Američki predsjednik Donald Tramp juče je pred grupom investitora ponovio netačnu tvrdnju da je bivša američka vlada potrošila 100 miliona dolara na kondome za Hamas.

Publiku je u jednom trenutku pitao znaju li oni šta je kondom.

Priču o kondomima ranije je na X-u objavio Ilon Mask, koji je isprva tvrdio da je njegov Odjel za vladinu efikasnost (DOGE) spriječio slanje 50 miliona dolara u Gazu za kupovinu kondoma.

Mediji su, provjeravajući tu tvrdnju, otkrili da se radi o donaciji za borbu protiv AIDS-a u siromašnoj pokrajini Gazi u Mozambiku. Novinarka je Maska pitala želi li ispraviti svoju izjavu da je USAID dao 50 miliona dolara za kondome namijenjene Palestincima u Gazi.

“Neke stvari koje kažem biće netačne i treba ih ispraviti. Niko nije savršen. Griješićemo, ali ćemo djelovati brzo kako bismo ispravili sve greške”, odgovorio je Mask. Tramp se nalazio pored njega.

Tramp je, međutim, juče na događaju za investitore u Majamiju, koji je finansirao državni fond Saudijske Arabije, ponovo govorio o “kondomima za Hamas”.

“50 miliona dolara, plus još 50 miliona dolara za kondome za Hamas. Znate li za to? 100 miliona dolara za kondome. Kondomi. Znaju li svi šta je kondom? Za Hamas. Sto miliona dolara”, rekao je Tramp.

“Ovo su samo neki… Mogao bih čitati spisak cijeli dan, ali jednostavno vam ne želim dosađivati”, dodao je Tramp, govoreći o svojim tvrdnjama da je administracija Džoa Bajdena trošila novac u pogrešne svrhe.

Mask je sjedio u publici, prenosi Index.

Cijeli video možete pogledati ispod teksta. Video počinje na dijelu kada Tramp spominje kondome za Hamas.

Cijene zlata ostale su u srijedu blizu granice od 3.000 dolara po unci, uz povećanu kupovinu centralnih banaka i zabrinutost investitora zbog globalnog ekonomskog rasta nakon najave novih američkih carina.

Na fizičkom tržištu, unca zlata je oko podneva koštala 2.943 dolara, što je rast od 0,3 odsto u odnosu na jučerašnje zatvaranje berze. Nakratko je dostigla novu najvišu vrijednost otkad se zlatom trguje na berzi 2.946 dolara – što je deveti put od početka godine.

Na američkom tržištu, zlatom se u terminskim ugovorima trgovalo po cijeni višoj za 0,4 odsto, odnosno 2.961 dolar.

Prema procjenama Udruženja rudarskih kompanija (WGC), zlato je prošle godine poskupjelo više od 28 posto uslijed snažne potražnje centralnih banaka i investitora tokom perioda pojačanih geopolitičkih tenzija.

Centralne banke nastavile su da povećavaju rezerve i u 2024. godini, ubrzavajući tempo kupovine u oktobru, a očekuje se da će se taj trend nastaviti i tokom 2025, procijenili su u WGC-u sredinom decembra.

Geopolitički rizici i velika kolebanja na regionalnim finansijskim tržištima podstakli su investicionu potražnju, navode analitičari, dodajući da su investitori u trećem kvartalu ponovo počeli da kupuju zlato, budući da su centralne banke počele da smanjuju ključne kamatne stope.

Na početku ove godine nervozu na tržištu izazvale su izjave američkog predsjednika Donalda Trampa o carinama.

U utorak je Tramp izjavio da planira uvesti carine na uvoz automobila od oko 25 odsto, a slične carinske stope sprema i za poluprovodnike i farmaceutske proizvode.

Trgovci strahuju da bi ove mjere mogle označiti početak trgovinskog rata i nanijeti štetu globalnoj ekonomiji.

– Čini se da je rast cijene zlata podstaknut Trumpovim izjavama o skorom uvođenju carina na automobile i lijekove, što bi moglo otvoriti put njenom rastu prema 3.000 dolara – rekao je tržišni analitičar OANDA-e, Zaid Wanda.

Otkako je ponovo preuzeo Bijelu kuću, Tramp je već uveo carinu od 10 odsto na uvoz iz Kine i 25 odsto na uvoz čelika i aluminijuma iz različitih zemalja širom svijeta, prenosi SEEbiz.

