Svijet
CENTRALNE BANKE KUPUJU KAO NIKAD – Zlato ruši sve rekorde!
Cijene zlata ostale su u srijedu blizu granice od 3.000 dolara po unci, uz povećanu kupovinu centralnih banaka i zabrinutost investitora zbog globalnog ekonomskog rasta nakon najave novih američkih carina.
Na fizičkom tržištu, unca zlata je oko podneva koštala 2.943 dolara, što je rast od 0,3 odsto u odnosu na jučerašnje zatvaranje berze. Nakratko je dostigla novu najvišu vrijednost otkad se zlatom trguje na berzi 2.946 dolara – što je deveti put od početka godine.
Na američkom tržištu, zlatom se u terminskim ugovorima trgovalo po cijeni višoj za 0,4 odsto, odnosno 2.961 dolar.
Prema procjenama Udruženja rudarskih kompanija (WGC), zlato je prošle godine poskupjelo više od 28 posto uslijed snažne potražnje centralnih banaka i investitora tokom perioda pojačanih geopolitičkih tenzija.
Centralne banke nastavile su da povećavaju rezerve i u 2024. godini, ubrzavajući tempo kupovine u oktobru, a očekuje se da će se taj trend nastaviti i tokom 2025, procijenili su u WGC-u sredinom decembra.
Geopolitički rizici i velika kolebanja na regionalnim finansijskim tržištima podstakli su investicionu potražnju, navode analitičari, dodajući da su investitori u trećem kvartalu ponovo počeli da kupuju zlato, budući da su centralne banke počele da smanjuju ključne kamatne stope.
Na početku ove godine nervozu na tržištu izazvale su izjave američkog predsjednika Donalda Trampa o carinama.
U utorak je Tramp izjavio da planira uvesti carine na uvoz automobila od oko 25 odsto, a slične carinske stope sprema i za poluprovodnike i farmaceutske proizvode.
Trgovci strahuju da bi ove mjere mogle označiti početak trgovinskog rata i nanijeti štetu globalnoj ekonomiji.
– Čini se da je rast cijene zlata podstaknut Trumpovim izjavama o skorom uvođenju carina na automobile i lijekove, što bi moglo otvoriti put njenom rastu prema 3.000 dolara – rekao je tržišni analitičar OANDA-e, Zaid Wanda.
Otkako je ponovo preuzeo Bijelu kuću, Tramp je već uveo carinu od 10 odsto na uvoz iz Kine i 25 odsto na uvoz čelika i aluminijuma iz različitih zemalja širom svijeta, prenosi SEEbiz.
– Smatram da će centralne banke i u doglednoj budućnosti nastaviti da kupuju zlato i diversifikuju rezerve nabavkom zlata, podržavajući njegovu cijenu – izjavio je analitičar UBS-a, Giovanni Staunovo.
Rasle su i cijene srebra, koje se koristi u električnim komponentama, za 0,4 posto, na 32,99 dolara po unci. Platina, koja se koristi u autokatalizatorima, pojeftinila je za 0,6 posto, na 981,56 dolara, dok je cijena paladijuma uglavnom stagnirala, iznoseći 987,75 dolara.
Zlato blizu nivoa od 3.000 dolara
Cijene zlata ostale su u srijedu blizu granice od 3.000 dolara po unci, uz povećanu kupovinu centralnih banaka i zabrinutost investitora zbog globalnog ekonomskog rasta nakon najave novih američkih carina.
Na fizičkom tržištu, unca zlata je oko podneva koštala 2.943 dolara, što je rast od 0,3 odsto u odnosu na jučerašnje zatvaranje berze. Nakratko je dostigla novu najvišu vrijednost otkad se zlatom trguje na berzi – 2.946 dolara – što je deveti put od početka godine.
Na američkom tržištu, zlatom se u terminskim ugovorima trgovalo po cijeni višoj za 0,4 odsto, odnosno 2.961 dolar.
Prema procjenama Udruženja rudarskih kompanija (WGC), zlato je prošle godine poskupjelo više od 28 posto uslijed snažne potražnje centralnih banaka i investitora tokom perioda pojačanih geopolitičkih tenzija.
Centralne banke nastavile su da povećavaju rezerve i u 2024. godini, ubrzavajući tempo kupovine u oktobru, a očekuje se da će se taj trend nastaviti i tokom 2025, procijenili su u WGC-u sredinom decembra.
Geopolitički rizici i velika kolebanja na regionalnim finansijskim tržištima podstakli su investicionu potražnju, navode analitičari, dodajući da su investitori u trećem kvartalu ponovo počeli da kupuju zlato, budući da su centralne banke počele da smanjuju ključne kamatne stope.
Na početku ove godine nervozu na tržištu izazvale su izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa o carinama.
