Connect with us

Region

MOGU LI RS I BIH ODGOVORITI HRVATSKOJ: Milioni iz Gacka za milione iz Dubrovnika

Republika Srpska treba da, ukoliko Hrvatska elektroprivreda (HEP) krene u međunarodni arbitražni spor u kojem bi Rudnik i termoelektrana (RiTE) Gacko trebalo da joj isplate 100 miliona evra i zatezne kamate, uzvrati protivtužbom, smatraju dobro upućeni u ovu problematiku.

Podsjećamo, HEP traži od Gacka isplatu pomenutog iznosa na ime obeštećenja po osnovu ulaganja u izgradnju ove termoelektrane početkom 1980-ih godina.

S druge strane, stručnjaci ističu da bi Srpska u svojoj protivtužbi mogla da traži da joj Hidroelektrana (HE) Plat kod Dubrovnika, a koja je dio hidrosistema Trebišnjica, nadoknadi preuzetu i nenaplaćenu električnu energiju od 1994. godine.

Ideju o protivtužbi u eter je vratio Radovan Višković, predsjednik Vlade RS.

“Ako Hrvatska ne želi dogovor, onda će dobiti tužbu za hidroelektranu Dubrovnik, koja je znatno veća od njihove za Gacko”, kazao je Višković, odgovarajući na pitanje kako komentariše namjeru Hrvatske da tužbom dobije oko 200 miliona KM.

Premijer je tom prilikom pozvao Hrvatsku da se postigne dogovor bez tužbi.

Isto očekuje i Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede Republike Srpske”.

U razgovoru za “Nezavisne novine” Petrović je istakao da su svjesni problema sa kojim se suočava RiTE Gacko, ali i da znaju čime raspolažu u slučaju “Plat”.

Podsjećanja radi, Hidroelektrana Plat kod Dubrovnika ili HE Dubrovnik, kako je još zovu, građena je kao dio sistema tri hidroelektrane Trebinje, Trebinje 1 i Trebišnjica.

Ova hidroelektrana je zadnja na slivu rijeke Trebišnjice i nalazi se u dvije države: Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, pri čemu su brana, vještačko jezero i dio cjevovoda u BiH, dok su ostali dijelovi postrojenja u Hrvatskoj. Za potrebe rada HE koristi akumulaciju Bilećkog jezera i rijeke Trebišnjice, dok je sam zahvat vode ostvaren izgradnjom brane Gorica. Izgradnja ovog postrojenja završena je 1965. godine. Sve je regulisano tako da postoje četiri agregata, dva na brani Grančarevo i dva na Platu. Dogovorom dvije države, tada je predviđeno da 78 odsto proizvedene električne energije sa tih agregata pripada BiH, danas Srpskoj, a 22 odsto Hrvatskoj.

Međutim, problemi su, baš kao i u slučaju RiTE Gacko, počeli tokom rata.

Prvi čovjek ERS Luka Petrović navodi da je hrvatska strana tada uzela jednokratno polovinu struje koja se proizvodila u Platu, a da nisu uzeli predviđenih 22 odsto iz hidroelektrane Trebinje 1.

“U prevodu, kada bi se sve sabralo, od 1. novembra 1994. do danas, to su ogromne količine električne energije, koje se mjere preko sedam teravat-sati (TWh)”, pojasnio je Petrović, ne želeći da govori o tome koliko je Srpska izgubila u novcu i koliko bi mogla da traži eventualnom tužbom.

“Sve je u fazi mirnog rješavanja. I jedna i druga strana će sigurno iscrpiti sve mogućnosti da se to tako riješi, jer znamo da arbitraža iscrpljuje i finansijski i vremenski. Vjerujem da će nova uprava HEP-a imati razuma i sluha da se oba problema stave na sto i riješe”, kazao je Petrović za “Nezavisne”.

Ukoliko HEP ne pristane na dogovor, protivtužba je najadekvatnije rješenje, saglasan je i Mlađen Mandić, bivši pravobranilac BiH.

“Ulaganje Hrvatske u Gacko u potpunosti je isto kao ulaganje BiH u Dubrovnik. Mislim da je dosta više da maltretiraju BiH. Znači, Slovenija i Hrvatska samo podnose tužbe za ulaganja koja su bila za vrijeme SFRJ, pa su nakon raspada oni našli neke pravnike i krenuli da podnose tužbe ili zahtjeve za štetu. Po meni, to nije ni moralno ni pravno osnovano, zato mislim da BiH i Republika Srpska treba da brane svoja prava i da na moguću tužbu odgovore protivtužbom”, rekao je Mandić.

Istog mišljenja je i advokat Ismet Velić.

“Dosad se nismo tako postavljali i tako reagovali, iako imamo i te kako primjera i sporova koji bi bili podobni za arbitražu, posebno kad svi oko nas to rade, bez obzira na to da li imaju osnova ili ne”, kazao je Velić za “Nezavisne novine”.

O ovom slučaju bilo je govora i prethodnih godina. Još 2008. godine tadašnji premijer Republike Srpske Milorad Dodik, nakon neuspjelog dogovora da sa Hrvatskom ozvaniči izgradnju hidroelektrane Dubrovnik 2, rekao je da hrvatska strana opstruiše projekte iz Srpske i da sa njima želi da riješi sva otvorena pitanja.

