Connect with us

Svijet

TRAMP IMA PLAN! Amerika hoće da kupi Grenland, PRIPOJI KANADU i vrati Panamski kanal

Donald Tramp, novoizabrani predsjednik SAD rekao je da bi, ukoliko se Danska suprostavi ponudi da Amerika kupi Grenland, Vašington Kopenhagenu nametuno sankcije.

Takođe, Tramp je rekao da bi Kanada trebala da postane 51. američka savezna država, objavivši mapu SAD, koja uključuje i teritoriju sjevernog susjeda, a na Floridi je govorio o namjeri da Panamski kanal vrati pod američku upravu.

Ove izjave Trampa uzburkale su cijeli svijet, najviše priča o Grenlandu s obzirom da se radi o teritoriji koja se nalazi pod snijegom i ledom, ali na kojoj se nalaze ogromni resursi i koja ima ogroman geostrateški značaj.

“Trebalo bi da se odreknu Grenlanda jer nam je potreban zbog nacionalne bezbjednosti. Govorim o zaštiti slobodnog svijeta, pogledajte, ne trebaju vam ni dvogledi, pogledajte napolje, imate kineske brodove, imate ruske brodove svuda okolo. Nećemo to dozvoliti. Niko ne zna da li Danska uopšte ima pravo, vlasništvo ili interes, ljudi će vjerovatno glasati za nezavisnost ili da postanu deo SAD”, rekao je Tramp koji nije isključio mogućnost primjene vojnih ili ekonomskih poteza.

S druge strane danska premijerka Mate Fredriksen, kaže da će budučnost Grenlanda biti određena na Grenlandu, a da se nešto “valja iza brda” govori i činjenica da je grenlandski premijer u posljednjem trenutku, otkazao sastanak sa danskim kraljem. Navodno, problem je nastao u rasporedu.

“Sjedinjene Američke Države su naš apsolutno najbliži saveznik i želimo blisko da sarađujemo sa njima po svim pitanjima odbrane i bezbjednosti. Imamo jasan interes da upravo Sjedinjene Države igraju veliku ulogu u sjevernoatlantskom području, a ne, na primjer, Rusija ili druge zemlje. Ali Grenland pripada narodu Grenlanda”, navela je Mete Fredriksen.

Podsjećanja radi, danska premijerka još 2019. godine, tokom Trampovog prvog mandata, odbacila je ideju o prodaji Grenlanda, a nakon toga američki predsjednik otkazao je posjetu Danskoj.

Trampova “ideja” o prodaji Grenlanda, izazvala je brojne reakcije pa je tako odlazeći njemački kancelar Olaf Šolc, poslije kako je rekao, razgovora sa evropskim kolegama istakao da “nije najjasnije kakvi signali dolaze iz SAD”.

“Princip nepovredivosti granica važi za svaku zemlju, bez obzira na to da li se nalazi istočno ili zapadno od nas. Svaka zemlja mora da pridrživati tog principa, bez obzira na to da li je u pitanju mala zemlja ili veoma moćna nacija. To je osnovni princip međunarodnog prava i ključna komponenta onoga što nazivamo zapadnim vrijednostima”, rekao je Šolc.

Žan Noel Baro, francuski ministar spoljnih poslova rekao je da Evropska unija neće dozvoliti nijednoj državi da napadne njene granice, te da SAD neće napasti Grenland.

“Ako me pitate da li mislim da će SAD napasti grenland, odgovor je ne. Da li smo ušli u eru u kojoj se vraća zakon jačeg? Odgovor je da. Dakle, da li treba da dozvolimo da nas zastraše, da se slomimo pod brigama? Naravno da ne”, rekao je Baro.

