Connect with us

Zdravlje

MNOGI SE KUNU U NJU! Može li surutka očistiti masnu jetru

Jeste li skoro provjeravali u kakvom vam je stanju jetra? Znate li šta joj smeta i da li možda baš to radite svakodnevno? Kako da pomognemo jetri da se odmori i očisti? Na sva ova pitanja, za „RTS ordinaciju“, govorila je Hristina Milošević, magistar farmacije.
Da je jetra jedan od najmoćnijih organa u našem tijelu govori to da služi eliminaciji svih toksičnih supstanci iz našeg tijela. Pored toga, jetra ima ulogu da naš organizam zaštiti i od infekcija, ali i da pomogne u varenju hrane. Ako znamo kakve dobrobiti ovaj organ čini za naše tijelo, neophodno je da mu povremeno pomognemo da se oporavi.

Na pitanje o tome : kako možemo opteretiti jetru, šta sve može da napravi masnu jetru, da je optereti i da spriječi njen dobar rad, Hristina Milošević, magistar farmacije rekla je da postoji ogroman broj stvari koji može da remeti rad naše jetre: „Pored alkohola, to su prvenstveno neka nealhoholna stanja, kao što je masna hrana bogata zasićenim masnim kiselinama, zatim mnogi lijekovi posejduju hepatoksičnost i negativno djeluju na našu jetru“.

Miloševićeva se osvrnula i na rezultate istraživanja koji su nesumnjivo pokazali da mnogi lijekovi koje svakodnevno koristimo utiču na bolesti jetre.

„Rađeno je jedno istraživanje, ono je trajalo deset godina i obuhvatilo je sve pacijente koji su koristili lijekove koji potencijalno mogu biti hepatoksični. Istraživanjem je pokazano da paracetamol dokazano šteti jetri. Zatim, valproinska kiselina, pored toga ibuprofen može ometati rad jetre, neki lekovi iz grupe citostatika, zatim simvastatin koji se koristi za regulisanje masnoće”, rekla je farmaceutkinja, a zatim je ukazala i na lekove koje žene često koriste zbog mnogih zdravstvenih problema:

„Tu su oralni kontraceptivi i jedan lijek – progesteron, hormonksi preparat koji najčešće žene koriste za održavanje trudnoće. Međutim, ono što je dokazano je da ukoliko se koriste tokom drugog i trećeg trimestra trudnoće, taj liek može izazvati hepatocelularni poremećaje ili žuticu koja se javlja u trudnoći, a kasnije prenosi na bebu”.

Koja hrana prija jetri

Miloševićena navodi da su namirnice koje su dobre za zdravlje jetre: brokoli, spanać, blitva, kelj, zelena salata, praziluk. Kaže da je takođe bobičasto voće izuzetno i odlično za jetru, jer je puno antioksidanasa. Ističe da su i maline, borovnice, aronija i kupune odlične kao čistači jetre, kao i šargarepa i čičoka.

Komentarišući moguću ulogu surutke i domaćeg jabukovog sirćeta u čišćenju jetre, kaže: „Za surutku i domaće jabukovo sirće dokazano je da mogu da poboljšaju rad jetre“.

Objasnila je i kako je najbolje koristiti domaće sirće: „U čašu mlake vode se razmuti kašika domaćeg sirćeta i pije se ujutru, može i na prazan želudac. Jedino bi trebalo da izbjegavaju osobe koje imaju gastritis i čir na dvanaestopalačnom crijevu“.

„Surutka je odlična stvar. Surutka se može koristiti ujutru, na prazan želudac, dozvoljeno je popiti dvije do tri čaše dnevno. Ali moram da naglasim uz promjenu životnih stilova, ništa neće da se desi ukoliko mi pijemo surutku, a nastavimo da jedemo hranu bogatim mastima”, napomenula je farmaceutkinja i dodala da je bolji izbor kozija surutka.