“U to ulazi i dug od oko 200 miliona KM, za koliko je Republika oštećena jer je Hrvatska od 1994. godine, umjesto 30 odsto energije iz Plata, sebi preusmjerila 50 odsto”, kazao je tada Dodik.

Nakon toga, ponovo je aktuelizovano pitanje izgradnje HE Dubrovnik 2, a 2012. godine u Banjaluci tadašnji premijeri Republike Srpske i Hrvatske, Aleksandar Džombić i Radimir Čačić, dogovorili su formiranje zajedničke kompanije za izgradnju te hidroelektrane, u vrijednosti od 170 miliona evra i sa kapacitetom od 300 megavata.

Ipak, projekat koji je trebao da bude gotov za tri godine, nikada nije realizovan.

Related Topics:

Region

KADA SE VRAĆA OBAVEZNO SLUŽENJE VOJNOG ROKA U SRBIJI? Poznat datum, regrutacija će početi mjesecima ranije

Predsjednik Vučić najavio je povratak vojnog roka u Srbiji, koji će trajati 75 dana.

Obavezno služenje vojnog roka u Srbiji će se najverovatnije vratiti u martu sljedeće godine i trajaće 75 dana. Do tada će se, prema najavama, obnoviti vojni centri i kasarne pogotovo u pograničnim dijelovima zemlje poput Sombora, Pirota, Priboja i Zaječara.

Vraćanje obaveznog vojnog roka najavljuje se uveliko poslednjih godina, a čini se da se polako slažu sve kockice i uslovi da, prije svega, mladići nakon završene srednje škole ili fakulteta “zaduže pušku”.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da je realnije da “redovno služenje vojnog roka” počne u martu sljedeće godine nego u novembru ove godine.

“Ja mislim da je realno da se sve obaveze završe, da se sa tim regrutnim listovima i ostalim krene septembar, oktobar, a da od 1. marta krenemo u vojni rok i da tada možemo da obezbjedimo da to bude vrlo pristojno”, naveo je Vučić.

“To je dječija igra u odnosu na 365 dana”

Kako je rekao, to nije vojni rok kao nekad od 365 dana, već “samo od 75 dana”.

“To je dječija igra u odnosu na 365 dana, ali će mladići steći neke nove navike, više odgovornosti, ozbiljnosti, razumjeti šta je država, steći životne navike koje će mnogo da im znače u budućnosti i mislim da je to jedna veoma dobra stvar, a država će biti mnogo snažnija”, poručio je Vučić.

Dodao je da će posebno podsticati izgradnju vojnih centara i obnovu kasarni u pograničnim dijelovima, od Sombora do Pirota, Priboja ili Zaječara.

“Gledaćemo kako i na koji način da to osnažimo, jer time snažimo i te lokalne samouprave, čitave dijelove Srbije. Jer ti ljudi troše novac, oni će da imaju svoju platu, trošiće svoj novac u gradu, dolaziće im porodice, neko mora da ih nahrani i hlebom i mlekom i uljem i šećerom i solju i jajima i svim drugim. Tako da ti gradovi će time dobiti de fakto po jednu novu fabriku i to i te kako važnu fabriku, tako da su to dobre stvari”, rekao je Vučić.

Početna plata od 53.000 dinara

Inače, budžet kojim je planirano obavezno vraćanje vojnog roka predviđa i isplatu plata regrutima, ali za sada još nije poznato koliki će novac dobiti oni koji “zaduže uniformu”.

Regruti u Srbiji koji dobrovoljno služe vojni rok imaju početnu platu od 53.000 do 61.000 dinara (zavisi od čina)

Prije nego što uopšte zaduže uniformu, regruti u Srbiji će, prema najavama, proći kroz rigorozan proces selekcije koji obuhvata detaljne sistemske preglede kako bi se utvrdila zdravstvena i psihofizička sposobnost od strane vojno – ljekarskih komisija i psihologa.

Regrutacija najmanje šest mjeseci ranije

Ministar odbrane Bratislav Gašić izjavio je da će vojni rok trajati 75 dana, od kojih će se 15 dana obuka izvoditi na terenu.

“Mi moramo najmanje šest mjeseci ranije da počnemo sa regrutacijom i lekarskim pregledima”, naveo je Gašić.

Dodao da “pažljivo pratimo globalne sukobe i promene u vojnim doktrinama”.

“Vidite koliko je žarišta u svetu. Ratovanje se promenilo, danas su to sukobi uz pomoć visokih tehnologija i dronova, a klasični način ratovanja više nije dominantan “, ocenio je Gašić.

Bez civilne vojske u bolnicama i pozorištima

S druge strane, regruti koji izaberu takozvani civilni vojni rok zbog prigovora savjesti, služiće duplo duže – ukupno 155 dana ili pet mjeseci.

Inače, služenje civilnog vojnog roka drastično će se razlikovati od nekadašnje “obuke u civilu”. Prema najavama, više se neće raditi po bolnicama i pozorištima, već “isključivo u kasarnama”, a zadatak regruta biće “logističko i tehničko održavanje kasarne”.