– Smatram da će centralne banke i u doglednoj budućnosti nastaviti da kupuju zlato i diversifikuju rezerve nabavkom zlata, podržavajući njegovu cijenu – izjavio je analitičar UBS-a, Giovanni Staunovo.

Rasle su i cijene srebra, koje se koristi u električnim komponentama, za 0,4 posto, na 32,99 dolara po unci. Platina, koja se koristi u autokatalizatorima, pojeftinila je za 0,6 posto, na 981,56 dolara, dok je cijena paladijuma uglavnom stagnirala, iznoseći 987,75 dolara.

Zlato blizu nivoa od 3.000 dolara

Cijene zlata ostale su u srijedu blizu granice od 3.000 dolara po unci, uz povećanu kupovinu centralnih banaka i zabrinutost investitora zbog globalnog ekonomskog rasta nakon najave novih američkih carina.

Na fizičkom tržištu, unca zlata je oko podneva koštala 2.943 dolara, što je rast od 0,3 odsto u odnosu na jučerašnje zatvaranje berze. Nakratko je dostigla novu najvišu vrijednost otkad se zlatom trguje na berzi – 2.946 dolara – što je deveti put od početka godine.

Na američkom tržištu, zlatom se u terminskim ugovorima trgovalo po cijeni višoj za 0,4 odsto, odnosno 2.961 dolar.

Prema procjenama Udruženja rudarskih kompanija (WGC), zlato je prošle godine poskupjelo više od 28 posto uslijed snažne potražnje centralnih banaka i investitora tokom perioda pojačanih geopolitičkih tenzija.

Centralne banke nastavile su da povećavaju rezerve i u 2024. godini, ubrzavajući tempo kupovine u oktobru, a očekuje se da će se taj trend nastaviti i tokom 2025, procijenili su u WGC-u sredinom decembra.

Geopolitički rizici i velika kolebanja na regionalnim finansijskim tržištima podstakli su investicionu potražnju, navode analitičari, dodajući da su investitori u trećem kvartalu ponovo počeli da kupuju zlato, budući da su centralne banke počele da smanjuju ključne kamatne stope.

Na početku ove godine nervozu na tržištu izazvale su izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa o carinama.

U utorak je Trump izjavio da planira uvesti carine na uvoz automobila od oko 25 posto, a slične carinske stope sprema i za poluprovodnike i farmaceutske proizvode.

Trgovci strahuju da bi ove mjere mogle označiti početak trgovinskog rata i nanijeti štetu globalnoj ekonomiji.

– Čini se da je rast cijene zlata podstaknut Trumpovim izjavama o skorom uvođenju carina na automobile i lijekove, što bi moglo otvoriti put njenom rastu prema 3.000 dolara – rekao je tržišni analitičar OANDA-e, Zaid Wanda.

Otkako je ponovo preuzeo Bijelu kuću, Trump je već uveo carinu od 10 odsto na uvoz iz Kine i 25 odsto na uvoz čelika i aluminijuma iz različitih zemalja širom svijeta, prenosi SEEbiz.

– Smatram da će centralne banke i u doglednoj budućnosti nastaviti da kupuju zlato i diversifikuju rezerve nabavkom zlata, podržavajući njegovu cijenu – izjavio je analitičar UBS-a, Giovanni Staunovo.

Rasle su i cijene srebra, koje se koristi u električnim komponentama, za 0,4 posto, na 32,99 dolara po unci. Platina, koja se koristi u autokatalizatorima, pojeftinila je za 0,6 posto, na 981,56 dolara, dok je cijena paladijuma uglavnom stagnirala, iznoseći 987,75 dolara, prenosi Biznis.ba.

Britanski premijer, Sir Keir Starmer, predstaviće Donaldu Trumpu plan za slanje nešto manje od 30.000 evropskih vojnika u Ukrajinu koji bi nadzirali dogovor o prekidu vatre, a na koji bi Rusija mogla pristati, ekskluzivno donosi britanski The Telegraph.

Očekuje se da će britanski premijer plan izložiti već sljedeće sedmice u Washingtonu.

Međutim, prema zapadnim zvaničnicima upoznatima s planom, Starmer će pritom tražiti od Trumpa da američki borbeniavioni i rakete budu u pripravnosti u istočnoj Evropi kako bi silom odgovorili na bilo kakvo rusko kršenje dogovora o primirju.