Surutka poboljšava stanje naše jetre za samo dva mjeseca.

„Za jabukovo sirće važi nešto duže, jer se koriste manje količine jabukovog sirćeta. U istraživanju su utvrdili da je dovoljno pola godine za jabukovo sirće“, rekla je gošća RTS ordinacije.

Među čajevima koji daju najbolje i najbrže rezultate, i koji su bezbjedni, je i čaj od korena maslačka.

„Jedino bi trudnice trebalo da ga izbjegavaju. Sikavicu ne bi trebalo da koriste trudnice, dojilje i djeca mlađa od dvanaest godina. Koren čička, njega ne bi trebalo da koriste osobe koje imaju kardiovaskularna oboljenja. Sladić ima malo veći procenat šećera, pa ne bi trebalo da ga korist osobe sa dijabetesom i osobe koje boluju od kardiovaskularne bolesti“, rekla je magistar farmacije.

„Što se lincure tiče, nju ne bi trebalo da koriste osobe koje boluju od čira na želucu, dvanaestopalačnom crijevu, trudnice, dojilje i deca mlađa od dvanaest godina“, zaključila je i dala recept za pravljenje mješavine za bolji rad jetre.

Sastojci su: tri organska limuna, pet stabljika celera, veza peršuna i šest šolja vode.

Svi sastojci se stave u blender i umute, a ukoliko ne možete pronaći organiski limun onda bi trebalo oljuštiti koru.

„To je mješavina koja se koristi tri dana, dva puta dnevno. Drži se u frižideru. Pola sata prije doručka i pola sata prije večere se koristi. Kada dodate šest čaša vode dobijate količinu koja će trajati za šest upotreba, odnosno tri dana, dva puta dnevno“, objasnila je Miloševićeva kako se koristi mješavina za bolji rad jetre.

Kada je riječ o tinkturi za čišćenje jetre, za nju je potrebno dvije kašike korena đumbira isečenog na kockice, dvije kašike osušenog korena maslačka, dva manja štapića cimeta i alkohol od 70 odsto – po potrebi.

Svi sastojci se stave u staklenu teglu i preliju alkoholom da ogrezne.

Pravo vrijeme za tinkturu je mjesec mart

„Za tinkturu je poželjno koristiti tamnu teglu ili teglu uviti u foliju. Tegla se ne smije pokrivati metalnim poklopcem, već se za to može koristiti gaza ili folija koju treba probušiti na nekoliko mjesta. Tinktura se čuva, na tamnom mjestu i sobnoj temperaturi, između trideset i četrdeset dana. Nakon toga se tinktura cedi i dozira se dvadeset kapi dnevno ujutru i uveče, pola sata prije ručka i pola sata nakon večere. To je doza za jednu godinu, ne bi trebalo više od toga koristiti“, rekla je, za RTS ordinaciju, magistar farmacije Hristina Milošević.

Važno: Tinkturu ne smeju da koriste deca i trudnice.

Zdravlje

Da li ste znali kakav uticaj na organizam ima san koji traje šest sati

Poznato je da je san veoma važan za pravilno funkcionisanje organizma, ali takođe i za zdravlje.

Mnogi imaju problem sa nesanicom, međutim postoji jedan trik iz vojske koji može pomoći da zaspimo za 2 minuta.

Stručnjak za spavanje Olivija Arecolo kaže da postoji značajna veza između sna i zdravlja.

Spavanje utiče na sve – od pamćenja, preko stresa i emocionalnog stanja, do zdravlja kože i opšteg zdravlja. A svako ko spava samo šest sati noću, upozorio je Arecolo, ima četiri puta veće šanse da se prehladi.

“San je od vitalnog značaja. Oko 70 odsto hormona rasta se proizvodi u dubokom snu, a on je odgovoran za zdravlje kože, kao i svake ćelije u telu. Sa nedovoljno vremena za oporavak povećavaju se šanse da budemo iscrpljeni.”, rekla je za The Beauty Chef.

