Politika
MILOVAN DRECUN “Sve što Kurti zamisli, Zapad aminuje”
Život Srba na Kosovu u Metohiji izuzetno je težak i komplikovan te krajnje nebezbjedan i neizvjestan, bez mogućnosti da se ostvare neka od osnovnih ljudskih prava, od zaštite lične imovine, do prava na rad i slobodu kretanja. Najveći problem jeste to što takozvane kosovske vlasti sve rade kako bi maksimalno otežale njihov život u dijelu zdravstva i obrazovanja pa i u slučaju kupovine osnovnih životnih namirnica i lijekova.
Upozorava na ovo predsjednik Odbora za Kosovo i Metohiju Skupštine Srbije Milovan Drecun, ističući kako vlasti takozvanog Kosova Srbe tretiraju kao građane drugog reda, a ne kao starosjedioce, ističući kako Kurtijev režim nastavlja sa represivnim mjerama, koje bi Srbe trebalo da natjeraju da napuste svoja vjekovna ognjišta.
– Policija i sudovi sve to ignorišu. Žmire pred očiglednim nasiljem koje se sprovodi nad srpskim narodom. Žmire i međunarodni predstavnici. Prave su gluvi, slepi i nemi. Albanci koji čak pucaju na Srbe ili im otvoreno otimaju privatnu imovinu ostaju van domašaja pravde i ne procesuiraju ih nadležne institucije. Na taj način se samo podstiče novo nasilje, a koje onda biva dodatno podgrejano zapaljivim izjavama Aljbina Kurtija i Vljose Osmani. Građani albanske nacionalnosti se podstiču na progon Srba sa KiM. Znajući sve to njihov život sve više podseća nalik onom u getu – kaže Drecun u intervjuu za “Glas Srpske”.
GLAS: Priština je donijela odluku da od 1. februara ukine platni promet sa Srbijom i da izbaci dinar kao platežno sredstvo i uvede evro. Da li je to još jedan planski udar na Srbe sa Kosova i Metohije?
DRECUN: Ukidanje platnog prometa, što Priština najavljuje, bio bi fatalni udarac za opstanak srpskog naroda na severu Kosova, ali i fatalan za dalji dijalog Beograda i Prištine. Kako će ti ljudu da žive ako ne primaju plate i socijalna davanja iz budžeta Republike Srbije.
GLAS: Kako gledate na inertnost predstavnika međunarodne zajednice kada je u pitanju formiranje ZSO, za koje je i sam Aljbin Kurti rekao kako mu nije u prioritetu?
DRECUN: Deo međunarodne zajednice koji je priznao lažnu državu Kosovo, sada nastoji da zaokruži tu jednu priču koju su otvorili u jednom prethodnom periodu. Deo tog plana je da se Beograd što više izoluje od svih događaja na Kosovu i Metohiji. Zajednica srpskih opština bi sigurno bila jedan dobar institucionalni mehanizam koji bi srpskom narodu omogućio da sam odlučuje o svojoj sudbini, da upravlja svojim životima u svim ključnim oblastima. Na taj način bi oni ostali “povezani” sa Srbijom, koja bi im onda mogla pomoći u finansiranju rada te zajednice, ali to je očigledno nešto na šta Priština ne želi da pristane.
GLAS: Međunarodna zajednica toleriše taj Kurtijev stav, iako se radi o ključnom dogovoru koji je postignut još davne 2013. godine?
DRECUN: Stalno se pronalaze i predlažu neke druge stvari, koje nemaju nikakve veze sa ZSO, onako kako je to pre deset godina dogovoreno. Kurti želi ovu zajednicu formirati prema tzv. ustavu Kosova, a što znači pravljenje nekakve nevladine organizacije, asocijacije koja ne bi imala nikakvu suštinsku nadležnost. Nudi se nekakva samouprava koja ne može pomoći Srbima da životno opstanu na tim prostorima. Priština tu priču i koristi za manipulacije i klasičnu trgovinu. Oni Beograd pokušavaju uceniti rečima, da ukoliko Srbija želi da se formira ZSO, pre toga mora priznati lažnu državu. U prvoj fazi de fakto, a u drugoj i de jure. Na kraju nam poručuju da ukoliko to ne uradimo neće biti ni ove zajednice. Da kojim slučajem međunarodna zajednica primora Prištinu da to uradi, ovih ucena ne bi bilo. Da zaključim, sve što Kurti zamisli, Zapad aminuje, kako bi se Srbija primorala da prihvati francusko-nemački plan KiM.
GLAS: Da li očekujete da se pojačaju pritisci na Srbiju uoči predstojećih izbora za Evropski parlament?
DRECUN: Imaju oni mnogo značajnije teme kojima će se baviti. Doduše, postojeća briselska administracija, čelni ljudi Evropske komisije, ali i iz Bijele kuće imaju određeni interes da se pitanje KiM što pre reši. Prva faza, kao što sam već rekao, jeste de jure priznanje i to je jedan kontinuiran pritisak. Što se tiče izbora za Evropski parlament verujem da će nakon njih određene snage početi da uviđaju kakvu su grešku napravili prema Srbiji i srpskom narodu.
