Connect with us

Zanimljivosti

Naučnici na pragu otkrića tajne ljudske svijesti

Izraelski naučnici u najnovijem istraživanju pokušali su da pronađu ključ za naučnu enigmu: Kako budni mozak transformiše senzorni unos u svjesno iskustvo? Tokom sna reakcija mozga na zvuk ostaje jaka, ali jedna ključna karakteristika svjesne pažnje nestaje.

Revolucionarna studija Univerziteta u Tel Avivu oslanjala se na podatke prikupljene sa elektroda ugrađenih, u medicinske svrhe, duboko u ljudski mozak.

Informacije su korišćene za ispitivanje razlika između odgovora moždane kore na zvukove u snu u odnosu na budno stanje.

Istraživači su bili iznenađeni kada su otkrili da reakcija mozga na zvuk ostaje snažna tokom spavanja u svim parametrima osim u jednom: nivou alfa-beta talasa povezanih s pažnjom na slušni unos i srodnim očekivanjima. To znači da tokom spavanja mozak analizira slušni unos, ali nije u stanju da se fokusira na zvuk ili da ga identifikuje, pa stoga ne dolazi do svjesnog stanja.

Autori studije ističu da je ona jedinstvena po tome što se zasniva na rijetkim podacima sa elektroda ugrađenih duboko u ljudski mozak, omogućavajući tako praćenje električne aktivnosti mozga u visokoj rezoluciji, do nivoa pojedinačnih neurona. Iz razumljivih razloga, elektrode se ne mogu implantirati u mozak živih ljudi samo zbog naučnog istraživanja, ali u ovoj studiji naučnici su bili u mogućnosti da koriste specijalnu medicinsku proceduru u kojoj su elektrode implantirane u mozak pacijenata s epilepsijom, prateći aktivnost u različitim dijelovima njihovog mozga u svrhu dijagnoze i liječenja.

Pacijenti su se dobrovoljno prijavili da pomognu u ispitivanju odgovora mozga na slušnu stimulaciju u budnom stanju u odnosu na spavanje.

Istraživači su postavili zvučnike koji emituju različite zvukove pored pacijentovog kreveta i uporedili podatke s implantiranih elektroda – neuronske aktivnosti i električnih talasa u različitim dijelovima mozga – tokom budnosti u odnosu na različite faze sna. Sveukupno, tim je prikupio podatke od preko 700 neurona, oko 50 neurona kod svakog pacijenta, tokom osam godina.

Dr Hana Hajat, koja je rukovodila istraživanjem, kaže: “Nakon što se zvuk primi u uho, signali se prenose sa jedne ćelije na drugu u mozgu. Donedavno se vjerovalo da tokom sna ovi signali brzo opadaju kada stignu do moždane kore. Ali posmatrajući podatke prikupljene sa elektroda, bili smo iznenađeni kada smo otkrili da je reakcija mozga tokom spavanja bila mnogo jača i kompleksnija nego što smo očekivali. Štaviše, ovaj snažan odgovor se proširio na mnoge regione moždane kore. Snaga moždanog odgovora tokom spavanja je bila slična odgovoru tokom budnosti, u svemu osim jedne specifične karakteristike, gdje je zabilježena dramatična razlika – u nivou aktivnosti alfa-beta talasa.”

Istraživači objašnjavaju da su alfa-beta talasi (10-30Hz) povezani sa procesima pažnje i očekivanja, koji se kontrolišu povratnim informacijama iz viših regija u mozgu. Kako signali putuju “odozdo prema gore” od čulnih organa ka višim regijama, dolazi i do pokreta “odozgo nadolje” – viši regioni, oslanjajući se na prethodne informacije koje su se akumulirale u mozgu, djeluju kao vodič, šaljući dolje signale kako bi uputili senzorne regije na koji unos da se fokusiraju, a koji da ignorišu itd.