Olivija objašnjava da se naš mozak oslobađa neurotoksina dok spavamo, a oni su krivac za gubitak pamćenja, čak i za Alchajmerovu bolest, piše Index.hr.

“Dugoročni efekat nedostatka sna je još gori. On nosi 45 odsto veći rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i anksioznih poremećaja”, navela je ona.

Iz tog razloga, Arezzolo savetuje da preuzmete kontrolu nad svojim snom. On preporučuje duboko disanje i meditaciju, kao i dopunjavanje magnezijumom, ako je potrebno, za koji se zna da podstiče pospanost i opuštanje. Voli da popije šolju čaja od kamilice i ukloni sve izvore plave svetlosti, kao što su mobilni telefoni, televizori, tableti i računari.

“Plavo svetlo potiskuje melatonin i doprinosi poteškoćama sa spavanjem”, dodala je ona.

(Glas Srpske)

Nastavi čitati

Zdravlje

Naučnici razvili test iz krvi za mjerenje stepena anksioznosti

Istraživači su razvili test krvi kako bi odredili rizik od razvoja anksioznosti kod ljudi, a istovremeno daju uvid u trenutnu težinu poremećaja, ako je prisutan i tako pružaju bolji izbor načina liječenja.

Test, zasnovan na biomarkerima koji su snažno povezani sa poremećajem raspoloženja, takođe može predvideti vjerovatnoću toga – da li će određena osoba postati anksiozna u budućnosti, i kako druge stvari, poput promena u hormonima, mogu uticati na ovaj poremećaj. Tim, koji je razvio test, predvođen je istraživačima sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Indijani.

„Mnogi ljudi pate od anksioznosti, koja može uticati na određene sposobnosti čoveka i ometati mu svakodnevni život“, kaže psihijatrijski neuronaučnik Aleksandar Nikulesku sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Indijani.

„Imati nešto ovako, kao što je ovaj test, gde možemo da znamo kakvo je nečije trenutno stanje, kao i njihov budući rizik i koje opcije lečenja odgovaraju njihovom profilu, veoma je moćno u smislu pomaganju ljudima“, dodao je Nikulesku.

Nedavna studija koristila je tehnike koje su članovi tima razvili u ranijim istraživanjima, što je dovelo do stvaranja krvnih testova za depresiju, posttraumatski stresni poremećaj, bipolarni poremećaj i bol.

Testiranje uzoraka krvi je praktičan, objektivan način da saznate šta se dešava u našim telima i mozgovima. Dijagnoze koje se u velikoj meri oslanjaju na samoprijavljivanje ili posmatranje ponašanja mogu biti upitne zbog teškoća u komunikaciji ili varijacija u simptomima.

Merenjem količine proteina, enzima, hormona ili nekog drugog molekula koji je snažno povezan sa nekim stanjem, specijalisti imaju još jedno sredstvo za donošenje odluke pri donošenju definitivne dijagnoze.

Da bi identifikovali odgovarajuće biomarkere anksioznosti, Nikulesku i njegove kolege su regrutovali pacijente u Medicinskom centru Indijanapolisa i dodelili ih jednoj od tri grupe.

Prvu grupu, nazvanu grupa za otkrivanje biomarkera, činilo je 58 ljudi (41 muškarac i 17 žena) čiji se nivo anksioznosti menjao bar jednom iz jedne posete u drugu. Ova grupa je omogućila timu da traži moguće biomarkere koji bi mogli biti povezani sa promenama u anksioznosti.

Najbolji kandidati za biomarkere koji su pronađeni u ovoj „grupi za otkrivanje“ testirani su na drugoj grupi volontera, koju je činilo 40 ljudi (32 muškarca i 8 žena). Ova grupa je nazvana grupa za validaciju biomarkera. Ovaj proces validacije je bio važan kako bi se osiguralo da biomarkeri mogu predvideti promene u anksioznosti na pouzdan i tačan način.

