Ukrajinom, saopštile su službe za vanredne situacije.

Nekoliko teških kamiona palo je na putnički voz u pokretu. Guverner Brjanska je saopštio da je povrijeđeno 69 osoba, od kojih je 44 hospitalizovano.

Aleksandar Bogomaz, guverner Brjanske oblasti, rekao je na Telegramu da je 44 ljudi hospitalizovano. Među povrijeđenima su i troje djece, od kojih je jedno u teškom stanju, dodao je

Rusko ministarstvo za vanredne situacije je saopštilo na Telegramu da su napori na pronalaženju i spašavanju žrtava trajali cijelu noć, te da je u operaciji učestvovalo oko 180 ljudi.

Među poginulima je i vozač lokomotive, izvijestile su ruske državne novinske agencije, pozivajući se na medicinske izvore.

Fotografije i video snimci na društvenim mrežama prikazuju putnike kako pokušavaju pomoći drugima da izađu iz oštećenih vagona u mraku, dok vatrogasci traže načine da dođu do unesrećenih.

Telegram kanal “Baza”, koji često objavljuje informacije iz izvora u sigurnosnim i pravosudnim institucijama, objavio je – bez pružanja dokaza – da je prema preliminarnim informacijama most navodno dignut u vazduh.

Rojters nije mogao nezavisno potvrditi izvještaj kanala Baza. Ukrajina se još nije oglasila.

Navodno su i vozila koja su se nalazila na mostu pogođena urušavanjem, te su pala na voz ispod.

– Svim žrtvama se pruža neophodna pomoć. Dodatne jedinice MČS-a, spasilačka oprema i osvjetljenje za noćne operacije raspoređeni su na terenu – navodi se u zvaničnom saopštenju, prenosi Avaz.

Napadi dronovima
Od početka rata koji je Rusija pokrenula prije više od tri godine, dolazilo je do stalnog granatiranja preko granice, napada dronovima i tajnih upada iz Ukrajine u Brjansku, Kursku i Belgorodsku oblast koje graniče s Ukrajinom.

– Voz je putovao iz grada Klimova prema Moskvi, saopštile su Ruske željeznice. Sudario se s urušenim mostom u području federalnog autoputa u Vjgonjičkom okrugu Brjanske oblasti – rekao je Bogomaz. Taj okrug se nalazi oko 100 kilometara od granice s Ukrajinom.

Samo nekoliko dana ranije, teretni voz u pograničnoj Belgorodskoj oblasti naišao je na eksplozivnu napravu postavljenu ispod šina, što je izazvalo snažnu eksploziju. Prema riječima guvernera Vjačeslava Gladkova, detonacija je oštetila kontaktnu mrežu željeznice, ali nije bilo žrtava.

Nastavi čitati

Aktuelno