Politika
Može li NATO da zamijeni EUFOR?
 
																								
												
												
											Nekoliko puta do sada u seriji tekstova o NATO alijansi smo pisali o vezi NATO-a s Dejtonskim sporazumom i misijom EUFOR “Althea”, definisanom kroz Berlin plus sporazum između NATO-a i EU o bezbjednosnoj arhitekturi u Evropi.
Pisali smo i o scenariju koji bi mogao uslijediti ako neko, na primjer Rusija, uloži veto na produženje misije EUFOR “Althea”, kako bi se to odrazilo na bezbjednosnu situaciju u BiH.
Međutim, u novom međunarodnom kontekstu posebno bi bilo zanimljivo odgovoriti na pitanje može li NATO zamijeniti EUFOR i nastaviti sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma u slučaju da se EUFOR bude morao povući?
Svakako najbezbolniji i pravno najsigurniji scenario bi bio da i ovog novembra mandat EUFOR-a bude produžen u Savjetu bezbjednosti UN, i da se na taj način pitanje eventualne zamjene za vojnu misiju EU skine sa stola. Međutim, ako bi i došlo do ulaganja veta, NATO ima nekoliko aduta u rukavu koje bi mogao iskoristiti da nastavi vojnu misiju.
Prvi adut bi bio poziv institucija BiH, najvjerovatnije Predsjedništva BiH, koje bi formalno pozvalo NATO da pomogne u sprečavanju narušavanja bezbjednosti. Ali, u tom slučaju, mogao bi se očekivati veto srpskog člana Predsjedništva BiH, čime bi došlo do donošenja odluke u Predsjedništvu preglasavanjem 2-1. Željka Cvijanović, srpska članica Predsjedništva BiH, mogla bi od Narodne skupštine Republike Srpske zatražiti veto na odluku Predsjedništva, što bi zahtijevalo apsolutnu većinu. U tom slučaju, poziv Predsjedništva NATO-u bi bio anuliran.
Međutim, postoji i drugi, jači adut koji bi NATO-u omogućio da zamijeni EUFOR, bez potrebe da traži poziv Predsjedništva BiH.
Iako bi poziv Predsjedništva bio najbezbolniji i pravno najmanje kontroverzan način, NATO bi mogao da argumentuje da je od Dejtona do danas, uključujući i u svakoj rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN kojom je produžen mandat EUFOR-u, prisutna formulacija “NATO prisustvo” u BiH.
Produženje mandata EUFOR-u u BiH nije vezano za NATO prisustvo u BiH. Drugim riječima, NATO bi mogao da kaže da im poziv Predsjedništva da dođu u BiH ne treba, jer NATO nikada nije ni otišao iz BiH.
Neko bi mogao da postavi pitanje mandata koji bi takvo NATO prisustvo imalo. Naime, u svojoj trenutnoj ulozi od 2004. godine, NATO štab Sarajevo ima savjetodavnu ulogu institucijama BiH u pomaganju zemlji da postane članica NATO-a. Po ovom tumačenju, čak i ako bi NATO zamijenio EUFOR, ne bi mogao da koristi široki mandat koji EUFOR ima, s obzirom na to da savjetodavna funkcija institucijama BiH ne ostavlja mnogo prostora za upotrebu sile radi implementacije mira.
Ali, čini se da su arhitekti Dejtonskog sporazuma i njegovih aneksa mislili i na ovu situaciju, jer je uloga NATO-a u BiH i njen mandat čvrsto vezan s vojnim aneksom Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Zanimljivo je da je NATO u tom aneksu tretiran kao strana, a ne kao spoljni faktor, jer je dokument potpisan od strane komandanta NATO-a za Evropu, uz supotpise ostalih aktera.
Prema tome, čini se da bi NATO mogao da argumentira da je Dejtonom i njegovim aneksima dobio primarnu ulogu osiguravanja bezbjednosti u zemlji, a te odredbe su i danas na snazi jer niko nije ukinuo ni sporazum niti njegove anekse. Mogli bi da kažu da su svoj mandat 2004. smanjili vlastitom odlukom i da vlastitom odlukom mogu ponovo da ga povećaju.
U tom slučaju, ostaje samo da Sjevernoatlantski savjet donese odluku o slanju dodatnih trupa u BiH oslanjajući se na svoju ulogu koju su dobili Dejtonom, ili da već prisutni vojnici EUFOR-a, praktično, samo zamijene bedževe. Za takvu odluku, međutim, potrebna je saglasnost svih članica Alijanse, a da li bi zemlje poput Mađarske ili Slovačke ovu odluku i podržale, ostaje otvoreno pitanje.
Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država.
Politika
“NEPRISTOJNOST, NEKULTURA, BAHATOST”: Žestoka svađa Marinka Božovića i Gorice Dodik na društvenim mrežama
 
														Izgleda da je Dodik ovu partiju dobio, a Republika Srpska izgubila.
Ovo je na društvenim mrežama objavio načelnik Istočne Ilidže i visoki funkcioner SDS, Marinko Božović, komentarišući skidanje američkih sankcija Miloradu Dodiku, članovima njegove porodice i brojnim visokim funkcionerima vladajuće koalicije.
Na njegovu objavu reagovala je ćerka Milorada Dodika, Gorica, koja je Božoviću poručila da bi bilo bolje da vježba “Auf Wiedersehn Schmidt”, kada budu “ispraćali šefa”.

Na njenu objavu odgovorio je Božović, istakavši da njih dvoje “nisu na ti”, na šta je ćerka lidera SNSD odgovorila da persira “samo onima koje poštuje”.

Na njenu objavu ponovo je replicirao Božović, koji je naveo da se “to zove nepristojnost, nekultura, bahatost”.
– Počinjanje rečenice sa “JA” mnogo govori o Vama. Svako dobro – zaključio je Božović.
Politika
BRITANCI JASNO PORUČILI: Dodik i Cvijanović će ostati pod našim sankcijama!
 
														Iz Ambasade su odgovorili da nije primjereno komentarisati odluke drugih država, te podsjetili da režim sankcija Ujedinjenog Kraljevstva u BiH ostaje na snazi za Dodika i Željku Cvijanović.
Nakon što su Sjedinjene Američke Države ukinule sankcije Miloradu Dodiku i drugim imenima iz Republike Srpske, portal Radiosarajevo.ba kontaktirao je Ambasadu Velike Britanije u BiH za komentar ove odluke i moguće usklađivanje evropske politike sankcija s američkom.
Iz Ambasade su odgovorili da nije primjereno komentarisati odluke drugih država, te podsjetili da režim sankcija Ujedinjenog Kraljevstva u BiH ostaje na snazi za Dodika i Željku Cvijanović.
“Režim sankcija Ujedinjenog Kraljevstva omogućava uvođenje sankcija onima koji podrivaju ili ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, međunarodni subjektivitet ili ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Milorad Dodik i Željka Cvijanović ostaju pod sankcijama zbog takvih postupaka. Odluka o sankcionisanju pojedinaca u BiH donesena je nakon pažljivog razmatranja.
Kada se otklone razlozi za nametanje sankcija, Ujedinjeno Kraljevstvo ih može ukinuti. Još važnije, time bi preduzeli neophodne mjere za stabilniju i prosperitetniju budućnost svojih građana”, poručili su iz Ambasade Velike Britanije.
Podsjećamo, britanske sankcije uvedene su 2022. godine, zabranjuju Dodiku i Cvijanović putovanje u Ujedinjeno Kraljevstvo i pristup eventualnoj imovini u toj zemlji.
Ambasada je naglasila da sankcije nisu usmjerene protiv Republike Srpske niti njenih građana, već isključivo protiv pojedinaca zbog neodgovornog ponašanja na funkcijama.
Politika
OVAKO TO SNSD RADI: Detalji korupcije i sumnjive prodaje hotela “Monument”
 
														Vlada Republike Srpske srlja iz jedne u drugu aferu, a sprema se pljačka najmanje 17 miliona maraka na preprodaji hotela Monument na Kozari. Neophodno je da se ispitaju okolnosti prodaje hotela “Monument” na Kozari, koji je prodat u stečajnom postupku pod sumnjivim okolnostima i uz moguće ozbiljne nepravilnosti.
Po članu 157. stav 6. i 7. Zakona o stečaju Republike Srpske, razlučni povjerilac može preuzeti nepokretnost, o čemu odluku donosi stečajni sudija rješenjem. U ovom slučaju to nije urađeno, već je nekretnina prodata i zatvorena kompenzacijom, što nije dozvoljeno u stečaju.

Ako se utvrdi da postupak nije bio regularan, treba zahtijevati ponovno otvaranje stečaja, poništenje prodaje i raspisivanje nove licitacije, na kojoj bi se i Vlada mogla pojaviti kao kupac i uplatiti cijenu od 3,1 milion KM.
Takođe, nisu ispoštovani uslovi ugovora — da se nastavi djelatnost najmanje 5 godina, uloži 1,5 milion KM i zaposli 15 radnika. Zbog toga postoji rizik da sadašnja prodaja bude poništena od strane nekog drugog…
Prema dostupnim informacijama i dokumentaciji važno je istaći sledeće važne činjenice:

– na licitaciji je postignuta cijena od 1,3 miliona KM, a kupcem je proglašena firma C&M iz Bijeljine
– nakon licitacije, donesen je zaključak o prodaji na navedeni iznos, ali je kupac uplatio samo 10% od ukupne cijene
– u predmetu se vodi da je razlučni povjerilac imao pravo odvojenog namirenja, ali po zakonu samo ako je jedini razlučni povjerilac i ako sud donese posebno rješenje o tome – tada se ne sprovodi licitacija
– u ovom slučaju kupac nije bio jedini razlučni povjerilac, te je zbog toga oštećeno više drugih razlučnih povjerilaca, među kojima i Poreska uprava Republike Srpske
– uvidom u knjigovodstvenu karticu vidi se da je uplaćeno znatno manje od 1,3 miliona KM, dok se iz izvještaja o diobi u sudskom predmetu vidi da taj iznos nikada nije uplaćen u potpunosti
Umjesto stvarne prodaje, izgleda da je postupak izmanipulisan kako bi se hotel preuzeo za simboličan iznos, jer je firma C&M u toku stečaja kupila potraživanje od EOS Matrix-a Sarajevo po daleko nižoj cijeni. Posebno je sporno što su napravljeni Ugovor o prodaji i izdata faktura, iako u slučaju odvojenog namirenja ne bi smjelo biti ni ugovora ni fakture, jer se imovina ne prodaje putem licitacije.
Na razliku između ugovorene i stvarno uplaćene cijene nije plaćen PDV, što dodatno otvara pitanje poreskih i krivičnih implikacija.
Neophodno je da policija i istražili izvrše uvid u stečajni predmet kod nadležnog suda, zatražiti izvode iz banke da se vidi tačan tok uplati i peovjeri da li postoji Rješenje o dosudi imovine razlučnom povjeriocu te ispitati ulogu stečajnog upravnika i sudije koji su vodili postupak.
Cijena navedena u zaključku o prodaji mora odgovarati stvarnoj uplati, a ne dijelu uplaćene sume. Sve drugo je suprotno Zakonu o stečaju i Zakonu o obligacionim odnosima.
Na osnovu dostupnih podataka, postoji osnovana sumnja da je hotel “Monument” prodat ispod stvarne vrijednosti, uz povrede zakonske procedure i oštećenje povjerilaca, među kojima je i država.
Pitanje je kako mogu kupovati hotel sve da je i urađeno po zakonu kad je firma iz Bijeljine tek prošle godine postala vlasnik, a obavezala se da ce obavljati djelatnost najmanje 5 godina i zaposliti 15 radnika. Ništa od tog nije ispoštovano što znači da se stečaj mora poništiti i pokrenuti novi postupak što bi omogućilo Vladi da kupi hotel za 3,1 milion maraka, ako joj hotel neophodan, piše Nebojša Vukanović.

Zanimljivo je da pomenuta firma u vrijeme kad je kupovina obavljena to nije mogla da uradi jer je bila blokirana.
- 
																	   Hronika6 sati ago Hronika6 sati agoU NESREĆI KOD BANJALUKE POGINULI OTAC I SIN: Tužilaštvo se oglasilo o okolnostima 
- 
																	   Politika1 dan ago Politika1 dan ago„ŠUMOVI“ IZMEĐU BEOGRADA I BANJALUKE: Da li je Dodik OKRENUO LEĐA Vučiću 
- 
																	   Politika1 dan ago Politika1 dan agoOBJAŠNJENJE STATE DEPARTMENTA: Zašto su ukinute sankcije Miloradu Dodiku i ostalima 
- 
																	   Politika8 sati ago Politika8 sati ago“MOLIMO KOLEGINICU DA NE SJEDI U KRILU MINISTRA FINANSIJA”: Šokantna scena u Parlamentu Bosne i Hercegovine 
- 
																	   Svijet2 dana ago Svijet2 dana agoORBAN “Evropa nema nikakav značaj, TRAMP GRIJEŠI U VEZI PUTINA” 
- 
																	   Svijet2 dana ago Svijet2 dana agoKRVAVA RACIJA: Najmanje 64 mrtvih u najvećoj policijskoj akciji u istoriji Rija 
- 
																	   Politika3 dana ago Politika3 dana agoVULIN UDARIO NA DODIKA! “Odustajanje od referenduma PAMTIĆE ISTORIJA” 
- 
																	   Banjaluka2 dana ago Banjaluka2 dana agoZavršena obnova staze ka izletištu Trešnjik: “RAJ ZA UŽIVANJE” 

 
									 
																	 
									 
																	 
									 
																	 
									 
																	 
									 
																	 
									 
																	 
											 
											 
											 
											 
											 
											 
											 
											 
											 
											 
											 
											 
											 
											 
											 
											 
											 
											