Potvrđeni biomarkeri su korišćeni u testiranju biomarkera za predviđanje stanja visoke anksioznosti i klinički teške anksioznosti u trećoj grupi. Ova grupa za testiranje biomarkera sastojala se od 161 muškarca i 36 žena za predviđanje stanja visoke anksioznosti i 159 muškaraca i 36 žena za predviđanje klinički teške anksioznosti.

Na kraju, koristeći dokaze iz sve tri grupe, istraživači su pronašli i potvrdili 19 krvnih biomarkera koji se mogu koristiti za predviđanje promena koje su u vezi sa anksioznošću.

Mogućnost za razvoj uspešnijih terapija

Anksiozni poremećaji su česti i značajno utiču na kvalitet života ljudi, pa je važno pokušati da ih razumete, dijagnostikujete i lečite bolje, prenosi sciencealert.com.

Postoji niz socijalnih i psiholoških, kao i fizioloških terapija za anksiozne poremećaje, ali je doktorima teško da pronađu ravnotežu između lekova ili terapije u pravim količinama i u pravo vreme.

„Trenutni pristup je da se razgovara sa ljudima o tome kako se ljudi osećaju da bi se videlo da li bi mogli da uzimaju lekove, ali neki lekovi mogu da izazovu zavisnost i da izazovu više problema“, kaže Nikulesku.

„Želeli smo da vidimo da li bi naš pristup identifikaciji biomarkera krvi mogao da nam pomogne da povežemo ljude sa postojećim lekovima koji će bolje funkcionisati i koji bi mogli da budu izbor koji ne izaziva zavisnost.

Štaviše, ako lekari mogu da uoče specifične biomarkere koji predviđaju rizik od anksioznih poremećaja u budućnosti, mogli bi da počnu da sprečavaju anksiozne poremećaje pre nego što počnu ili se vrate.

„Postoje ljudi koji imaju anksioznost i ona nije pravilno dijagnostikovana, onda imaju napade panike, ali misle da imaju srčani udar i završe u hitnoj sa svim vrstama fizičkih simptoma”, dodaje Nikulesku.

„Ako to možemo ranije da znamo, onda se nadamo da možemo da izbegnemo ovaj bol i patnju i da ih ranije tretiramo nečim što odgovara njihovom profilu.

Važna je, zaključuju istraživači, činjenica da svi pacijenti ne reaguju isto na tretmane što pokazuje koliko je neophodno nastaviti sa istraživanjem kako bi se pronašli novi i bolji tretmani svima koji pate od anksioznosti.

(Glas Srpske)

Nastavi čitati

Zdravlje

Do 2035. godine će VIŠE OD POLOVINE svjetske populacije biti pretilo

Svjetska organizacija World Obesity Federation upozorila je na to da će više od pola svjetske populacije biti gojazno ili imati višak kilograma, do 2035. godine.

U izvještaju se navodi da stopa gojaznosti posebno brzo raste među djecom i stanovnicima zemalja sa srednjim i niskim prihodima.

– Dakle, za 12 godina, nivo gojaznosti djece može se više nego udvostručiti u odnosu na nivo iz 2020. godine. Konkretno, do 208 miliona dječaka i 175 miliona djevojčica je u opasnosti od suočavanja s ovim problemom – stoji u izvještaju.

Organizacija predviđa i da će do 2035. godine, svijet trošiti više od četiri biliona dolara godišnje ili tri posto globalnog BDP-a zbog bolesti povezanih sa gojaznošću.

Istovremeno, autori studije kažu da ne krive pojedince, već pozivaju na fokusiranje na društvene, ekološke i biološke faktore koji mogu uzrokovati gojaznost.

Inače, u 2020. godini 2,6 milijardi ljudi, ili 38 posto svjetske populacije, spadalo je u kategorije gojaznih ili osoba sa prekomjernom težinom.

Nastavi čitati

Aktuleno