Sjedinjene Američke Države rasporedile su prema obali Venecuele 4.500 vojnika i pet ratnih plovila, a Karakas je na to odgovorio slanjem svoje mornarice i dronova.

Dok je pažnja svijeta uglavnom usmjerena na rat u Ukrajini i američku diplomatiju prema Moskvi, odnosi između SAD i Venecuele sve su napetiji.

Venecuela je u utorak na Karipskom moru rasporedila ratne brodove i izviđačke dronove duž svoje obale, kao reakciju na američke razarače koje je Vašington uputio u region pod izgovorom borbe protiv latinoameričkih narko-kartela.

Na društvenim mrežama ministar odbrane Venecuele Vladimir Padrino objavio je snimak u kojem najavljuje “značajno prisustvo” dronova i pomorskih patrola, uključujući i raspoređivanje većih ratnih brodova u sjevernom dijelu teritorijalnih voda.

Prethodno su američke novinske agencije javile da je u Karibe poslata eskadrila od tri ratna broda, kao i dodatno pojačanje – krstarica sa vođenim raketama i brza nuklearna podmornica.

U operaciji, u kojoj učestvuje oko 4.500 američkih vojnika, nalazi se i 2.200 marinaca.

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa prošle nedjelje optužila je predsjednika Venecuele Nikolasa Madura za umiješanost u trgovinu kokainom i saradnju sa kartelima.

Vašington je tada udvostručio nagradu za njegovo hapšenje ili krivični progon – sa 25 na čak 50 miliona dolara. Uz to, ponuđena je nagrada od 25 miliona dolara i za hapšenje ministra unutrašnjih poslova Diosdada Kabelja.

Američki zvaničnici tvrde da Maduro i ljudi iz njegovog okruženja stoje iza ozloglašenog Kartela sunca (Cartel de los Soles), za koji SAD navode da je teroristička organizacija.

Maduro odbacuje optužbe, tvrdeći da Vašington pokušava da sprovede smjenu režima u Venecueli, prenosi Al Jazeera.

Maduro insistira da njegova zemlja, za razliku od susjedne Kolumbije, “ne uzgaja koku i ne proizvodi kokain”.

Optužio je američke vlasti da ignorišu sopstvenu krizu sa drogom i mobilisao stotine hiljada policajaca radi jačanja nacionalne bezbjednosti.

Na granicu sa Kolumbijom poslao je oko 15.000 vojnika kako bi se obračunali s kriminalnim grupama uključenim u šverc droge.

Uprkos gomilanju vojske, analitičari procjenjuju da je scenario američke invazije na Venecuelu malo vjerovatan, prenosi Nova.

Mnogi građani Venecuele smatraju američke prijetnje prije svega političkim pritiskom i demonstracijom sile, javlja AFP.

“Mislim da ovo što gledamo predstavlja pokušaj stvaranja nervoze u vladajućim krugovima i prisiljavanja Madura da uđe u pregovore”, izjavio je za AFP Fil Ganson iz Međunarodne krizne grupe.

Biznismen Džordž Soroš i njegov sin treba da budu optuženi na osnovu Zakona o organizacijama pod uticajem reketaša i korumpiranim organizacijama, zbog podrške nasilnim protestima, smatra predsjednik SAD Donald Tramp.
“Džordž Soroš i njegov divni radikalni ljevičarski sin treba da budu optuženi na osnovu Zakona o organizacijama pod uticajem reketaša i korumpiranim organizacijama, zbog podrške nasilnim protestima i još mnogo stvari širom SAD”, napisao je Tramp na mreži “Trut sošl”.

On je naglasio da se više neće dozvoljavati Sorošima, koje je nazvao “ludacima”, da “cijepaju” Ameriku i nikada joj ne daju priliku da diše i bude slobodna.

“Soroš i njegova grupa psihopata nanijeli su veliku štetu našoj zemlji! To podrazumijeva i njegove lude prijatelje sa Zapadne obale /SAD/. Pazite, posmatramo vas!”, dodao je Tramp

U drugom kvartalu 2025. godine, čak 2,1% svih radnih mjesta u EU ostalo je prazno, ali problem nije nedostatak radne snage, već nedostatak kvalifikovanih radnika.

Prema podacima Eurostata, čak 2,1% svih pozicija u EU ostalo je prazno u drugom kvartalu 2025. godine. Glavni problem nije nedostatak ljudi, već nedostatak kvalifikovanih radnika.

Gdje nedostaje radna snaga?
Najviše otvorenih pozicija nalazi se u razvijenijim evropskim zemljama. Nemačka prednjači sa više od milion slobodnih radnih mesta, a prate je Velika Britanija (780.000) i Francuska (504.000). S druge strane, u državama poput Rumunije (0,6%), Španije i Poljske (0,8%) broj otvorenih radnih mjesta je znatno manji.

Zanimljivo je da, uprkos tome što Španija bilježi veliki broj imigranata, ona ima znatno manje otvorenih pozicija od Njemačke. To ukazuje na to da migracioni trendovi ne prate uvijek potrebe tržišta rada.

Problem vještina i kvalifikacija
Glavni razlog za ovaj disbalans je manjak vještina kod radnika. Istraživanje kompanije Manpower Group pokazuje da čak 75% evropskih poslodavaca ne može da pronađe zaposlene sa odgovarajućim kvalifikacijama. Ovo je ogroman skok u odnosu na period od prije pet godina i jasno ukazuje da su poslovi budućnosti već tu, ali da nedostaje radna snaga sa potrebnim znanjem.

Najveći nedostatak kvalifikovane radne snage primijećen je u sjevernim i zapadnim zemljama Evrope. Iako Evropska komisija radi na novim politikama zapošljavanja, podaci jasno pokazuju da je glavni izazov u usklađivanju znanja i vještina radnika sa zahtjevima savremenog tržišta rada.