Connect with us

Društvo

MIODRAG LINTA ZATRAŽIO DA SRPSKO TUŽILAŠTVO pokrene istragu o zločinu nad Srbima na Baniji

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta zatražio je povodom 32 godine od nekažnjenog zločina hrvatskih snaga nad srpskim civilima capraških sela na Baniji, da Tužilaštvo za ratne zločine u Beogradu pokrene istragu i podigne optužicu za ovaj ratni zločin, koji je jedan od najvećih izvršenih nad srpskim civilima tokom rata na području današnje Hrvatske.

Linta je podsjetio da je Županijsko državno tužilaštvo u Sisku 2006. godine odbacilo krivičnu prijavu koju su porodice ubijenih podnijele protiv četvorice pripadnika “zengi” za ratni zločin protiv civilnog stanovništva.

“U skandaloznom obrazloženju je navedeno da su njihovi rođaci ubijeni u oružanom sukobu između paravojnih grupa takozvane SAO Krajine i Hrvatske vojske ili su kolateralna šteta tog oružanog sukoba”, naveo je Linta u saopštenju.

On je rekao da je hrvatsko pravosuđe u funkciji hrvatske ratne politike i da su hrvatski sudovi, ne samo odbili tužbe za naknadu štete porodicama ubijenih srpskih civila, već su porodice bile u obavezi da nadoknade troškove parničkog postupka u iznosu od više hiljada evra.

“U pitanju je najdublje vrijeđanje srpskih žrtava i njihovih porodica i potvrda da se Hrvatska nije suočila sa svojom mračnom prošlošću”, naveo je Linta.

Hrvatske paravojne i policijske snage su 22. avgusta 1991. godine, prolazeći kroz sela Čakale, Brđani, Trnjani, Staro Selo, Blinska Greda, Bestrma, Blinski Kut, Kinjačka i Brđanska Kosa ubijali koga god su vidjeli ili im je izašao u susret.

Ubili su 22 civila, pri čemu je najmlađa žrtva bila dvadesettrogodišnja Željka Boinović.

Poslije ovog događaja Srbi iz ovih srpskih sela više nisu odlazili na posao u Sisak, već su organizovali odbranu svojih kuća, a ubrzo su osnovali opštinu koju su nazvali Caprag.

Linta je zatražio da Srbija osnuje memorijalni centar srpskih žrtava na prostoru bivše Jugoslavije, čiji bi cilj bio pravna i politička borba za istinu o karakteru ratova devedesetih godina prošlog vijeka i za istinu o stradanju srpskog naroda.

On je naveo da bi u okviru tog memorijalnog centra trebalo podići i monumentalni spomenik srpskim žrtvama stradalim u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije od 1991. do 2000. godine.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno uz slabu kišu

Preovladavaće umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima po kotlinama Bosne može biti magle. U prvom dijelu dana slaba kiša je moguća u Hercegovini, centralnim, istočnim i zapadnim područjima Bosna. Na planinama slab snijeg. U ostatku dana povremeno slaba kiša ponegdje na jugu. Vjetar slab, u većem dijelu zemlje, južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 0 do 6, na jugu do 10, a dnevna od 4 do 10, na jugu zemlje do 14 °C.

Nastavi čitati

Društvo

BiH među najugroženijim zemljama ZAGAĐENJEM VAZDUHA

Stanovnici zemalja jugoistočne Evrope, poput Sjeverne Makedonije, BiH i Albanije, najugrožniji su zagađenjem vazduha u smislu skraćenja života, saopštila je Evropska agencija za životnu sredinu (EEA).

U ovim zemljama izmjereno je u prosjeku najviše izgubljenih godina života usljed aerozagađenja kod stanovnika koji imaju 30 ili više godina, piše u izvještaju.

Agencija navodi da je zagađenje vazduha i dalje najveći ekološki rizik za Evropljane, iznad drugih faktora kao što su izloženost buci i hemikalijama ili rizik od toplotnih talasa povezanih sa klimom.

Nebezbjedni nivoi zagađenja vazduha rezultovali su sa zapanjujućih 182.000 smrtnih slučajeva u 2023. godini, prenio je “Juronjuz”.

U izvještaju EEA navodi se da je 95 odsto Evropljana u urbanim sredinama izloženo nivoima zagađenja vazduha “znatno” iznad preporuka Svjetske zdravstvene organizacije.

Među zemljama EU, najviše smrtnih slučajeva usljed zagađenja vazduha tokom 2023. godine i najviše izgubljenih godina života na 100.000 stanovnika imala je Italija, a slijede Poljska i NJemačka.

Najmanji relativni uticaji zagađenja vazduha zabilježeni su u zemljama na sjeveru i sjeverozapadu Evrope, uključujući Švedsku, Estoniju i Norvešku.

Island nije imao nijedan smrtni slučaj od zagađenja vazduha, dok su u Finskoj registrovana 34 smrtna slučaja izazvana dugoročnom izloženosti sitnim česticama zagađenja sa oznakom PM2.5, precizirala je EEA.

Nastavi čitati

Društvo

Minimalna penzija u FBiH 599 KM, u SRPSKOJ TEK 330 KM

Penzije u Federaciji BiH daleko su veće nego u Srpskoj. Tako, isplata novembarske penzije u FBiH kreće u petak, a najniža penzija iznosi 599 KM.

Zagarantovana penzija je 715 KM, dok je najviša 2.996 KM, piše Srpskainfo. Prosječna penzija korisnika samostalne penzije u FBiH iznosi 761 KM, saopšteno je iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

U Srpskoj, minimalna penzija iznosi 330, a prosječna 652 KM.

Prema podacima Fonda za penziono i invalidsko osiguranje Srpske, iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina je 656, dok je za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija iznosila 981 KM. Iznos najviše penzije za oktobar u Srpskoj je 3.547 KM.

Lider SNSD Milorad Dodid nedavno je obećao da će penzije u Srpskoj od januara biti veće za 6,25%. To znači da će minimalna penzija porasti za 20 KM, a prosječna za 40 KM.

Međutim, i u ovom slučaju, minimalac u Srpskoj biće niži za 250 KM, a prosječna penzija za 70 KM, piše Srpskainfo.

– Penzije u Republici Srpskoj u januaru će biti povećane za 6,25 odsto. Vlada je činila sve da poboljša uslove za penzionere, rađeno je u kontinuitetu, penzije su 26 puta povećane – poručio je lider SNSD Milorad Dodik.

Međutim, penzioneri u Srpskoj nisu se ovajdili od povećanja penzija, a posebno od onog poslednjeg, u avgustu ove godine, kada su dobili 3%. Tada je minimalna penzija otišla za nepunih 10, a prosječna za nepunih 20 KM.

– Bruka i sramota. Pa, šta može penzioner sa dodatnih 20-20 KM, koliko nam Dodik obećava?! Da se malo bolje najedu on i njegova porodica, i to za samo jedan obrok, i to je to.

Nama su san penzije u Federaciji BiH, što je žalosno. Ogorčeni smo nebrigom vlasti za ovu populaciju – kaže penzioner Stanko V.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno