Connect with us

Politika

Može li NATO da zamijeni EUFOR?

Nekoliko puta do sada u seriji tekstova o NATO alijansi smo pisali o vezi NATO-a s Dejtonskim sporazumom i misijom EUFOR “Althea”, definisanom kroz Berlin plus sporazum između NATO-a i EU o bezbjednosnoj arhitekturi u Evropi.

Pisali smo i o scenariju koji bi mogao uslijediti ako neko, na primjer Rusija, uloži veto na produženje misije EUFOR “Althea”, kako bi se to odrazilo na bezbjednosnu situaciju u BiH.

Međutim, u novom međunarodnom kontekstu posebno bi bilo zanimljivo odgovoriti na pitanje može li NATO zamijeniti EUFOR i nastaviti sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma u slučaju da se EUFOR bude morao povući?

Svakako najbezbolniji i pravno najsigurniji scenario bi bio da i ovog novembra mandat EUFOR-a bude produžen u Savjetu bezbjednosti UN, i da se na taj način pitanje eventualne zamjene za vojnu misiju EU skine sa stola. Međutim, ako bi i došlo do ulaganja veta, NATO ima nekoliko aduta u rukavu koje bi mogao iskoristiti da nastavi vojnu misiju.

Prvi adut bi bio poziv institucija BiH, najvjerovatnije Predsjedništva BiH, koje bi formalno pozvalo NATO da pomogne u sprečavanju narušavanja bezbjednosti. Ali, u tom slučaju, mogao bi se očekivati veto srpskog člana Predsjedništva BiH, čime bi došlo do donošenja odluke u Predsjedništvu preglasavanjem 2-1. Željka Cvijanović, srpska članica Predsjedništva BiH, mogla bi od Narodne skupštine Republike Srpske zatražiti veto na odluku Predsjedništva, što bi zahtijevalo apsolutnu većinu. U tom slučaju, poziv Predsjedništva NATO-u bi bio anuliran.

Međutim, postoji i drugi, jači adut koji bi NATO-u omogućio da zamijeni EUFOR, bez potrebe da traži poziv Predsjedništva BiH.

Iako bi poziv Predsjedništva bio najbezbolniji i pravno najmanje kontroverzan način, NATO bi mogao da argumentuje da je od Dejtona do danas, uključujući i u svakoj rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN kojom je produžen mandat EUFOR-u, prisutna formulacija “NATO prisustvo” u BiH.

Produženje mandata EUFOR-u u BiH nije vezano za NATO prisustvo u BiH. Drugim riječima, NATO bi mogao da kaže da im poziv Predsjedništva da dođu u BiH ne treba, jer NATO nikada nije ni otišao iz BiH.

Neko bi mogao da postavi pitanje mandata koji bi takvo NATO prisustvo imalo. Naime, u svojoj trenutnoj ulozi od 2004. godine, NATO štab Sarajevo ima savjetodavnu ulogu institucijama BiH u pomaganju zemlji da postane članica NATO-a. Po ovom tumačenju, čak i ako bi NATO zamijenio EUFOR, ne bi mogao da koristi široki mandat koji EUFOR ima, s obzirom na to da savjetodavna funkcija institucijama BiH ne ostavlja mnogo prostora za upotrebu sile radi implementacije mira.

Ali, čini se da su arhitekti Dejtonskog sporazuma i njegovih aneksa mislili i na ovu situaciju, jer je uloga NATO-a u BiH i njen mandat čvrsto vezan s vojnim aneksom Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Zanimljivo je da je NATO u tom aneksu tretiran kao strana, a ne kao spoljni faktor, jer je dokument potpisan od strane komandanta NATO-a za Evropu, uz supotpise ostalih aktera.

Prema tome, čini se da bi NATO mogao da argumentira da je Dejtonom i njegovim aneksima dobio primarnu ulogu osiguravanja bezbjednosti u zemlji, a te odredbe su i danas na snazi jer niko nije ukinuo ni sporazum niti njegove anekse. Mogli bi da kažu da su svoj mandat 2004. smanjili vlastitom odlukom i da vlastitom odlukom mogu ponovo da ga povećaju.

U tom slučaju, ostaje samo da Sjevernoatlantski savjet donese odluku o slanju dodatnih trupa u BiH oslanjajući se na svoju ulogu koju su dobili Dejtonom, ili da već prisutni vojnici EUFOR-a, praktično, samo zamijene bedževe. Za takvu odluku, međutim, potrebna je saglasnost svih članica Alijanse, a da li bi zemlje poput Mađarske ili Slovačke ovu odluku i podržale, ostaje otvoreno pitanje.

Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država.

Related Topics:

Politika

VETO BOŠNJAKA ZBOG POMOĆNOG SASTAVA POLICIJE: Srpska pisali malim slovom

Delegati u Vijeću naroda Republike Srpske nisu podržali pokretanje postupka zaštite vitalnog nacionalnog interesa (veto) bošnjačkog naroda u vezi sa Zakonom o izmjeni i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima RS, a kojim se formira pomoćni sastav policije Republike Srpske, a jedan od razloga što ovo pitanje nije dobilo podršku leži u tome što je Klub Bošnjaka u predloženoj odluci, kod imena Republika Srpska, riječ Srpska pisao malim slovom.

Kako se može vidjeti u odluci koju su poslali iz Kluba Bošnjaka, čak je i u nazivu Ustav Republike Srpske, riječ Srpska napisana malim slovom.

Kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama”, od prisutnih 27 delegata, pet delegata iz Kluba bošnjačkog naroda glasalo je da je pomenutim zakonom povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda, dok tri delegata nisu bila saglasna sa tim.