Kada je riječ o Grenlandu, pojedini mediji su izvjestili da grenlandski zvaničnici već rade na nacrtu ustava. Na teritoriji Grenlanda koja se prostire na 2,1 milion kilometara živi tek nešto više od pedeset hiljada ljudi. Smješten je na arktičkom krugu između SAD, Rusije i Evrope i u geostrateškom smislu veoma je važan zbog čega Amerika na njega gleda više od 150 godina sa namjerom da ga pripoji sebi. Svjesni svog položaja grenlanđani sve češće pominju riječ nezavisnost, a pred izbore koji se na tom, najvećem ostrvu na svijetu održavaju na proljeće, zvaničnici ističu da parlament već radi na nacrtu ustava suverenog Grenlanda. Ipak, svi u glas govore da od prodaje ili pripajanja Grenlanda SAD neće biti ništa, ali mnogi geostrateški analitičari ističu da se tih malo više od 50.000 ljudi neće ništa ni pitati.

Na ideju Amerike da “kupi” Grenland blakonaklono ne gledaju ni Rusi kojima je koridor sjever-jug, a koji spaja Indijski i Sjeverni okean i dalje najisplativije i najekonomičnije rješenje. Bez ovog pravca Rusi teško mogu da grade novu ekonomsku mrežu koja im je neophodna, posebno nakon što je saradnja sa zapadom praktično prekinuda.

Ipak, za sada američke vojne baze i saradnja sa lokalnim vlastima na Grenlandu daju prednost Americi koja uglavnom kontroliše vazdušne i pomorske puteve na tom dijelu svijeta, ali, značaj za potpunom dominacijom na tom području raste gotovo svakodnevno.

Na Arktiku ne miruje ni Rusija koja u tom dijelu povećava svoju aktivnost, obnavlja stare sovjetske baze, modernizuje flotu i postavlja naoružanje, a Dmitrij Medvedev, predsjednik Savjeta bezbjednosti Rusije rekao je da je Tramp odlučio da “prekroji” svijet ali da je to potpuno nerealno.

“Ne znam šta će Tramp uspjeti da uradi tokom svog drugog mandata, ali počeo je zanimljivo. Računica je jasna: brzi uspjeh u rješavanju ukrajinskog sukoba je veoma upitan, a ni borba protiv migranata ne obećava velike pobjede”, napisao je Medvedev na Telegramu.

Rekao je i da je Tramp, prije nego što je postao predsjednik ostvario nekoliko virutelnih pbojeda i formirao “svoju agendu kosmičkih razmjera i komsmičke gluposti”.

Related Topics:

Svijet

Policija u Njemačkoj zaplijenila robota, SEKSUALNO NAPAO DJEVOJČICU

Njemačka policija pokrenula je istragu nakon što je robot, kojim su upravljala dvojica mladića, navodno seksualno uznemiravao šesnaestogodišnju djevojčicu u Kelnu.

Incident se dogodio u nedjelju, 11. oktobra, kasno uveče, ispred restorana brze hrane u ovom gradu na zapadu Njemačke.

Prema saopštenju policije, robot visok oko 120 centimetara prišao je djevojčici s leđa, dodirivao je po zadnjici i izvodio seksualno sugestivne pokrete.

Djevojčica se u tom trenutku nalazila u društvu dvije prijateljice, stare 17 i 18 godina.

Mladići snimali incident i prenosili ga uživo
Kako prenosi CNN, policija sumnja da su robotom upravljali njegov šesnaestogodišnji vlasnik i njegov devetnaestogodišnji prijatelj.

Njih dvojica su, prema navodima istražilaca, snimali događaj i prenosili ga uživo na društvenim mrežama.

Policija je ubrzo stigla na mjesto događaja i pronašla osumnjičene mladiće.

Robot je zatečen u prtljažniku automobila, nakon čega je zaplijenjen kao dokaz.

Oduzeti su i mobilni telefoni osumnjičenih.

Da li je robot bio programiran za napad?
Istražioci sada pokušavaju da utvrde da li su pokreti robota bili unaprijed programirani ili su njime mladići neposredno upravljali tokom incidenta.

Na internetu se pojavio i video-snimak robota koji nosi bijeli prsluk, zlatni lanac i sunčane naočare.

Na snimku se vidi kako prilazi ženama na ulici i izvodi seksualno sugestivne pokrete.