GLAS: Koliko trenutnu situaciju dodatno može zakomplikovati, ali i usložniti odluka SAD da će razmotriti slanje “džavelin” raketa Prištini? Veliku zabrinutost među tamošnjim Srbima izazvala je i najava obaveznog služenja vojnog roka. Da li je to uvod u formiranje tzv. kosovske vojske, što je u suprotnosti sa Rezolucijom 1244?
DRECUN: Transformacija Kosovskih bezbednosnih snaga (KBS) traje već jedno izvesno vreme pod patronatom pojedinih sila, pogotovo SAD, Velike Britanije, Nemačke i Turske. Taj proces je osmišljen od strane američkog Instituta za upravljanje bezbednošću. Sada se ušlo u drugu fazu, što podrazumeva jačanje vojnih kapaciteta po NATO standardima.
Što se tiče slanja naoružanja tu prednjače Turska i Amerika, dok je Velika Britanija zadužena za obuku tih snaga. Znači i ta priča o slanju “džavelin” raketa nas upozorava da taj proces militarizacije i stvaranja tzv. kosovske vojske ide u opasnom pravcu, iako je tako nešto striktno zabranjeno Rezolucijom 1244. Taj proces neće biti prekinut, ma ko bio predsednik SAD. Verujem da će ta tri pešadijska puka biti u funkciji mnogo pre nego što je planirano. KBS će u jednom trenutku sigurno rasporediti svoje snage na severu KiM, bez odobrenja komandanta KFOR-a.
GLAS: Kada bi to moglo da bude?
DRECUN: Verujem da će ta priča o formiranju ove vojske biti zaokružena tokom 2025. godine. Sve to prati razvoj i drugih vojnih kapaciteta. Naravno tu je i izgradnja vojnih baza. Ne zaboravite da im je Turska već prodala određeni broj dronova. Formirana je i obaveštajna i kontraobaveštajna služba. Ono što je interesantno jeste to da uglavnom nabavljaju ofanzivno naoružanje. U planu im je i kupovina haubica iz Turske. Sve to zabrinjava, jer se formira jedna ozbiljna vojna formacija na prostoru KiM. Stoga i ove najave o uvođenju obaveznog vojno roka. Iako se sa regrutacijom trebalo početi tek 2028. godine, Kurti je odlučio da tokom 2024. sprovede pilot projekat. Tu vojnu obavezu verovatno će pokušati nametnuti i Srbima na KiM, što bi dovelo do novih problema. Da sumiram, sve se svodi na stvaranje uslova da se u jednom trenutku vojno okupira sever Kosova.
Novi izbori
GLAS: Nedavno su u srpskim sredinama počeli sa prikupljanjem potpisa za smjenu albanskih gradonačelnika. Šta očekujete?
DRECUN: Ako ne bude prepreka od strane Prištine čitav proces uključuje i nove izbore i trajaće verovatno oko šest meseci. Nadajmo se da Priština neće opet naći neko tumačenje takozvanog ustavnog suda pa da kažu da nešto nije bilo u skladu sa tzv. ustavom. To je prvi, početni korak da bi se ušlo u proces organizacije novih izbora.
Glas Srpske
Politika
MRAK U SKUPŠTINI KAO SIMBOL PROPASTI! Tošić upozorava “Ugasilo se svjetlo u sali, a pred našim očima se gasi budućnost Srpske!”
Politika
DODIKOVI KANDIDATI NEMAJU ŠANSE? Najnovije istraživanje agencije Ipsos pokazalo OGROMNU PREDNOST STANIVUKOVIĆA!
Najnovije istraživanje agencije Ipsos, koje je u posjedu Srpskainfo, pokazuje da Draško Stanivuković trenutno ima prednost u odnosu na potencijalne kandidate SNSD-a za predsjednika Republike Srpske.
Prema ovom istraživanju, Stanivuković bi, u direktnom duelu sa Željkom Cvijanović osvojio 49,3 odsto glasova, dok bi za Cvijanovićevu glasalo 35,7 odsto građana.
Protiv Save Minića bi lider Pokreta Sigurna Srpska imao još veću prednost, od čak 53,8 odsto, dok bi aktuelni premijer osvojio 32,1 odsto glasova.
Stanivuković je nedavno, komentarišući šanse kandidata na predstojećim izborima, poručio da ima ubjedljivu prednost u odnosu na oba potencijalna protivkandidata iz vladajućeg SNSD.
– Imam ubjedljivu prednost, i u odnosu na Minića i na Željku Cvijanović, ni da se potrbušim ne mogu me stići – rekao je Stanivuković nedavno gostujući na BN televiziji.