U utorak je Trump izjavio da planira uvesti carine na uvoz automobila od oko 25 posto, a slične carinske stope sprema i za poluprovodnike i farmaceutske proizvode.
Trgovci strahuju da bi ove mjere mogle označiti početak trgovinskog rata i nanijeti štetu globalnoj ekonomiji.
– Čini se da je rast cijene zlata podstaknut Trumpovim izjavama o skorom uvođenju carina na automobile i lijekove, što bi moglo otvoriti put njenom rastu prema 3.000 dolara – rekao je tržišni analitičar OANDA-e, Zaid Wanda.
Otkako je ponovo preuzeo Bijelu kuću, Trump je već uveo carinu od 10 odsto na uvoz iz Kine i 25 odsto na uvoz čelika i aluminijuma iz različitih zemalja širom svijeta, prenosi SEEbiz.
– Smatram da će centralne banke i u doglednoj budućnosti nastaviti da kupuju zlato i diversifikuju rezerve nabavkom zlata, podržavajući njegovu cijenu – izjavio je analitičar UBS-a, Giovanni Staunovo.
Rasle su i cijene srebra, koje se koristi u električnim komponentama, za 0,4 posto, na 32,99 dolara po unci. Platina, koja se koristi u autokatalizatorima, pojeftinila je za 0,6 posto, na 981,56 dolara, dok je cijena paladijuma uglavnom stagnirala, iznoseći 987,75 dolara, prenosi Biznis.ba.
Svijet
IRAN PREKINUO KOMUNIKACIJU SA SAD: Nova eskalacija prijeti širenjem sukoba
Iranski pregovarački tim obustavlja razmjenu poruka sa SAD-om preko posrednika zbog izraelskih napada u Libanu, objavila je poluslužbena iranska novinska agencija Tasnim.
Iranski pregovarački tim obustaviće “pregovore i razmjenu tekstova preko posrednika”, objavila je agencija.
Sukobi u Libanu kao ključni razlog prekida dijaloga
Tasnim navodi da je situacija u Libanu bila ključna za prekid vatre, što znači da je “taj prekid vatre prekršen na svim frontama, uključujući Liban”.
-Neće biti nikakvog dijaloga- dok se ne uvaže stavovi Irana i Hezbolaha o tom pitanju, navodi Tasnim, dodajući da iranski zvaničnici traže zaustavljanje izraelske ofenzive i potpuno povlačenje s okupiranih područja.
Iran “potpuno blokirao” Ormuski moreuz i Bab al-Mandeb
Osim toga, Iran je sada potpuno blokirao Ormuski moreuz, javlja Tasnim.
Teheran je ranije tvrdio da dopušta prolazak određenim brodovima kroz ključne plovne pravce pod iranskim uslovima.
Isto tako, moreuz Bab el-Mandeb, koji povezuje Crveno more s Adenskim zalivom i Indijskim okeanom, blokiraće “front otpora”.
Iran je saveznik militantne skupine Huta u Jemenu, zemlji koja graniči s tim pomorskim uskim grlom.
Index
Svijet
NETANJAHU NAREDIO VOJSCI UDARE NA BEJRUT: Nastavlja se žestok sukob u Libanu, tenzije sve veće
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu naredio je vojsci udare na uporište Hezbolaha u Bejrutu. Kao razlog za novu eskalaciju navode se stalna kršenja primirja i napadi na izraelske gradove.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu naredio je danas vojnicima da napadnu ciljeve u južnom predgrađu libanske prestonice Bejruta, uporištu Hezbolaha poznatom kao Dahije.
“Nakon što je teroristička grupa Hezbolah više puta prekršila primirje u Libanu i napadala naše gradove i građane, premijer Benjamin Netanjahu i ministar odbrane Izrael Kac naredili su IDF-u da napadne terorističke ciljeve u četvrti Dahije u Bejrutu”, saopštio je Netanjahuov kabinet.
Primirje dogovoreno u aprilu, ali…
Izraelski vojnici i Hezbolah nastavljaju razmjenu vatre od primirja dogovorenog sredinom aprila. Hezbolah koristi jeftine dronove kamikaze koje protivvazdušna odbrana teško odvraća i koji su ubili nekoliko izraelskih vojnika u južnom Libanu.
Borbe u Libanu su najšira posljedica iranskog rata. Raseljeno je više od 1,2 miliona Libanaca zbog izraelskih napada i naredbi za evakuaciju od 2. marta, kada je Hezbolah počeo da ispaljuje rakete i dronove na Izrael kako bi podržao Iran.
Libanska vlada tvrdi da je do sada poginulo više od 3.370 osoba. Izrael tvrdi da su u istom periodu ubijena 24 izraelska vojnika i četiri civila. Desetine hiljada Izraelaca na sjeveru zemlje takođe su raseljeni zbog napada dronovima i raketnih napada Hezbolaha.