To podrazumijeva “zaduživanje četki, džogera i kutlača, čišćenje kupatila, sređivanje dvorišta, kao i pripremu i serviranje obroka”.

Stroga pravila ponašanja i izgleda

Za sve vojnike važiće stroga pravila ponašanja i izgleda. Svi će morati uredno ošišani i obrijani i da skinu minđuše i pirsinge, saopštili su u Ministarstvu odbrane.

  • Muškarci moraju biti uredno ošišani (kosa ne smije padati preko ušiju i kragne) i obrijani
  • Nošenje minđuša nije dozvoljeno
  • Djevojke moraju imati urednu frizuru koja omogućava nesmetano nošenje kape i šlema, bez upadljivih boja kose
  • Tetovaže i pirsinzi su dozvoljeni samo ako se ne nalaze na licu ili vidljivim dijelovima tijela.
  • Da bi se vojnici lakše pridržavali pravila u okviru kasarni radiće berbernice gde će usluge šišanja biti besplatne
  • Podsećanja radi, Srbija je planirala višemilionsko ulaganje države u vojne objekte, a “budžetom je određeno oko 86,5 miliona evra u naredne tri godine”.
Nastavi čitati

Region

SLOVENAČKA POLITIKA U ŠOKU: Stevanović najavio posjetu Moskvi

Zoran Stevanović, predsjednik novog saziva Skupštine Slovenije, izjavio je sinoć, 15. aprila, da nije odustao od namjere da posjeti Moskvu.

Stevanović ne odustaje od te namjere uprkos kritikama zbog te posjete i plana njegove stranke Resni.ca da održi referendum o izlasku Slovenije iz NATO-a, Svjetske zdravstvene organizacije i Evropske unije.

“Apsolutno ću otići u Moskvu. Kada će se posjeta održati, zavisiće u velikoj mjeri od Ministarstva spoljnih poslova i protokola”, rekao je Stevanović za portal 24ur.

On je istovremeno izrazio uvjerenje da će, nakon formiranja vlade, uskladiti rutu sa Ministarstvom spoljnih poslova, kao i da još nije dobio zvanični poziv iz Moskve.

“Narodna skupština nije turistička agencija, gdje birate gdje želite ići”, odgovorila je Alenka Bratušek iz Pokreta za slobodu gostujući zajedno sa Stevanovićem u emisiji pomenutog portala.

Naglasila je da spoljna politika zemlje mora biti koordinisana u okviru “trougla” – Vlada i Ministarstvo spoljnih poslova, predsjednik i predsjednik Narodne skupštine.

Bratušek je izrazila nadu da će se Stevanović držati ovog protokola, jer bi “samostalni potez” mogao Sloveniju dovesti “na pogrešnu stranu” međunarodnih odnosa. Bratušek se slaže da treba graditi mostove umjesto zidova, ali naglašava da je potrebno “izabrati s kim”.

Stevanović je na njene riječi odgovorio da su turističke agencije privatne kompanije koje rade za privatnu korist, dok je zadatak predsjednika Narodne skupštine da radi za dobrobit države. Tvrdi da birači podržavaju njegovu želju da se poveže sa cijelim svijetom.

Nastavi čitati

Region

SKANDAL U MARIBORU: Gradonačelnik Saša Arsenovič pod istragom zbog 17 krivičnih djela

Slovenačka policija sumnjiči gradonačelnika Maribora Sašu Arsenoviča za 17 krivičnih djela, uključujući primanje mita od 200.000 evra za izmjenu prostornog plana.

Protiv gradonačelnika Maribora Saše Arsenoviča pokrenuta je istraga zbog sumnje da je počinio više krivičnih djela, među kojima su podstrekavanje na primanja poklona, mita, te koristi za nezakonito posredovanje.

U gradskoj upravi Maribor istragu je već sproveo Nacionalni istražni ured zbog sumnje da je počinjeno 17 krivičnih djela iz oblasti privrednog kriminala i korupcije, koja uključuju i davanje i primanje mita.

Prema podacima policije, za ta djela osumnjičeno je pet lica, a među njima je, osim Arsenoviča, i vlasnik kompanije “SH Global” Tomaž Polak.

Arsenovič je od Polaka zahtijevao najmanje 200.000 evra za osobu koja još nije identifikovana, kako bi bila usvojena odluka ili pokrenut postupak za usvajanje prostornog plana za zemljište u Studencima.

Bez usvojenog plana, kompanija “Sh Global” ne bi mogla da počnu gradnju novog naselja, prenose slovenački mediji.

Arsenovič je, između ostalog, osumnjičen i za navodne nepravilnosti u projektu stambene izgradnje “SH Global” u Studencima, prodaju opštinskog zemljišta u Razvanju kompaniji “Fero-Term”, prodaju nekretnina u Gospejnoj ulici i sprovođenje zajedničke javne nabavke osiguranja za opštinu, javne ustanove i javna preduzeća.

Sve ove optužbe gradonačelnik Arsenovič je odbacio.

Nastavi čitati

Aktuelno