Kada su u pitanju stranačke liste, SNSD ipak vodi, ali ni Pokret Sigurna Srpska ne zaostaje mnogo za strankom Milorada Dodika.
Na pitanje anketara, “da se u ovoj sedmici održavaju izbori za Narodnu skupštinu RS, kojoj biste stranci dali glas”, skoro trećina ispitanika je odgovorila da bi glasali za SNSD.
U stvari, istraživanje pokazuje da su se tri stranke izdvojile na vrhu tabele.
Za SNSD se opredijelilo 31 odsto ispitanika, za Pokret Sigurna Srpska njih 20 odsto, dok je 18 procenata građana povjerenje dalo SDS-u.
Sve ostale relevantne partije bi, po ovom istraživanju, osvojile od 1 do 3 odsto glasova, dok je čak 9 odsto građana navodi da uopšte neće glasati.
Srpskainfo
Politika
BROD DIŽE KREDIT ZA DOPRINOSE! Pogledajte kako će se vraćati ovaj dug!
Vlada Republike Srpske dala je saglasnost opštini Brod da se zaduži 800.000 maraka, od čega će 670.000 biti potrošeno za plaćanje dugova po osnovu poreza i doprinosa radnicima u lokalnom vrtiću i turističkoj organizaciji, saznaje portal CAPITAL.
Kredit se uzima na period od četiri godine i fiksnoj kamatnoj stopi od sedam odsto.
„U slučaju dospjelog, a neplaćenog anuiteta opštine Brod prema poslovnoj banci Republika Srpska će izvršiti plaćanje svih dospjelih i neisplaćenih obaveza iz budžeta RS“, navodi se u odluci Vlade koja je usvojena na sjednici od 11. juna.
U prijedlogu odluke o zaduženju koja je nedavno usvojena u lokalnom parlamentu se navodi da zaposleni u vrtiću „Beli anđeo“ i opštinskoj turističkoj organizaciji nisu imali pravo na zdravstveno osiguranje, a ustanove nisu mogle vršiti refundaciju sredstava iz fondova obaveznog socijalnog osiguranja, što je dodatno opštinu koštalo oko 100.000.
Za svako rješenje prinudne naplate Poreske uprave za obaveze koje nisu plaćene u zakonskom roku, troškovi postupka iznose pet odsto od neto duga, uz obračun zakonske zatezne kamate u visini od 0,03 odsto za svaki dan kašnjenja.
„Plaćanjem prenesenih obaveza po osnovu poreza i doprinosa za budžetske korisnike, zaposlenima se omogućava ostvarivanje prava iz radnog odnosa, uključujući pravo na zdravstveno osiguranje koje zaposleni nemaju već treću godinu, kao i druga prava iz radnog odnosa“, navodi se u odluci o kreditnom zaduženju.
Generalno, zaključno sa februarom ove godine, opština Brod je dužna 4,92 miliona maraka.
Godišnji anuiteti po kreditima koji podliježu zakonskom ograničenju iznose ukupno 826.558 KM, odnosno 6,27 odsto redovnih prihoda ostvarenih u 2025. godini.
Nakon novog zaduženja, godišnje će po osnovu kredita plaćati 1.056.442 KM, odnosno nešto preko osam odsto redovnih prihoda ostvarenih u ovoj godini.
Na prijedlog odluke o zaduženju svoju saglasnost je ranije dalo i Ministarstvo finansija Republike Srpske.
„Imajući u vidu da opština Brod po osnovu postojećih i potencijalnih zaduženja ne prelazi 18 odsto ostvarenih prihoda ministarstvo je saglasno da se opština kreditno zaduži“, navodi se u odluci resornog ministarstva.
-
Politika1 dan agoVUKOMANOVIĆ: Povećenje koja Vlada daje penzionerima će vraćati njihovi praunuci
-
Politika2 dana agoOSTAVKA UZ TEŠKE OPTUŽBE: Elek prozvao gradonačelnika Ćosića, pa napustio čelo “Jahorine”!
-
Politika1 dan ago„MOŽDA JE ZORI ZORA, ALI GRAĐANIMA MRAK”: Srpska se zadužuje još 800 miliona KM!
-
Politika1 dan agoPOSLANIK LISTE ZA PRAVDU I RED MILAN SAVANOVIĆ: “U pokretu više nema ni pravde, ni reda”
-
Politika2 dana agoKRESOJEVIĆ PITAO PREMIJERA: Kako je jedan čovjek važniji od 300.000 penzionera?
-
Banjaluka2 dana agoPOČINJE TROTOART Banjaluka od sutra postaje najveća pozornica pod otvorenim nebom
-
Banjaluka1 dan agoOD DANAS NOVE LINIJE I TERMINI: Na snazi ljetni red vožnje u javnom prevozu
-
Politika1 dan agoPRIVATNA FIRMA JEDNOG ČOVJEKA? Dragić brutalno ogolio šta se dešava unutar Pokreta za pravdu i red!
