Bosna i Hercegovina je u 2024. godini zabilježila najveći rast B2C e-commerce prometa u Evropi, čak 117 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Izvještaj Ecommerce Europe i EuroCommerce navodi da je zemlja na vrhu ljestvice rasta zbog kombinacije stvarnog ubrzanja online kupovine i bolje metodologije mjerenja, piše BiznisInfo.ba.

O čemu se radi?
Radi se o izvještaju “European E-commerce Report 2025“, koji analizira stanje e-commercea u 38 evropskih zemalja.

U njemu je utvrđeno da je ukupni B2C e-commerce promet u Evropi u 2024. porastao za oko sedam odsto, dosegnuvši otprilike 842 milijarde eura.

Međutim, dok su zrela tržišta bilježila znatno niže stope rasta, u regiji istočne Evrope rast je iznosio oko 18 odsto, a BiH je predvodila sa 117 odsto.

Šta je B2C e-commerce?
B2C (Business-to-Consumer) e-commerce označava online prodaju gdje firme direktno nude proizvode ili usluge krajnjim potrošačima. To je ono što građani rade kada kupuju preko interneta: odjeću, elektroniku, knjige, aplikacije – sve putem web-shopova ili mobilnih aplikacija.

Drugim riječima – online kupovina za privatne kupce.

Zašto je u BiH došlo do vrha?
Razlozi za rast od 117% su višestruki:

Poboljšano prikupljanje podataka i promijenjena metodologija – izvještaj sam navodi da je dio rasta rezultat upravo te bolje statistike. Brži prelazak potrošača na online kanale nakon pandemije i sve veća dostupnost interneta i mobilnih uređaja.

Potencijalno niski početni osnovni nivo: tržište je ranije bilo manje razvijeno u odnosu na zapadnu Evropu, pa se potencijal rasta pokazao većim.

Rast potrošnje i digitalizacija kompanija koje su uvele novije modalitete plaćanja, dostave i online usluge.

Kako stoje druge zemlje?
Prema izvještaju, nakon BiH najbrži rast zabilježila je Ukrajina sa oko 92 odsto rasta. Slijede Bugarska (~20 odsto), Estonija (~18 odsto) i Sjeverna Makedonija (~15 odsto) u istočnoj Evropi.

Za usporedbu, neka od “zrelih” tržišta poput Njemačka i Češka Republika praktično nisu imale rast ili su bilježile vrlo nizak rast.

Region hvata priključak
Za publiku u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i ostalim zemljama regiona – ovo je poruka prilike: digitalna trgovina i online kupovina u BiH upravo ubrzavaju i stavljaju zemlju u vrh Evrope.

Kompanije, trgovci i financijske institucije koje želimo pratiti trendove – imaju šansu da budu među prvima. A potrošači – više izbora, više kanala i nove navike.

Izvoz oružja i municije iz Bosne i Hercegovine obara dosadašnje rekorde bez obzira na novu američku carinsku politiku, a glavno izvozno tržište i dalje su Sjedinjene Američke Države, ali i Češka postaje sve važnije tržište.

Naime, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), BiH je za devet mjeseci ove godine u inostranstvo isporučila proizvode vrijedne 309,5 miliona KM, što je za 74,4 miliona maraka više nego lani u istom periodu, kada je izvezeno više od 235 miliona KM.

Prema njihovim podacima za devet mjeseci ove godine, najtraženiji proizvodi iz BiH, što se tiče namjenske industrije, jesu bombe, granate, torpeda, mine, rakete i slična vojna municija i njihovi dijelovi, kojih je za devet mjeseci izvezeno u vrijednosti preko 286 miliona KM.

“Kao i prethodnih godina, BiH je najviše oružja izvezla u Sjedinjene Američke Države, Češku, Irak, kao i u Srbiju”, kazali su iz UIO BiH.

Ukupno je u SAD za devet mjeseci izvezeno ovih proizvoda u vrijednosti od 71,7 miliona KM. Na drugom mjestu je Češka, u koju smo izvezli proizvoda za 65,1 milion KM.

