Connect with us

Svijet

Tramp dobija PLAN ZA MIR! Sve oči uprte u naredni potez predsjednika AMERIKE

Britanski premijer, Sir Keir Starmer, predstaviće Donaldu Trumpu plan za slanje nešto manje od 30.000 evropskih vojnika u Ukrajinu koji bi nadzirali dogovor o prekidu vatre, a na koji bi Rusija mogla pristati, ekskluzivno donosi britanski The Telegraph.

Očekuje se da će britanski premijer plan izložiti već sljedeće sedmice u Washingtonu.

Međutim, prema zapadnim zvaničnicima upoznatima s planom, Starmer će pritom tražiti od Trumpa da američki borbeniavioni i rakete budu u pripravnosti u istočnoj Evropi kako bi silom odgovorili na bilo kakvo rusko kršenje dogovora o primirju.

Anglo-francuska strategija za “snage osiguranja” predstavljena je najmoćnijim evropskim liderima na hitnom sastanku u Parizu ranije ove sedmice kao reakcija na Trumpovo otvaranje mirovnih pregovora s Vladimirom Putinom. Plan je sastavljen iz straha da bi se Trump mogao potpuno distancirati od Ukrajine odmah nakon potpisivanja bilo kakvog dogovora.

Američki ministar odbrane Pete Hegseth izjavio je da će sva odgovornost za mirovne operacije u Ukrajini pasti isključivo na Evropu i Kanadu. Premijer Starmer obećao je djelovati kao “most” između Washingtona i Evrope, budući da se čini da su i evropski saveznici i Kijev isključeni iz Trumpovih mirovnih inicijativa.

Sir Keir će iznijeti argument da je u američkom interesu ostati uključen u sprječavanje Rusije da po treći put napadne Ukrajinu nakon završetka borbi.

Prema anglo-francuskom planu, manje od 30.000 europskih vojnika bilo bi raspoređeno u ukrajinske gradove, luke i na ključnu infrastrukturu, poput nuklearnih elektrana, daleko od sadašnjih ratišta. Umjesto da se stacionira mnogo veći kontingent u ratom pogođenoj zemlji, misija bi se oslanjala na “tehnički nadzor”, uključujući obavještajne, izviđačke i nadzorne avione, dronove i satelite kako bi se osigurao “potpun pregled situacije”, rekao je jedan zapadni zvaničnik. Operacija bi bila podržana dovoljnim vatrenim kapacitetima za “nadziranje i neutralizaciju napada”, dodao je isti izvor, kako bi se ponovno otvorio ukrajinski vazdušni prostor i omogućili komercijalni letovi.

Pomorski patrolni brodovi također bi bili poslani u Crno more radi nadzora ruskih prijetnji komercijalnim plovnim rutama.

Plan koji su izložili zapadni zvaničnici daleko je od 200.000 vojnika koliko je kao uslov za potpisivanje mirovnog sporazuma tražio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Međutim, zbog protivljenja Njemačke, Španjolske i Italije slanju kopnenih snaga, evropske mogućnosti za osiguravanje budućnosti Ukrajine čine se ograničenima.

Nakon sastanka u Parizu, Sir Keir izjavio je da bi takva operacija zahtijevala “američki zaštitni mehanizam” koji bi odvratio Rusiju od ponovnog napada.

“Poenta zaštitnog mehanizma bila bi osigurati da snage koje se rasporede ne budu dovedene u pitanje od strane Rusije”, rekao je jedan zapadni zvaničnik.

Taj zaštitni mehanizam mogao bi uključivati američke borbene avione stacionirane u Rumuniji i Poljskoj, spremne odgovoriti na bilo kakvu buduću rusku agresiju. Također, veće multinacionalne kopnene snage mogle bi biti bazirane uz istočne granice NATO-a, kako bi se u slučaju potrebe premjestile i zaštitile evropske trupe unutar Ukrajine.

NATO raspravlja o klauzuli uzajamne odbrane

Strategija takođe poštuje dugogodišnju politiku da NATO ne smije izravno konfrontirati ruske snage u podršci Ukrajini.

Nadaju se da će Trump prihvatiti zaštitni mehanizam jer bi to značilo da američke trupe neće biti raspoređene u Ukrajini nakon rata.

Evropski zvaničnik rekao je za The Telegraph da bi NATO također morao otvoriti raspravu o članku 5. svog sporazuma o uzajamnoj odbrani, koji predviđa da je napad na jednog člana napad na sve.

