Connect with us

Svijet

MINISTAR “ZALEDIO” NACIJU: Bilo bi glupo reći da se ne pripremamo za VOJNI SUKOB

Njemački ministar zdravlja Karl Lauterbah izjavio je da njemačko zdravstvo mora biti bolje pripremljeno za sve izazove, pa i za vojne sukobe.

“Bilo bi glupo reći da se ne pripremamo za vojni sukob i da onda opušteno mislimo da zbog toga do njega neće doći”, rekao je Lauterbah u razgovoru za dnevnik Noje Osnabriker cajtung.

On je time reagovao na pitanje novinara nije li njegova izjava kako se njemačko zdravstvo mora bolje pripremiti za sve katastrofe, pa tako i vojne sukobe, širenje panike, prenosi DW.

Prije toga je socijaldemokratski političar rekao da se njemački zdravstveni sistem “osim za pandemije, mora bolje pripremiti i za velike katastrofe i eventualne vojne sukobe”.

“Sjediti skrštenih ruku nije opcija. Nama je i u zdravstvu potrebna prekretnica pogotovo ako se u obzir uzme činjenica da bi Njemačka u slučaju napada na neku od zemalja NATO postala čvorište za zbrinjavanje povrijđenih i iz drugih zemalja”, rekao je Lauterbah, prenosi Tanjug.

On je rekao da su planovi za prestrukturiranje njemačkog zdravstvenog sistema počeli odmah nakon dolaska sadašnje koalicije na vlast, ali da su ti planovi dobili na težini i aktuelnosti nakon, kako je naveo, “razbojničkog napada Rusije na Ukrajinu”.

U tu svrhu je već pojačana koordinacija između ministarstva odbrane i zdravstva, rekao je ministar i najavio određene zakonske promene do ljeta.

Istakao je da u kriznoj situaciji svaki ljekar, svaka bolnica, svaka lokalna zdravstvena ustanova mora znati šta treba da radi.

“Potrebne su nam jasne podjele obaveza, na primjer, kako bi mogli bolje da rasporedimo povrijeđene po bolnicama”, rekao je Lauterbah.

Pored civilnih bolnica, Njemačka ima najveću specijalizovanu Centralnu bolnicu Bundesvera u Koblencu, podsjeća DW i dodaje da je zadatak ustanove, osnovane 1957, pružanje medicinske pomoći vojnicima njemačkih oružanih snaga koji su povređeni ili ranjeni tokom inostranih misija.

Bolnica ima 506 kreveta, od kojih je 125 rezervisano za civilne pacijente, a zapošljava 1.450 radnika, 260 ljekara i farmaceuta.

U Vajlerbahu, u okrugu Kajzerslautern, trenutno se gradi nova vojna bolnica SAD vrijedna više od milijardu evra, a od toga Njemačka snosi troškove u visini od 151 milion evra.

To će biti najveća bolnica SAD van teritorije te države, a nova bolnica će biti mostom direktno povezana sa vazduhoplovnom bazom Ramštajn, navodi DW, prenosi Tanjug.

Vojna bolnica SAD imaće ukupno 4.680 prostorija, uključujući 120 sala za preglede i devet operacionih sala.

Planirano je da se kompletni građevinski radovi na površini od 90.000 kvadratnih metara i na klinici veličine 600×300 metara završe do kraja 2027. godine.

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno