U Bugarskoj nervoza jača zbog sankcija “Lukoilu”, a Rumunija traži rješenje za Lukoilovu rafineriju “Petrotel”. Jedino Mađarska može da odahne jer je dobila izuzeće za rusku naftu.

U regionu raste napetost i zbog sankcija “Lukoilu” i “Rosnjeftu”, koje stupaju na snagu 21. novembra. Odahnula je jedino Mađarska, jer je izuzeta od američkih embarga na ruski gas i naftu.

Odluku Vašingtona o izuzeću Mađaske od embarga na rusku naftu i gas u Budimpešti ocjenjuju kao događaj godine, jer čuva ekonomiju zemlje. Taj dogovor znači i Srbiji – zbog MOL-a koji posluje utoj zemlji i tranzita ruskog gasa Balkanskim tokom.

“Sankcije se neće primjenjivati na ova dva cjevovoda. Jedan koji dovodi gas sa juga, a drugi koji dovodi naftu sa istoka”, navodi premijer Mađarske Viktor Orban.

U Bugarskoj nervoza jača zbog sankcija “Lukoilu”. Iako je parlament donio Zakon koji predviđa izlazak ruskog vlasništva iz jedine rafinerije u zemlji, Vlada preduzima i zaštitne mjere: dodatni inspekcijski nadzor nad zalihama nafte i derivata i kontrolu izlaska i ulaska cisterni i dopremanja nafte sa mora.

Na području rafinerije u Burgasu raspoređene su i vojska i policija kako bi se osigurala bezbednost.

“I prije uvođenja sankcija, vidjeli smo incidente u rafinerijama u Evropi koje su u vlasništvu ruskih kompanija, tako da su ove akcije preventivne i usmjerene na zaštitu kritične infrastrukture rafinerije u Burgasu i drugih objekta Lukoila. Da razjasnimo – ne očekuje se kriza sa gorivom u Bugarskoj”, navodi premijer Bugarske Rozen Željaskov.

Bugarske rezerve goriva obezbjeđuju snabdijevanje za 90 dana
Asen Asenov, predsjednik Državnih rezervi Bugarske izjavio je da zalihe benzina, dizela i lož-ulja trenutno pokrivaju 60 dana potrošnje zemlje, a da će preostale zalihe koje stignu iz inostranstva obezbijediti ukupno snabdijevanje za 90 dana.

Rumunija spremna na nacionalizaciju
I Rumunija traži rješenje za Lukoilovu rafineriju “Petrotel”.

Mediji navode da, ukoliko ne dobije odlaganje primjene sankcija, Vlada u Bukureštu je spremna da pribjegne i posljednjoj opciji – da država nacionalizuje rafineriju.

Od lažnih para do lažnih sniženja, to su problemi s kojima se u posljednje vrijeme susreću lakovjerni građani u BiH.

Zanimljiv primjer stiže nam iz Brčkog, zbog kojeg se oglasila i tamošnja policija, koja je upozorila građane da su se u tom gradu u posljednjih mjesec dana pojavile takozvane filmske novčanice u apoenima od pet, 10, 20 i 50 evra.

Bez zaštitnih obilježja

Kako su naveli iz brčanske policije, riječ je o novčanicama koje su izrađene od nekvalitetnog papira bez zaštitnih obilježja, kao što su vodeni znak i zaštitna nit, ali i drugih zaštitnih elemenata.

S jedne strane novčanice otisnut je natpis “Only for motion picture purposes”, što u prevodu sa engleskog jezika znači “Samo za filmske svrhe”. U donjem dijelu novčanice sa obje strane stoji natpis “Copy”, a svaka novčanica ima potpuno isti serijski broj.

“Dakle, radi se o tzv. filmskim novčanicama koje se mogu nabaviti u slobodnoj prodaji. Važno je napomenuti da su maloljetna lica upotrebljavala spomenute novčanice kao prave tako što su u nekoliko slučajeva plaćali usluge u ugostiteljskim objektima i trgovinskim radnjama”, navela je Dževida Hukičević, portparolka Policije Brčko distrikta.

Na sceni nova obmana

Zabrinjavajući primjer stiže nam i iz prijedorske regije. Iz prijedorskog Udruženja građana DON su prije nekoliko godina upozorili na prevaru koja se odnosi na prodaju masažera, a sada je na sceni nova obmana.

“Penzioneri su ponovo na meti prevara. U posljednjih nekoliko dana penzioneri u Prijedoru i okolnim opštinama ponovo su meta sumnjivih prodavaca koji nude jastuke, jorgane i druge proizvode po navodno ‘posebnim’ cijenama”, upozorili su iz DON-a.