Iako se ne očekuje da će ta klauzula pokrivati evropske vojnike stacionirane u Ukrajini, neke zemlje insistiraće na tome da zaštita ostane na snazi ako Moskva odluči napasti njihovu teritoriju zbog raspoređivanja snaga.

U srijedu se Zelenski sukobio s Trumpom nakon što je bivši američki predsjednik optužio Ukrajinu za izazivanje ruske invazije i ustvrdio da su potrebni novi izbori jer je Zelenski “duboko nepopularan”.

“Nažalost, predsjednik Trump, uz dužno poštovanje prema njemu kao vođi nacije koju duboko cijenimo… živi u informacionoj iluziji”, odgovorio je Zelenski.

Trump je potom nazvao Zelenskog “diktatorom” i poručio mu “da mu je bolje požuriti jer bi mogao ostati bez države.”

 

Related Topics:

Svijet

VELIKA PROMJENA U NJEMAČKOJ: Bez dječjeg dodatka za 1,9 miliona porodica

Njemačka vlada planira da ukine dodatak od 25 evra mjesečno za djecu iz porodica s najnižim primanjima, što bi pogodilo oko 1,9 miliona porodica širom zemlje.

Čak 1,88 miliona ljudi primilo je u martu ove godine državnu naknadu koja se trenutno isplaćuje porodicama sa vrlo niskim primanjima, stoji u odgovoru savezne vlade na upit poslanika Ljevice Dietmara Bartscha.

Kako prenose njemački mediji, samo u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji taj broj iznosio je oko 548.000.

Neposredni dodatak za djecu, koji iznosi 25 evra mjesečno, isplaćuje se djeci, tinejdžerima i mladim odraslim osobama koje žive u domaćinstvu svojih roditelja i imaju pravo na određene socijalne naknade, prenosi Fenix magazin.

Maksimalna starosna dob za primanje dodatka je 25 godina. Koaliciona vlada Socijaldemokratske partije (SPD), Zelenih i Slobodne demokratske partije (FDP) uvela je ovu naknadu 2022. godine kako bi se borila protiv siromaštva djece.

Dodatak za djecu biće ukinut

Prema planovima njemačke vlade, neposredni dodatak za djecu sada će biti ukinut. Desnocentristička koalicija opravdava taj potez budžetskim ograničenjima.

Prema podacima, oko 180.000 ljudi u Donjoj Saksoniji primalo je taj dodatak za djecu, u Baden-Virtembergu oko 174.000, u Bavarskoj oko 155.000, u Hesenu oko 151.000, a u Berlinu oko 155.000, pišu njemački mediji.

Stručnjak za budžetsku politiku Ljevice Ditmar Barč oštro je kritikovao planirana smanjenja.

„Gotovo da nema dodatnog tereta za milionere i milijardere kako bi se zatvorili budžetski nedostaci, ali su za djecu potrebni oštri rezovi. Ovaj oblik fiskalne politike neprihvatljiva je uvreda za one koji su budućnost naše zemlje“, rekao je on.

„Ispravno bi bilo uvesti osnovni dječji dodatak kako nijedno dijete u ovoj zemlji ne bi odrastalo u siromaštvu”, dodao je.

U Njemačkoj živi oko 248.000 ljudi porijeklom iz BiH

Ovu mjeru mogle bi osjetiti i brojne porodice porijeklom iz Bosne i Hercegovine koje žive u Njemačkoj. Prema zvaničnim podacima, u toj zemlji živi oko 248.000 ljudi porijeklom iz BiH, dok njih oko 168.000 i dalje ima državljanstvo Bosne i Hercegovine.

Nastavi čitati

Svijet

OVAJ GRAD JE SAD NAJBOLJI ZA ŽIVOT: Beč je pao sa trona, a evo i kompletne top 10 liste

Kopenhagen je proglašen za najbolji grad za život na svijetu u 2026. godini. Danska prijestonica prekinula je trogodišnju dominaciju Beča zahvaljujući vrhunskoj infrastrukturi i obrazovanju.

Objavljena je nova lista gradova sa najboljim kvalitetom života. Danska prijestonica preuzela je vrh zahvaljujući visokim ocjenama za stabilnost, infrastrukturu i obrazovanje.

Ako razmišljate gdje je danas kvalitet života najveći, odgovor stiže iz Danske. Kopenhagen je proglašen najboljim gradom za život na svijetu u 2026. godini, čime je prekinuo trogodišnju dominaciju Beča. Na listi su se našli i gradovi iz Australije, Švajcarske, Japana i Kanade, dok je samo jedan sjevernoamerički grad uspio da uđe među deset najboljih.

