Connect with us

Zdravlje

Mlađe generacije imaju veći mozak: EVO ZAŠTO JE TO DOBRO

Ljudski mozak postaje sve veći. A to može da bude dobra vijest kada je riječ o riziku od demencije.

Nekoliko moždanih struktura povećalo je svoju zapreminu kod ljudi rođenih 1970-ih, u odnosu na one rođene 1930-ih, što može da smanji rizik od demencije.

Nova studija je otkrila da naši mozgovi postaju sve veći, što bi mogla da bude zaista dobra vijest kad je riječ o smanjenju rizika od demencije, piše Euronews.

Istraživači sa Univerziteta u Kaliforniji analizirali su podatke iz ogledne grupe u Framingham Heart Study (FHS) koja je praćena još 1948. godine u SAD i prvobitno se sastojala od 5.209 muškaraca i žena između 30 i 62 godine.

Studija je nastavljena punih 75 godina, što znači da sada uključuje učesnike rođene od 1930-ih do 1970-ih.

Iako je studija prvobitno bila zamišljena za proučavanje kardiovaskularnih bolesti, istraživači su se fokusirali na rezultate MRI (magnetne rezonance) više od 3.200 ljudi.

Objavljeni u časopisu JAMA Neurology, njihovi nalazi su pokazali značajno povećanje različitih cerebralnih mjera tokom vremena.

“Genetika igra glavnu ulogu u određivanju veličine mozga”
“Čini se da decenija kada se neko rodi utiče na veličinu mozga i potencijalno dugoročno zdravlje mozga”, rekao je Čarls Dekarli, prvi autor studije i profesor neurologije na University of California.

“Genetika igra glavnu ulogu u određivanju veličine mozga, ali naši nalazi ukazuju na to da spoljni uticaji – kao što su zdravstveni, društveni, kulturni i obrazovni faktori – takođe mogu da igraju ulogu”, dodao je on.

Došlo je do povećanja zapremine mozga od oko 6,6 odsto sa prosječnom zapreminom od 1.234 mililitara za učesnike rođene 1930-ih, u poređenju sa 1.321 mililitarom za ljude rođene 1970-ih.

Istraživači su takođe otkrili da se površina spoljašnjeg sloja mozga – nazvana kortikalna površina – povećala za skoro 15 odsto između ljudi rođenih 1930-ih u poređenju sa ljudima rođenim 1970-ih.

Takođe je došlo do povećanja zapremine bijele materije, sive materije i hipokampusa između starijih i mlađih učesnika.

“Veće strukture mozga poput onih koje smo primetili u našoj studiji mogu da odražavaju poboljšani razvoj mozga i poboljšano zdravlje mozga”, rekao je Dekarli.

“Veća struktura mozga predstavlja veću moždanu rezervu i može da ublaži efekte bolesti mozga povezanih sa starenjem kao što su Alchajmerova bolest i srodne demencije”, dodao je on.

Od demencije pate milioni ljudi
Trenutno, više od 55 miliona ljudi širom svijeta ima demenciju, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), pri čemu je između 60 i 70 odsto slučajeva Alchajmerova bolest.

U SAD, dok broj slučajeva Alchajmerove bolesti raste, incidencija ovog stanja, ili procenat pogođene populacije, opada.

Prethodna studija učesnika iz istog istraživanja otkrila je smanjenje incidence demencije po deceniji za 20 odsto od 1970-ih.

“Pretpostavljamo da veći volumen mozga ukazuje na veći razvoj mozga i potencijalno veću ‘rezervu mozga’ što bi moglo da objasni opadanje incidencije demencije kao što je ranije objavljeno”, objašnjavaju istraživači u najnovijoj studiji.

Međutim, veličina mozga je samo jedan dio slagalice. SZO navodi da ljudi mogu da smanje rizik od demencije fizičkom aktivnošću i zdravom ishranom.

Istraživači kažu da su potrebna dalja istraživanja, posebno u različitim oglednim grupama, jer bijelci čine većinu aktuelne studijske grupe.

Zdravlje

STRES DIREKTNO UTIČE NA ZDRAVLJE SRCA! Kardiolog objasnio kako prepoznati opasnost

Ako imate ubrzani puls, a takvo stanje traje duže vrijeme, to nije dobro za srce i kardiovaskularni sistem, objasnila je kardiolog dr Milena Pandrc sa Vojnomedicinske akademije (VMA) u Beogradu u podcastu Zdravo sa Ivanom.

Naime, mnogo je onih koji olako prelaze preko ove činjenice, gdje spada populacija od 35.godine pa naviše, koja ne prihvata bolest. Takođe, pored genetike, gojaznosti, tu je i stres koji je naša svakodnevnica a koji može biti okidač za brojna stanja i bolesti.

Kada se suočavamo sa stresnom situacijom, tijelo automatski reaguje oslobađanjem hormona kao što su adrenalin i kortizol. Ovi hormoni pripremaju tijelo na akciju, ubrzavajući srčani ritam i povećavajući krvni pritisak. U normalnim okolnostima, kada stresna situacija prestane, tijelo se vraća u ravnotežu.
Broj otkucaja nam je direktan prediktor i predviđa koliko ćemo dugo živeti. I ukoliko štedimo naše srce, dakle, ukoliko taj broj otkucaja bude niži, naše srce će duže trajati. Svaki prolongirani period trajanja povišenog broja otkucaja dovodi do oštećenja srčanog mišića, objasnila je kardiolog.

Kako stres utiče na srce

Stres može biti okidač kada su kardiovaskularna oboljenja u pitanju. Ukoliko ste stalno napeti, pod stresom i tenzijom, a imate provocirajući faktor, možete ugroziti svoje zdravlje. Bol u grudima i ubrzan puls znak je stresa, i ne mora da predstavlja uvek opasnost, ali, treba obratiti pažnju kada su neke stvari u pitanju.