Svijet
„REPUBLIKA NE PRIPADA ŠUJOKU“: Premijer Mađarske najavio da će izmijeniti Ustav kako bi smijenili predsjednika
Republika Mađarska ne pripada Tamašu Šujoku, izjavio je mađarski premijer Peter Mađar nakon sastanka sa predsjednikom države u palati Šandor u ponedjeljak, 1. juna ujutru, na koji je otišao zajedno sa ministarkom pravde Martom Gereg, objavio je mađarski portal HVG.
Premijer je na konferenciji za novinare nakon sastanka sa predsjednikom rekao, da šef države neće biti smijenjen sa svoje funkcije prema postojećim propisima, nego uz pomoć novih zakona, odnosno izmjenom Ustava. Dodao je da će taj proces trajati oko mjesec dana, prenosi HVG.
Portal podsjeća, da je Mađar dao rok Šujoku do ponoći 31. maja da se povuče sa funkcije predsjednika Republike. Nakon što je šef države u nedjelju uveče jasno stavio do znanja da neće podnijeti ostavku, Peter Mađar i ministarka pravde Marta Gereg posjetili su ga u ponedjeljak u 8 časova u predsjedničkoj palati Šandor.
– Mađarska Republika ne pripada Tamašu Šujoku, niti (bivšem premijeru) Viktoru Orbanu, niti stranci, već mađarskom narodu – izjavio je Peter Mađar nakon sastanka sa predsjednikom.
Dok je mađarski premijer govorio novinarima, grupa od oko desetak demonstranata prekidala je sve vrijeme njegov govor vikom, navodi HVG.
Došao sam kod predsjednika Tamaša Šujoka da razgovaramo o njegovoj odgovornosti, jer želimo da vratimo autoritet jedne od najvažnijih javnopravnih pozicija – istakao je Mađar.
Smatra da su zaduženja predsjednika Mađarske mnogo veća od pukog potpisivanja zakona ili pojavljivanja na protokolarnim događajima jer, kako kaže, predsjednik treba da odražava jedinstvo države.
Prema riječima Mađara, Šujok je sve vrijeme ćutao, dok je povjerenje građana u prethodnu vlast bilo poljuljano.
– Funkcija predsjednika važnija je od ličnosti svakog pojedinačnog predsjednika Republike i u interesu je zemlje da ta pozicija povrati svoj autoritet – istakao je Mađar.
Iako premijer nije objasnio na koji način će biti izmijenjen Ustav da bi predsjednik mogao da bude smijenjen, nagovijestio je da bi povećao učešće građana u izboru predsjednika države.
Ostalo je nedorečeno, da li će zadržati već postojeći sistem za izbor predsjednika, koji bi modifikovali ili će uvesti da građani direktno biraju predsjednika.
Mađarski premijer je ponovio da je smjena javnih funkcionera koji su pozvani da podnesu ostavke neophodna jer se radi o pojedincima iz stranke Fides koji su došli na funkciju putem „partijskog kadriranja“.
Peter Mađar je objavio da će predsjednik parlamenta preuzeti dužnosti šefa države, dok se ne izabere novi predsjednik umjesto Tamaša Šujoka, te da ovaj proces neće prouzrokovati nikakvo kašnjenje u vraćanju sredstava Evropske unije Mađarskoj, prenosi u svom izvještaju mađarski portal HVG.
Podsjetimo, predsjednik Mađarske Tamaš Šujok zatražio je u petak i mišljenje Venecijanske komisije povodom zahtjeva premijera da podnese ostavku, što smatra političkim pritiskom, koji je prema njegovom mišljenju, protivustavan
-
Politika3 dana agoPETROVIĆ I PANDUREVIĆEVA KOŠTALI SDS OVJERE: Zbog neplaćenih kazni prijava odbijena
-
Hronika2 dana agoOBRT U ISTRAZI: Grafite „Ubij balije“ i „VRS“ ispisao maloljetni Bošnjak
-
Svijet2 dana agoKOLONE NA GRANICI SA GRČKOM: Na prelazima čeka čak 65 autobusa, putnici satima zaglavljeni!
-
Politika3 dana agoBEZ DOVOLJNE PODRŠKE: Ramo Isak i Igor Crnadak nisu prikupili dovoljno potpisa za izbore
-
Hronika1 dan agoAUTOMOBIL ZAVRŠIO U RIJECI: Teška nesreća u Banjaluci, ima povrijeđenih
-
Politika15 sati agoHERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE
-
Društvo16 sati agoLEGALIZACIJA BESPRAVLJA: Umjesto rušenja, za gradnju uz rijeke plaćaće se naknada?
-
Društvo9 sati agoRODITELJIMA KOJI ODBIJU VAKCINACIJU PRIJETI KAZNA DO 1.000 KM: Inspektorat Srpske kontroliše imunizaciju djece