Podršku zakonu, a protiv veta, dalo je svih osam delegata iz Klubova srpskog i hrvatskog naroda, kao i tri delegata iz reda ostalih.

“Način na koji je Klub Bošnjaka predao ovu odluku bio je provokacija. Na deset mjesta su napisali Srpska malim slovom, a na jednom onako kako se pravilno piše. U diskusiji sam rekao da ne znam da li je ovo iz neznanja ili nepoštovanja, ali je provokacija, ma kojim jezikom se služili”, rekao je za “Nezavisne novine”, LJubiša Krunić, delegat u Klubu srpskog naroda.

Naveo je da bi možda on sa još dva delegata iz Kluba srpskog naroda u Vijeću naroda RS bio udržan po ovom zakonu, ali da nisu mogli preći preko postupka Kluba delegata bošnjačkog naroda.

“U obrazloženju takođe pominju genocid u Srebrenici, što nema nikakve veze sa ovom tačkom. Stalno idu na neke provokacije”, dodao je Krunić.

U spornom dijelu obrazloženja Odluke o kojem govori Krunić, a koju su podnijeli iz Kluba delegata bošnjačkog naroda piše da “imajući u vidu ulogu policije u agresiji na BiH pa i genocidu u Srebrenici, te aktuelnu popunjenost policijskih struktura bošnjačkim konstitutivnim narodom koja je suprotna članu 97. Ustava Republike srpske (opet malim slovom Srpska), te činjenicu da sprorni akt koji je usvojen od strane Narodne skupštine Republike srpske (opet malo slovo) ne obezbjeđuje nikakve mehanizme zaštite bošnjačkog konstitutivnog naroda u pogledu zastupljenosti u pomoćnim policijskim snagama odlučeno je da se pokrene ovaj mehanizam”.

Kao što je poznato, pošto Vijeće naroda RS nije postiglo saglasnost na ovoj temi, sada će se veto mehanizam koji su pokrenuli Bošnjaci preseliti pred Zajedničku komisiju NS RS i Vijeća naroda RS.

Ako i tamo ne bude saglasnosti, o vetu će odlučivati Vijeće za zaštitu vitalnog interesa – Ustavnog suda Republike Srpske.

Ako i Ustavni sud RS bude stava da nije povrijeđen vitalni nacionalni interes Bošnjaka, Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima RS biće poslat na potpis predsjedniku Republike Srpske te će stupiti na snagu nakon objave u Službenom glasniku Republike Srpske.

Treba dodati da pored ove tačke, nije prošlo ni pokretanje veto mehanizma od strane Kluba delegata bošnjačkog naroda u vezi sa Odlukom o izboru predsjednika i članova Komisije za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

“MOGUĆI I RADIKALNIJI VIDOVI BORBE”: Bodiroga traži ZATVARANJE PUTA Foča – Sarajevo

Potrebno je pod hitno obustaviti saobraćaj na magistralnom putu Foča – Sarajevo.

Izjavio je ovo šef Kluba poslanika SDS u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Ognjen Bodiroga, nakon nove tragedije u kojoj je jedna osoba poginula prilikom odrona stijene na cestu i pada kamena na automobil.

Tragedije na ovom putnom pravcu su učestale i od opštinske vlasti u Foči očekujem da hitno zakažu posebnu sjednicu. Foča i Hercegovina ne zaslužuju ovakav odnos aktuelne vlasti u Republici Srpskoj prema našim krajevima, kaže Bodiroga, koji je i ranije upozoravao na ovaj problem.

On navodi da je stanje magistralnih puteva takvo da odnosi ljudske živote, zbog čega su mogući i radikalniji vidovi borbe.

– Blokada svih magistralnih puteva na teritoriji opštine Foča je jedna od načina borbe za bezbjednost naših sugrađana – poručio je Bodiroga.

Nastavi čitati

Politika

DRINIĆ ODGOVORIO VIŠKOVIĆU: Ako hoćete da pomognete Banjaluci, zaustavite blokade svojih kadrova

Generalni sekretar PDP-a i šef Kluba odbornika u Skupštini grada Banjaluka, Nebojša Drinić, poručio je da, ako premijer Republike Srpske zaista želi da formira tim “u ime Republike” koji bi pomogao Banjaluci, onda bi se taj tim prije svega trebao pozabaviti kadrovima SNSD-a koji ne mogu da prebole dva uzastopna izborna poraza u najvećem gradu Srpske.

– Neka im pomogne da konačno prestanu da blokiraju sve što je u interesu građana. Ta vrsta pomoći zaista bi bila korisna za sve – naglasio je Drinić.

On je dodao i da bi, ako je politici koju premijer predstavlja zaista stalo do dostojanstva poginulih boraca, bilo logično da se pita: zašto je trebalo čekati tri decenije da bi se pokrenula izgradnja centralnog spomenika?

– Šta je bilo važnije sve te godine? – upitao je Drinić i podsjetio na sramotno niska primanja živih boraca.

– Ne smijemo zaboraviti borce koji su živi, a kojima se u današnjoj, slobodnoj Republici Srpskoj isplaćuje 3 KM po mjesecu u ratu, uz najavljeno “povećanje” od 15 feninga. Ako premijer zaista želi da rješava probleme, mogao bi da počne od onih koji su u njegovoj direktnoj nadležnosti – poručio je Drinić.

Komentarišući premijerovu izjavu da “svako treba da radi svoj posao”, Drinić je rekao da se upravo zbog toga postavlja pitanje zašto se viši nivoi vlasti uporno bave temama poput vrtića, azila za pse i komunalnih usluga u Banjaluci.

– Ako Višković zaista želi dijalog, mora znati da ozbiljan razgovor ne počinje napadima, niti završava prijetnjama – zaključio je Drinić.

Nastavi čitati

Aktuelno