Tako, na primjer, kada se određeni zvuk dopre do uha, viši regioni mogu da kažu da li je nov ili poznat i da li zaslužuje pažnju ili ne. Ova vrsta moždane aktivnosti se manifestuje u suzbijanju alfa-beta talasa. I zaista, prethodne studije su pokazale visok nivo ovih talasa u stanjima mirovanja i anestezije. Prema trenutnoj studiji, snaga alfa-beta talasa je glavna razlika između odgovora mozga na zvučne unose u stanjima budnosti u odnosu na spavanje.

Jedan od autora studije, profesor Juval Nir, rezimira: “Naši nalazi imaju široke implikacije izvan ovog specifičnog eksperimenta. Prvo, oni pružaju važan ključ za drevnu, fascinantnu enigmu: Šta je tajna svesti? Šta je ‘iks-faktor’, aktivnost mozga koja je jedinstvena za svijest, koja nam omogućava da budemo svjesni stvari koje se dešavaju oko nas kada smo budni i koja nestaje kada spavamo? U ovoj studiji smo otkrili novi trag, a u budućim istraživanjima namjeravamo da dalje istražimo mehanizme odgovorne za ovu razliku”.

“Sada imamo jasnu kvantitativnu mjeru, prvu takve vrste, za procjenu svijesti pojedinca o dolaznim zvukovima. Nadamo se da će u budućnosti, sa poboljšanim tehnikama za mjerenje alfa-beta moždanih talasa i neinvazivnim metodama praćenja kao što je EEG, biti moguće precizno procijeniti stanje svijesti osobe u različitim situacijama, npr: provjera da li pacijenti ostaju bez svijesti tokom hirurške procedure, praćenje svijesti ljudi sa demencijom ili utvrđivanje da li je osoba koja je navodno u komi, nesposobna da komunicira, zaista nesvjesna svog okruženja. U takvim slučajevima, nizak nivo alfa-beta talasa kao odgovor na zvuk može sugerisati da osoba, iako se smatra nesvjesnom, može u stvari da percipira i razumije riječi koje se izgovaraju oko nje. Nadamo se da će naši nalazi poslužiti kao osnova za razvoj efikasne nove metode za mjerenje nivoa svijesti pojedinaca koji su navodno u različitim stanjima nesvijesti”, zaključuje profesor Nir, piše Sajens dejli, a prenosi RTS.

Zanimljivosti

BIZARAN HOROR U MRTVAČNICI! Zaboravili na pokojnika, pa ga u hladnjači držali neverovatnih 14 GODINA?!

Mišel Menar je važio za usamljenika u selu na jugu Francuske, u kojem je živio. Zvanično je bio nezaposlen, a najveći dio vremena provodio je u oronulom zamku, okruženom vinogradima.

Njegova komšinica viđala ga je samo kada bi prolazila pored imanja. Tada bi ga primjetila kako nepomično gleda kroz prozor.

Niko nije alarmirao nadležne

I njegova smrt 2012. bila je jednako neobična. Tada 58-godišnji Francuz, pronađen je u toaletu svog zamka, a njegovo tijelo već je bilo djelimično u stanju raspadanja.

Vjerovalo se da je bio mrtav nedjeljama, a da to niko nije primjetio. Nakon toga o njemu se više ništa nije čulo – sve do sada, prenosi HLN.

Naime, njegovi posmrtni ostaci su pronađeni tokom pregleda mrtvačnice Univerzitetskog medicinskog centra u Tuluzu. Ispostavilo se da je tijelo čak 14 godina ležalo u rashladnoj komori!

Za to vrijeme, nijedan član porodice nije se javio kako bi preuzeo brigu o pokojniku. U mrtvačnici, po svemu sudeći, niko nije alarmirao nadležne zbog višegodišnjeg prisustva tijela Mišela Menara.

Gradonačelnica mjesta u kojem je živio, Virdžini Bispeli-Bejri, ispričala je francuskim medijima da ju je bolnica kontaktirala još 2012. godine. Tada su pitali da li opština možda poznaje nekog njegovog rođaka koji bi mogao da organizuje sahranu.

“Mislili smo da ima porodicu i prenijeli smo im tu informaciju. Poslije toga više ništa nismo čuli. Zato smo pretpostavili da su posmrtni ostaci predati porodici“, rekla je.