Policija istražuje okolnosti incidenta i eventualnu krivičnu odgovornost osoba koje su upravljale uređajem.

Slučaj je otvorio pitanje odgovornosti za postupke robota kojima upravljaju ljudi, posebno kada se takvi uređaji koriste za uznemiravanje drugih osoba.

Nastavi čitati

Svijet

Više od 1.600 požara u Amazoniji za dvije sedmice: VLASTI POKRENULE ISTRAGU

U brazilskom dijelu Amazonije bukti veliki broj požara, čiji su intenzitet pojačali klimatske promjene, fenomen El Ninjo i ljudska aktivnost, ukazuju naučnici i zvaničnici.

U državi Amazonas registrovano je 1.679 požara u prve dvije nedjelje oktobra, što je 253 odsto više nego u istom periodu prošle godine, podaci su brazilskog sistema za nadzor Amazonije.

Dim je izazvao probleme sa disanjem stanovništva, a u najmanje 36 opština proglašeno je vanredno stanje.

Zbog lošeg kvaliteta vazduha u Manausu su otkazani događaji na otvorenom, dok su javne škole danas zatvorene, prenosi Rojters.

Brazilske vlasti sumnjaju da su mnogi požari namjerno izazvani radi krčenja šuma i pripreme zemljišta za poljoprivredu i stočarstvo.

Brazilsko Ministarstvo životne sredine najavilo je istragu nakon što su iz aviona uočeni požari unutar zaštićenih šumskih područja.

Savezne vlasti i civilna zaštita poslali su u Amazonas avione i vatrogasne ekipe kako bi pomogli u gašenju požara.

Nastavi čitati

Svijet

NJEMAČKA POKRAJINA OKRENULA LEĐA POLITICI BERLINA: Usvojena rezolucija za ukidanje sankcija Rusiji i kraj pomoći Ukrajini

Landtag njemačke pokrajine Saksonija-Anhalt usvojio je rezoluciju kojom se traži hitno ukidanje ekonomskih sankcija Rusiji i prekid njemačke vojne i finansijske pomoći Ukrajini koja prelazi okvire humanitarne pomoći. Za prijedlog su glasale poslaničke grupe Alternative za Njemačku (AfD) i Saveza Sahre Wagenknecht (BSW), koje u novom parlamentu imaju 44 od ukupno 83 mandata.

Rezolucija je usvojena 14. oktobra na vanrednoj sjednici pokrajinskog parlamenta u Magdeburgu, pod nazivom „Mirovni pregovori umjesto proširenja rata u Ukrajini“. Njome se od pokrajinske vlade traži da putem Bundesrata pokrene inicijativu za promjenu njemačke politike prema ratu u Ukrajini.

Dokument traži prekid isporuka oružja Ukrajini, obustavu finansijske pomoći koja prelazi humanitarnu podršku i ukidanje ekonomskih sankcija protiv Rusije. AfD i BSW istovremeno zagovaraju diplomatsko rješenje i uspostavljanje dugoročnog mirovnog i bezbjednosnog poretka.

AfD i BSW zajedno protiv politike Berlina

Zahtjev je posebno značajan zbog činjenice da su ga zajedno progurale dvije politički veoma različite stranke – krajnje desni AfD i ljevičarski populistički BSW koji predvodi Sahra Wagenknecht.

Njihova zajednička tačka u ovom slučaju jeste protivljenje nastavku vojne podrške Ukrajini i politici sankcija prema Moskvi.

Šef poslaničke grupe AfD-a u Saksoniji-Anhaltu Ulrich Siegmund predstavio je rezoluciju kao prvu takvu „mirovnu inicijativu“ iz jednog njemačkog pokrajinskog parlamenta. On tvrdi da dosadašnja politika nije donijela mir, već je dodatno opteretila njemačku privredu i javne finansije.