Prilikom analize koju sprovodi EIU (Economist Intelligence Unit), istraživačka jedinica časopisa The Economist, u obzir se uzima više aspekata kvaliteta života.

Kopenhagen je maksimalne ocjene dobio u čak tri kategorije – obrazovanju, infrastrukturi i stabilnosti, što mu je donijelo titulu najboljeg grada za život u 2026. godini.

Jedini grad iz Sjeverne Amerike među prvih 10

Na listi deset najboljih gradova za život ove godine našao se samo jedan grad iz Sjeverne Amerike. Riječ je o kanadskom Vankuveru, koji zauzima deseto mjesto. Kada je riječ o Sjedinjenim Američkim Državama, najbolje je plasiran Honolulu. Havajski grad napredovao je za dvije pozicije u odnosu na prošlu godinu i sada zauzima 25. mesto na globalnoj listi, čime je postao najbolje rangirani grad u Sjevernoj Americi.

Napredovao je i Njujork, koji je zahvaljujući padu stope kriminala zauzeo 66. mjesto, što je tri pozicije bolje nego prošle godine.

Kopenhagen ponovo na vrhu

Glavni grad Danske ostvario je najbolje rezultate u ukupnoj analizi i proglašen je najboljim gradom za život na svijetu u 2026. godini.

Kako je portparol The Economista objasnio za CNN, Kopenhagen je do prvog mjesta stigao zahvaljujući „pobjedničkoj kombinaciji odličnih rezultata u stabilnosti i infrastrukturi, veoma dobro ocijenjenoj kulturi i zaštiti životne sredine, kao i visokom kvalitetu javnih usluga“.

Deset najboljih gradova za život u 2026. godini:

1. Kopenhagen, Danska

2. Beč, Austrija

3. Melburn, Australija

4. Sidnej, Australija

5. Cirih, Švajcarska

6. Ženeva, Švajcarska

7. Osaka, Japan

8. Adelaida, Australija

9. Vankuver, Kanada

10. Tokio, Japan

Nastavi čitati

Svijet

Internet stiže iz stratosfere: OVO MIJENJA SVE

Američka vazduhoplovna kompanija Sceye razvija revolucionarni sistem HAPS (High-Altitude Platform Systems), koji bi mogao da zamijeni dio klasičnih baznih stanica i omogući stabilan 5G signal čak i u područjima gdje danas nema mobilne pokrivenosti.

Riječ je o solarnim letjelicama ispunjenim helijumom koje lete u stratosferi na visini od oko 20 kilometara, znatno iznad komercijalnih aviona, odakle emituju mobilni signal prema korisnicima na zemlji.

Osim telekomunikacija, platforma je osmišljena i za praćenje prirodnih katastrofa poput šumskih požara, oluja i poplava u realnom vremenu.

Solarna energija omogućava višednevni boravak u vazduhu

Glavni model, nazvan SE2, dug je oko 65 metara i prekriven solarnim panelima koji tokom dana pune baterije za rad tokom noći.

Zahvaljujući naprednim sistemima za upravljanje letom, letjelica može da ostane gotovo nepomična iznad istog područja uprkos promjenama vjetra, čime obezbjeđuje kontinuiranu pokrivenost mobilnim signalom.

Tokom najnovijih testiranja Sceye je uspješno zadržao platformu u vazduhu više od 12 dana, pri čemu je više od 88 sati ostala iznad odabranog područja, što predstavlja važan korak ka komercijalnoj primjeni ove tehnologije.

Prve usluge očekuju se već ove godine

Kompanija Sceye sarađuje sa japanskim SoftBankom, koji planira pokretanje pretkomercijalnih HAPS usluga tokom 2026. godine, prvenstveno za povezivanje udaljenih područja i obnovu komunikacija nakon prirodnih katastrofa.

Stručnjaci smatraju da bi ovakve “leteće bazne stanice” mogle postati važan dio budućih 6G mreža, jer nude manju latenciju od satelitskih sistema i znatno širu pokrivenost od klasičnih zemaljskih baznih stanica.

Ako se testiranja pokažu uspješnim, ovakve letjelice mogle bi u narednim godinama postati uobičajen prizor na nebu iznad velikih i slabo naseljenih područja, navodi “bgr“.

 

Nastavi čitati

Aktuelno