Međutim, to se nije dogodilo. Niko se nije pobrinuo za tijelo čovjeka koje je usamljeno ležalo u mrtvačnici.

Slučaj je otkriven ranije ove godine, kada je francusko pravosuđe pokrenulo istragu zbog sumnje na nepravilnosti u radu mrtvačnice. Tamo su, navodno, u jednoj kesi za smeće pronađeni ostaci dva fetusa i dve bebe.

Istražitelji su došli u ustanovu kako bi provjerili šta se tamo događa. Tada su naišli na tijelo Mišela Menara, kojeg francuski mediji nazivaju “zaboravljenim pokojnikom“.

Pre dvije nedjelje, gradonačelnica je primila telefonski poziv i od policije saznala da je njegovo tijelo nađeno u rashladnoj komori.

“Zanijemela sam od šoka. Negdje je došlo do ozbiljnog propusta, ali gde? Ko je napravio grešku?”, ispričala je.

Francusko pravosuđe istražuje bizaran slučaj. Univerzitetski medicinski centar u Tuluzu, u čijem se sastavu nalazi mrtvačnica, saopštava da će sačekati rezultate istrage i da do tada neće komentarisati slučaj.

(Telegraf.rs)

Nastavi čitati

Zanimljivosti

ZBOG NJEGOVIH SENDVIČA LJUDI STOJE U REDOVIMA! Poznati kuvar podijelio tajnu koja pravi nevjerovatnu razliku!

Za ukusan sendvič nisu neophodni skupi sastojci, već pažljivo usklađeni ukusi, malo hrskavosti i dobar raspored namirnica. Kuvar Mejson Hereford, poznat po kreativnim sendvičima u restoranu “Turkey and the Wolf” u Nju Orleansu, izdvaja tri savjeta koja se lako mogu primijeniti u kućnoj kuhinji.

Njegove kombinacije daleko su od uobičajenih: među omiljenim sendvičima gostiju nalaze se onaj s prženom kobasicom bolonja i čipsom te topli sendvič po uzoru na Ruben, u kojem je usoljenu govedinu zamijenilo raštansko zelje, navodi FaW.

Deceniju nakon otvaranja restoran i dalje privlači redove gostiju, a Hereford smatra da je tajna u kreativnosti i pažnji posvećenoj svakom sastojku.

“Svaki potez je prilika”, poručuje kuvar.

Kako postići ravnotežu ukusa?

Iako se sendvič često priprema kao brz obrok, Hereford savjetuje da mu se pristupi s jednakom pažnjom kao bilo kojem drugom jelu.

“Mnogi ljudi razmišljaju o sendvičima gotovo kao o zamjeni za tanjir hrane, ali ne zaboravite da i dalje pripremate kompletno jelo. So, kiselost, svježina, masnoća, ljutina – sve je to podjednako važno kada pravite sendvič”, objašnjava.

Posebno izdvaja kiselost, koju ljudi često zaboravljaju. Nekoliko kapi limunovog soka može osvježiti punjenje, dok se zelena salata prije dodavanja može začiniti malom količinom sirćeta.

Najjednostavnije rješenje može biti i kiseli krastavac poslužen uz sendvič. Kiselkasti dodatak naglašava ostale ukuse i pomaže da cijeli obrok djeluje uravnoteženije.

Kako dodati hrskavost?

Različite teksture jedan su od najlakših načina da običan sendvič postane zanimljiviji.

“To što je nešto između dvije kriške hljeba ne znači da ne možete dodati tostadu ili krupnije sjeckane orašaste plodove ili sjemenke kako biste dobili teksturu”, kaže Hereford.

Tostada, odnosno hrskava prepečena ili pržena tortilja, samo je jedna od mogućnosti. Ako pri ruci nemate poseban hrskavi dodatak, dovoljno je promijeniti način pripreme sastojaka koje već koristite.

Hljeb možete tostirati malo duže ili u sendvič staviti čvrste, hrskave dijelove listova ajsberg salate, umjesto da ih bacite.