AfD insistira da se novac njemačkih poreskih obveznika više usmjerava na domaće probleme, umjesto na vojnu podršku Ukrajini. Siegmund, koji namjerava da se kandiduje za premijera pokrajine, pokušava ovaj zahtjev pretvoriti i u jednu od glavnih političkih tema pred izbor za pokrajinsku vlast.

BSW takođe insistira na pregovorima sa Moskvom i tvrdi da Njemačka treba da se udalji od politike koja, prema njihovom tumačenju, doprinosi produžavanju rata.

„Ovo nije nadležnost pokrajine“

Rezolucija, međutim, ne znači da će Njemačka automatski ukinuti sankcije Rusiji niti prestati da šalje pomoć Ukrajini.

Za to su nadležni savezni organi Njemačke i, u velikoj mjeri, institucije Evropske unije. Pokrajinski parlament nema ovlašćenje da samostalno mijenja njemačku spoljnu politiku.

Upravo je to bila jedna od ključnih kritika koje su tokom rasprave uputile ostale stranke.

Vršilac dužnosti premijera Saksonije-Anhalta Sven Schulze iz CDU-a ocijenio je da pokrajina nema nadležnost nad spoljnom politikom. Poslanici CDU-a, SPD-a, Zelenih i Ljevice glasali su protiv prijedloga.

Njemački javni servis Tagesschau takođe ističe da odluka pokrajinskog parlamenta nema direktnu moć da promijeni njemačku politiku prema Rusiji. Njena važnost prije svega je politička – ona pokazuje da u jednom dijelu Njemačke postoji dovoljno jaka podrška za radikalan zaokret u odnosu prema ratu u Ukrajini.

Nova politička kombinacija koja izaziva pažnju

Još važnija od same rezolucije mogla bi biti činjenica da su AfD i BSW pokazali da mogu zajedno djelovati kada pronađu zajedničku temu.

U novom parlamentu Saksonije-Anhalta dvije stranke imaju ukupno 44 od 83 mandata, što im omogućava da samostalno proguraju prijedloge kada nastupaju zajedno. Upravo je njihova zajednička većina omogućila usvajanje rezolucije.

To ne znači da su AfD i BSW formirali koaliciju. Međutim, glasanje pokazuje da se tradicionalna politička podjela u Njemačkoj mijenja kada su u pitanju rat u Ukrajini, sankcije Rusiji i odnosi sa Moskvom.

Za AfD je to prilika da dodatno pojača pritisak na savezne vlasti u Berlinu. Za BSW, koji je politički izgradio značajan dio svog identiteta upravo na protivljenju vojnoj podršci Ukrajini, riječ je o ispunjavanju jednog od predizbornih obećanja.

Šta rezolucija zapravo može promijeniti?

Direktno – vrlo malo.

Politički – potencijalno mnogo više.

Saksonija-Anhalt ne može sama ukinuti evropske sankcije niti narediti Berlinu da prekine isporuku oružja Ukrajini. Ali pokrajinska vlada može, u okviru svojih mogućnosti, pokrenuti inicijativu u Bundesratu i poslati političku poruku saveznoj vladi.

Upravo to i jeste cilj AfD-a i BSW-a.

Njemačka je do sada bila jedan od ključnih evropskih vojnih i finansijskih pomagača Ukrajine, dok je kancelar Friedrich Merz ponavljao da će Berlin nastaviti da podržava Kijev. Usvajanje ovakve rezolucije zato predstavlja prije svega politički udar na dosadašnji konsenzus u Njemačkoj, a ne neposrednu promjenu državne politike.

Istovremeno, pokazuje se da pitanje Ukrajine sve više postaje unutrašnjopolitička tema Njemačke.

Dok vlasti u Berlinu insistiraju na nastavku podrške Kijevu, dio njemačkog biračkog tijela sve glasnije traži upravo suprotno – prekid isporuka oružja, ukidanje sankcija Moskvi i povratak pregovorima.

A ono što je do juče izgledalo kao stav političke margine sada je, barem u jednom pokrajinskom parlamentu, dobilo većinu.

Nastavi čitati

Aktuelno