Anglo-francuska strategija za “snage osiguranja” predstavljena je najmoćnijim evropskim liderima na hitnom sastanku u Parizu ranije ove sedmice kao reakcija na Trumpovo otvaranje mirovnih pregovora s Vladimirom Putinom. Plan je sastavljen iz straha da bi se Trump mogao potpuno distancirati od Ukrajine odmah nakon potpisivanja bilo kakvog dogovora.

Američki ministar odbrane Pete Hegseth izjavio je da će sva odgovornost za mirovne operacije u Ukrajini pasti isključivo na Evropu i Kanadu. Premijer Starmer obećao je djelovati kao “most” između Washingtona i Evrope, budući da se čini da su i evropski saveznici i Kijev isključeni iz Trumpovih mirovnih inicijativa.

Sir Keir će iznijeti argument da je u američkom interesu ostati uključen u sprječavanje Rusije da po treći put napadne Ukrajinu nakon završetka borbi.

Prema anglo-francuskom planu, manje od 30.000 europskih vojnika bilo bi raspoređeno u ukrajinske gradove, luke i na ključnu infrastrukturu, poput nuklearnih elektrana, daleko od sadašnjih ratišta. Umjesto da se stacionira mnogo veći kontingent u ratom pogođenoj zemlji, misija bi se oslanjala na “tehnički nadzor”, uključujući obavještajne, izviđačke i nadzorne avione, dronove i satelite kako bi se osigurao “potpun pregled situacije”, rekao je jedan zapadni zvaničnik. Operacija bi bila podržana dovoljnim vatrenim kapacitetima za “nadziranje i neutralizaciju napada”, dodao je isti izvor, kako bi se ponovno otvorio ukrajinski vazdušni prostor i omogućili komercijalni letovi.

Pomorski patrolni brodovi također bi bili poslani u Crno more radi nadzora ruskih prijetnji komercijalnim plovnim rutama.

Plan koji su izložili zapadni zvaničnici daleko je od 200.000 vojnika koliko je kao uslov za potpisivanje mirovnog sporazuma tražio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Međutim, zbog protivljenja Njemačke, Španjolske i Italije slanju kopnenih snaga, evropske mogućnosti za osiguravanje budućnosti Ukrajine čine se ograničenima.

Nakon sastanka u Parizu, Sir Keir izjavio je da bi takva operacija zahtijevala “američki zaštitni mehanizam” koji bi odvratio Rusiju od ponovnog napada.

“Poenta zaštitnog mehanizma bila bi osigurati da snage koje se rasporede ne budu dovedene u pitanje od strane Rusije”, rekao je jedan zapadni zvaničnik.

Taj zaštitni mehanizam mogao bi uključivati američke borbene avione stacionirane u Rumuniji i Poljskoj, spremne odgovoriti na bilo kakvu buduću rusku agresiju. Također, veće multinacionalne kopnene snage mogle bi biti bazirane uz istočne granice NATO-a, kako bi se u slučaju potrebe premjestile i zaštitile evropske trupe unutar Ukrajine.

NATO raspravlja o klauzuli uzajamne odbrane

Strategija takođe poštuje dugogodišnju politiku da NATO ne smije izravno konfrontirati ruske snage u podršci Ukrajini.

Nadaju se da će Trump prihvatiti zaštitni mehanizam jer bi to značilo da američke trupe neće biti raspoređene u Ukrajini nakon rata.

Evropski zvaničnik rekao je za The Telegraph da bi NATO također morao otvoriti raspravu o članku 5. svog sporazuma o uzajamnoj odbrani, koji predviđa da je napad na jednog člana napad na sve.

Iako se ne očekuje da će ta klauzula pokrivati evropske vojnike stacionirane u Ukrajini, neke zemlje insistiraće na tome da zaštita ostane na snazi ako Moskva odluči napasti njihovu teritoriju zbog raspoređivanja snaga.

U srijedu se Zelenski sukobio s Trumpom nakon što je bivši američki predsjednik optužio Ukrajinu za izazivanje ruske invazije i ustvrdio da su potrebni novi izbori jer je Zelenski “duboko nepopularan”.

“Nažalost, predsjednik Trump, uz dužno poštovanje prema njemu kao vođi nacije koju duboko cijenimo… živi u informacionoj iluziji”, odgovorio je Zelenski.

Trump je potom nazvao Zelenskog “diktatorom” i poručio mu “da mu je bolje požuriti jer bi mogao ostati bez države.”