Važno je i gdje odlažete tostirani hljeb.

“Tostirani hljeb stavite na žičanu rešetku, umjesto na radnu površinu ili dasku za sječenje. Tako ćete dobiti hljeb koji je hrskav sa svih strana, a ne krišku koja se ovlažila od sopstvene pare i izgubila čvrstinu”, savjetuje kuvar.

Kojim redoslijedom slagati sastojke?

Raspored namirnica uglavnom zavisi od ličnog ukusa, ali nekoliko promjena može uticati na konačan rezultat.

Hereford sastojke koji se dobro dopunjuju stavlja neposredno jedne uz druge.

“Na primjer, volimo da nam zelena salata dodiruje prelive”, objašnjava.

S druge strane, preporučuje razdvajanje sastojaka koji su previše slični. Ako sendvič sadrži kremastu salatu od kupusa i kremasti preliv, između njih se može staviti drugi sastojak kako se njihovi ukusi ne bi potpuno stopili.

“Pažljivo raspoređenim sastojcima razdvajamo ukuse za koje želimo da dođu do izražaja sami za sebe”, kaže Hereford.

Njegovi savjeti pokazuju da dobar sendvič može nastati i od onoga što već imate u kuhinji. Malo kiselosti, hrskavi dodatak i promišljeno slaganje dovoljni su da poznata kombinacija dobije drugačiji ukus i teksturu.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

KREMASTO ČUDO OD KOKOSA! Najbrži rolat bez pečenja koji se doslovno topi u ustima!

Ako volite kokos i jednostavne kolače za koje ne morate da uključujete rernu, rolat od kokosa je pravi izbor.

Najbolje od svega je što vam za pripremu ne treba posebno kulinarsko iskustvo. Dovoljno je da napravite smjesu, pripremite krem, uvijete rolat i pustite ga da se dobro ohladi.

Detaljna priprema: Kako napraviti neodoljivi kokos rolat?

Za tamnu koru od keksa

300 g mljevenog keksa

100 g kokosa

100 g šećera u prahu

100 g otopljenog maslaca

120 ml mlijeka

2 kašike kakao praha

Za bijeli fil i dekoraciju

100 g omekšalog maslaca

100 g šećera u prahu

150 g kokosa

80 ml mlijeka

30-50 g kokosa za posipanje

nekoliko listića badema ili rendana čokolada (po želji)

Priprema kore:

U većoj posudi pomiješajte mljeveni keks, kokos, šećer u prahu i kakao. Dodajte otopljeni maslac i postepeno sipajte mlijeko. Miješajte dok ne dobijete kompaktnu smjesu koja može da se oblikuje.

Ako vam je smjesa previše suva, dodajte još sasvim malo mlijeka, ali postepeno, kako ne bi postala previše mekana.

Priprema fila:

Zatim pripremite fil za rolat od kokosa. Umutite omekšali maslac sa šećerom u prahu, dodajte kokos i mlijeko, pa sve dobro sjedinite. Fil treba da bude dovoljno gust da se ravnomjerno nanese na koru.

Oblikovanje rolata:

Na radnu površinu stavite papir za pečenje ili providnu foliju. Preko njega rasporedite smjesu od keksa i oblikujte pravougaonik. Najlakše ćete je razviti oklagijom između dva lista papira za pečenje, pa se neće lijepiti.

Preko tamne kore ravnomjerno rasporedite bijeli fil, a uz ivice ostavite malo slobodnog prostora. Koru pažljivo uvijajte u rolat, pomažući se papirom za pečenje. Nemojte žuriti, kako se kora ne bi raspala.

Važan korak: Koliko dugo rolat od kokosa treba da stoji u frižideru?

Gotov rolat pospite kokosom (i listićima badema ili čokoladom, po želji), umotajte ga u foliju i stavite u frižider na najmanje 3 do 4 sata, a najbolje preko noći.

Prije služenja ohlađen rolat isjecite na jednake kolutove i uživajte u savršenom spoju čokolade i kokosa, prenosi Krstarica.

Nastavi čitati

Aktuelno