Istraživanja pokazuju da dugotrajni stres može biti značajan faktor u razvoju srčanih bolesti. Povišeni krvni pritisak, ubrzan rad srca i povećana proizvodnja upalnih molekula povezani su sa većim rizikom od ateroskleroze. Ovo stanje može dovesti do infarkta miokarda, angine pektoris i drugih ozbiljnih kardiovaskularnih problema. Što se tiče hormona koji se oslobađa u stresu, on se direktno vezuje za neke receptore na srcu i direktno povećava naš krvni pritisak te povećava broj srčanih otkucaja. I mi kažemo da su to ljudi koji imaju jednu vrstu menadžerske bolesti, dakle koji imaju tu simpatičku hiperreaktivnost.

Na taj nivo stresa mi možemo da delujemo na dva načina. Možemo da delujemo lekovima koji smanjuju broj otkucaja, mi ih zovemo beta-blokatori, a možemo da djelujemo i sedativima. Dakle, lijekovima koji indirektno smanjuju tu koncentraciju hormona stresa u cirkulaciji. Tako da je u tom smislu liječenje ovih pacijenata, ili i budućih pacijenata, vrlo o kompleksno i treba da bude šire sagledano od običnog skoka pritiska i skoka broja otkucaja, objasnila je kardiolog u podcastu Zdravo sa Ivanom.

Kardiovaskularne bolesti povezane su sa stresom nisu samo fizički. Stres može izazvati i psihološke poremećaje, kao što su anksioznost i depresija, koji dodatno pogoršavaju zdravlje srca. Redovna kontrola i javljanje ljekaru može spriječiti dalji razvoj bolesti i moguće komplikacije, piše Telegraf.

Nastavi čitati

Zdravlje

DOBRO “OTVORITE OČI”! Ovo su manje poznati simptomi koji ukazuju na anemiju

Najčešći znak da vam nedostaje gvožđe jeste stalni umor, ali postoje i drugi, manje poznati simptomi. Ipak, koje god simptome da imate, najbolje je uraditi analizu krvi, koja će sa sigurnošću pokazati koliko gvožđa ima u vašem organizmu.

Lomljivi nokti, suve usne

Jedan od manje poznatih simptoma jeste želja za jelom neprehrambenih proizvoda koji nisu za jelo. Naučnici nemaju konkretno objašnjenje zašto ljudi sa nedostatkom gvožđa često žude za stvarima koje se ne jedu, kao što su šljunak, glina, kreda, zid, karton i drugo.

Ovaj poremećaj se zove pika, privremen je i njegov tačan uzrok je nepoznat, ali nedostatak gvožđa, cinka i drugih hranljivih materija u tijelu može da ga izazove. Slabi i lomljivi nokti ili nokti sa linijama i jamama mogu ukazivati na nedostatak gvožđa. Pošto ovi simptomi mogu biti uzrokovani i drugim zdravstvenim problemom, najbolje bi bilo da se uradi analiza krvi.

Ljudi sa nedostatkom gvožđa mogu patiti od suvih i ispucalih usana. Čak trećina osoba sa nedostatkom gvožđa ima stanje zvano angular cheilitis, koje izaziva pucanje uglova usana.

Otečen jezik, sindrom nemirnih nogu

Otečen jezik je još jedan simptom koji se često zanemaruje. Takođe se naziva atrofični glositis. Kada jezik nabrekne, uobičajeni grebeni na jeziku nestaju i on izgleda jednolično i meko. Može izazvati probleme sa žvakanjem, gutanjem ili govorom.

Neki ljudi doživljavaju stalnu žudnju za ledom, stanje koje se medicinski naziva pagofagija i jedan je od najčešćih simptoma nedostatka gvožđa. Nije poznato zašto se javlja žudnja za ledom, ali se smatra da umiruje otečeni jezik. Ne morate da paničite ako volite led, osim ako ga ne konzumirate pretjerano.

Sindrom nemirnih nogu je stanje koje karakteriše neprijatan osjećaj u nogama, sa neodoljivom željom da se pomjeraju noge. Pacijenti to opisuju kao peckanje, kao da im insekti mile po nogama. Iako ljekari nisu sigurni šta je uzrok ovog stanja, nedostatak gvožđa je jedan od razloga, prenosi Dan.

Nastavi čitati

Kuhinjica

OVO MORATE PROBATI!? Smuti na prazan stomak može vam pomoći u mršavljenju

M nogima gubitak viška kilograma djeluje kao nemoguća misija, pa vrlo brzo i odustanu od tog procesa jer ne mogu da pronađu koji napitak bi im najviše odgovarao za mršavljenje.

Potrebna je jaka volja ali i promjena ishrane. Prema nutricionistima, postoje namirnice koje vam osim što mogu ubrzati metabolizam, takođe mogu i pomoći u mršavljenju. U pitanju su četiri sastojka i recept je pogodan čak i za početnike.

U pitanju je zeleni smuti koji uravnotežuje nivo šećera u krvi, sprečava žudnju za šećerom, poboljšava varenje i san, hidrira vas i popravlja raspoloženje.

Možete ubaciti i voće i povrće, u zavisnosti šta imate u kuhinji, prenosi Telegraf.

Osim toga, unosite dovoljno tečnosti, budite fizički aktivni barem 150 minuta nedjeljno i čitajte deklaracije.

Sastojci:

Jedna šaka bobičastog voća

Dvije šolje kokosove vode

Pola avokada

Zeleno voće ili povrće (špinat, celer ili jabuka)

Priprema:

Sve izblendajte i popijte na prazan stomak

Nastavi čitati

Aktuelno