Slavenko Ristić, većinski vlasnik kompanije Tehnički remont Bratunac (TRB), rekao je za “Nezavisne novine” da ovi podaci ne čude jer geopolitička dešavanja, a i kriza u svijetu, dovode u situaciju da se ljudi boje jedni drugih.

“Geopolitička i bezbjednosna situacija u kojoj se trenutno nalazimo odražava se na stanje namjenske industrije širom svijeta. Evropa, ali i ostatak svijeta, shvatili su da moraju ulagati u odbranu, moraju se naoružavati i investirati u namjensku industriju, jer je garancija mira i bezbjednosti oružana sila i jaka vojska države. Sve to daje snažan vjetar u leđa razvoju namjenske industrije”, kazao je Ristić.

Dodao je da domaće kompanije, kako u Republici Srpskoj, tako i u Federaciji BiH, imaju priliku da se predstave na svjetskom tržištu, imajući u vidu da su konkurentni na globalnoj sceni.

“Mi smo jedini koji nudimo naoružanje i vojnu opremu, a pri tome ne prodajemo političke poruke u paketu s tim proizvodima. Za nas koji živimo na Balkanu ovo znači da treba dodatno ulagati u namjensku industriju. Treba iskoristiti ovu priliku da prodajemo i plasiramo svoje proizvode na tržištu što bolje možemo globalno”, pojasnio je Ristić.

Kako je rekao, sve što se proizvede u BiH u sektoru namjenske industrije, a što je namijenjeno izvozu, direktno koristi ekonomiji države.

“Time se stvaraju nova radna mjesta, a samim tim doprinosi se i rastu cjelokupne ekonomije”, poručio je Ristić.

Kako je pojasnio, budući da oni ne izvoze u Ameriku, ne osjete uticaj uvedenih američkih carina, koje su stupile na snagu početkom avgusta, i za BiH određena stopa od 30 odsto.

“Ali namjenska industrija FBiH možda trpi zbog američkih carina, ali situacija u kojoj se trenutno nalazimo je da će se i firme iz FBiH vrlo lako i brzo adaptirati, pa će nastaviti da izvoze na tržište Bliskog istoka ili Afrike”, kazao je Ristić.

Igor Gavran, ekonomista, kazao je ranije da BiH ima uspješne kompanije u namjenskoj industriji i samo kapaciteti i tempo ulaganja u njihovo proširenje su granica.

“Koliko je suludo bilo zapuštanje namjenske industrije poslije rata i koliko bi tek potencijala naša namjenska industrija imala da vlasti nisu dozvolile njeno propadanje i gašenje proizvodnje kompleksnih sistema poput proizvodnje aviona i helikoptera u Mostaru, višecjevnih raketnih lansera u Novom Travniku, dijelova za tenkove i oklopna vozila u ‘Famosu’ i ‘Rudiju Čajavcu’, remonta avionskih motora u ‘Orlu’ itd.”, kazao je Gavran.

Koliko god ovi rezultati djelovali impresivno za nas, naglasio je Gavran, ipak se većinom odnose na municiju i različite projektile, a tek minimalno na oružje i opremu. A to su nekada bili ključni izvozni proizvodi namjenske industrije.

Sinoć u u 22 časa i 10 minuta, registrovan je zemljotres u regionu Gruda.

Kako su saopštili iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda, zemljotres je bio jačine 2,4 stepena po Rihteru.

– Mrežom seizmoloških stanica Republičkog hidrometeorološkog zavoda RS u 22 časa i 10 minuta po lokalnom vremenu, lociran je zemljotres sa epicentrom u regionu Gruda. Riječ je o zemljotresu sa magnitudom 2.4 Rihtera i procijenjenim intenzitetom u epicentralnoj zoni od 3 stepena Merkalijeve skale – saopštili su iz RHMZ.

Kako kažu u ovom zavodu, zemljotres ovog intenziteta ne može izazvati štete na objektima, a stanovništvo ga može osjetiti u epicentralnoj zoni.

“Trajalo par sekundi”, “Solidno zatreslo”, neki su od komentara građana.