Naime, određene osobe, putem telefona, najavu dolaska prave na osnovu predstavljanja da zovu po preporuci dvije institucije, koristeći povjerenje i dobrotu starijih građana.

“Ne nasjedajte na priče o ‘zdravstvenim jastucima’, ‘akcijama za penzionere’ ili ‘posebnim popustima samo danas’. Ovi prodavci često traže da im se odmah plati – gotovinom ili karticom – i potom nestaju bez traga. Proizvodi koje nude najčešće ne vrijede ni dio onoga što traže”, upozorili su iz DON-a.

U Policijskoj upravi Prijedor kažu da im nije prijavljen nijedan slučaj koji se odnosi na prodaju posteljine.

“Policijski službenici postupaju po svakoj prijavi građana, u skladu sa zakonskim propisima i ovlaštenjima”, rekli su iz Policijske uprave Prijedor za “Nezavisne novine”.

Šta su građani prijavili

Nesvakidašnja prevara je proteklih dana zabilježena u Sarajevu. Naime, Crveni križ Kantona Sarajevo upozorio je građane o lažnoj akciji prikupljanja novca zloupotrebom njihove akreditacije.

Kako navode, dobili su informaciju od građana iz sarajevske opštine Novi Grad da muškarac, sa akreditacijom Crvenog križa, obilazi stanove i, kako im je rečeno, prikuplja novac za oboljele od karcinoma dojke.

“Organizacije Crvenog križa u Kantonu Sarajevo na ovaj način ne vrše prikupljanje novca, te molimo građane da ne nasjedaju na prevare i ne daju novac osobama koje dolaze na kućna vrata i predstavljaju se kao volonteri Crvenog križa”, poručili su iz Crvenog križa Kantona Sarajevo.

Rudo je jedan od rjetnih gradova u Republici Srpskoj koji je već dvije godine bez banke. Ali zato ima obećanja SNSD vlasti da će to uskoro biti, a to uskoro nikako da dođe. Građani i poslovni ljudi su prinuđeni da bankarske usluge obavljaju u Višegradu.

Počela je  isplata penzija. Penzioneri iz Višegrada i drugih gradova odlaze u banke da podignu naznačeni iznos. A u Rudom …

Izlazi iz taksija ovdašnji penzioner i priča:

“Evo idem iz Višegrada išao u banku da dignem penziju. Ako se skupimo nas četvorica platimo po 10 KM,  a ako ideš sam 40 KM“, jada se stari Ruđanin.

Njegov kolega dodaje:

„Ko ima auto vozi do Višegrada ko nema plaća taksi, šta će.“

E, tako je to u Rudom već dvije godine od kako je prestala sa radom jedina banka. Građanima, koji i onako teško žive novi izdaci i nesigurnost da li će na bankomatu, koji je djelimično zamjenjuje, biti novca.

 „Evo primjera primaoca socijane pomoći koja iznosi od 150 do 200 KM. Ti ljudi obično nemaju usvoj prevoz, angažuju taksistu, plate od 30 do 50 KM i šta mu ostaje. A da je banka ovdje kupio bi za taj novac pare hranu djeci ili sebi “, kaže Slaviša Simić odbornik SRS u Skupštini opštine Rudo.

Odbornik SDS u lokalnoj skupštini Ilija Arsić kaže da su, zbog toga što nema banke, oštećeni i privrednici i zanatlije.

„Za sva polaganja pazara i ostalog plaćanja oni moraju ići u Višegrad udaljen 30 kilometara, a pored toga gube vrijeme u putu i čekajući u redu na šalteru banke. Vlast je obećavala da će se otvoriti druga banka ali je još nema”, dodaje Arsić.

Odbornik Narodnog fronta Srđan Jagajić naglašava da je od stavljanja ključa u bravu bivše banke vlast najavljivala narodu drugu.

„Najavljivana je nova poslovnica banke, kupljen je i prostor za 100 hiljada maraka a trebalo je , prema njihovivm riječima, da u martu krene sa radom. O početku rada nove banke nemamo još konkretne informacije“, ističe Jagajić.

Najave SNSD ove vlasti da će neka druga banka otvoriti poslovnicu u Rudom ostale su samo na praznim obećanjima. Ili će se sad pred najavljene izbore naprasno otvoriti.

Ove informacije nismo mogli da dobijemo od načelnika opštine Dragoljuba Bogdanovića je bio na službenom putu.