Connect with us

Region

NA OBNOVI PRUGE U SRBIJI za noć NESTALO 11 tona opreme

Dokumentacija koju je objavilo Više javno tužilaštvo u Novom Sadu pruža uvid i u razmjere krađa koje su se dešavale tokom rekonstrukcije pruge do mađarske granice.

Uvid u prijave podnesene policiji i obim pljački sugerišu da su to mogle da izvedu samo ozbiljno organizovane grupe, piše Forbes Srbija. Štetu je teško procijeniti jer u prijavama nije uvek navedena vrijednost otuđenih stvari, ali je sigurno riječ o milionskom iznosu.

Najčešća meta bila je kontaktna mreža odnosno bakarni vodovi, a nerijetko su odnošeni i drugi dijelovi, prije svega tegovi od gvožđa. Da je riječ o dobro pripremljenim i organizovanim lopovima ukazuje i to da su kontaktnu mrežu krali čak i kada je bila pod visokim naponom.

U dokumentaciji koju je objavilo Više javno tužilaštvo, u dva dokumenta su sakupljene prijave koje su podnošene. Da li je riječ o svim prijavama nije poznato. Prva je iz septembra 2021. dok je posljednja iz avgusta 2022. godine. Ukupno su objavljene 23 prijave policiji.

Iz onoga što se može vidjeti jeste i da su meta češće bili vodovi na otvorenoj pruzi odnosno na dionicama između stanica. Ipak, dogodilo se i nekoliko krađa na samim stanicama. Ono što je pitanje jeste i kako su upravo na tim lokacijama izvedene najveće krađe, a da niko to nije primijetio. Odnosno, da li je bilo obezbjeđenja.

Milionska šteta
U prvih osam prijava u objavljenoj dokumentaciji vidi se da su cilj pljačkaša bile tzv. čvrste tačke. U objašnjenju stoji da se čvrsta tačka sastoji od bakarnog užeta. Ona je “dio elemenata kontaktne mreže koja služi za bezbjednost saobraćaja i stabilnost kontaktne mreže”.

U pojedinim prijavama navedeno je da je zbog ovih krađa morala da bude uvedena tzv. lagana vožnja, dok je bilo i prekida saobraćaja.

Ono što se može vidjeti iz ovih osam prijava jeste vrijednost odnesene opreme. Ukupno je riječ o iznosu od 2,8 miliona dinara. Iznos je očigledno bio veći jer se još u samo jednoj prijavi pominje da je ukradena oprema vrijedna 199.000 dinara dok u ostalih 14 nema brojki.

Najveća šteta među onima koje su poznate pričinjena je na dionici Mali Iđoš Polje – Žednik. Na tom potezu odnesene su čvrste tačke u vrijednosti od 620.000 dinara. Ove krađe dešavale su se u periodu od 8. do 22. februara 2022. godine. U drugoj prijavi, vidi se da je u identičnom periodu nestajala oprema na dionici Zmajevo – Vrbas. Takođe su odnesene čvrste tačke, vrijedne 355.000 dinara.

Da su lopovi bili posebno aktivni oko Malog Iđoša vidi se i iz prijave u kojoj se navodi da su od 21. januara do 8. februara odnijeli čvrste tačke u vrijednosti od 527.000 dinara.

Samo u ovih osam prijava za koje je poznata vrijednost ukradene opreme, vidi se da je odneseno više od dvije tone, mahom, bakarnog materijala.

Ono što je ovdje zanimljivo, u jednoj od prijava navodi se da se krađa dogodila iako je mreža pod stalnim naponom od 25.000 volti.

Šta zna čovjek šta je tona
Pomenute krađe dešavale su se u dužem vremenskom periodu. Ono što otkrivaju druge prijave jeste da su izvedene i velike “operacije” u toku jednog dana, odnosno noći.

Tako je 19. aprila 2022. na potezu od Malog Iđoša do Lovćenca nestalo 700 metara voznog voda. U prijavi je objašnjeno da je težina 1,1 tonu.

Slično se dogodilo i u avgustu 2022. kada je na dionici Subotica – Naumovićevo nestala identična količina opreme – 700 metara voznog voda što je ustvari 700 metara nosećeg užeta i isto toliko kontaktnog provodnika, piše Forbes Srbija.

“Ulog” je podignut na teretnoj stanici u Subotici. Tamo je u jednom danu 2022. odneseno 2.500 kilograma odnosno 2,5 tone opreme. U ovoj krađi bilo je mnogo manje vodova (“samo” 400 metara). Težini ukradenog doprinijeli su setovi tegova za zatezanje od gvožđa koji su odneseni.

Slična težina, 2,6 tona nestala je na dionici od Subotice do Kelebije. Takođe su najveći deo činili tegovi, ali se ovo protivpravno otuđenje dogodilo u periodu od pet dana.

Najveća pljačka na jednoj lokaciji dogodila se u noći između 2. i 3. juna 2022. godine. Prema dostupnoj prijavi, u stanici Bačka Topola nestalo je 11,6 tona opreme.

Među opremom je bilo čak 360 gvozdenih tegova i 20 nosača opreme. Težina tegova navedena u prijavi je devet tona dok su nosači bili teški 2,6 tona.

Najveća od svih krađa
Međutim, ni ovo nije bila najveća otimačina opreme na pruzi.

Najveća od svih dogodila se 4. i 5. maja 2022. kod Vrbasa. Kako se vidi u prijavi, dio opreme odnesen je na samoj stanici u Vrbasu, a dio na deonici od Vrbasa do Lovćenca. Odneseno je, ni manje ni više, nego 18.645 kilograma opreme odnosno više od 18 tona.

Ovo je možda i najkomplikovanija od svih “izvedbi” jer meta nisu bili vodovi već konstrukcija. U prijavi stoji da je odneseno čak 13 metalnih stubova. Uz to je “otišlo” i 660 metalnih tegova.

Za prevoz ove količine robe bilo bi potrebno ili četiri manja kamiona od pet tona nosivosti ili jedan šleper čija je nosivost do 24 tone.

Region

ZADARSKI SVEŠTENIK OSUĐEN ZBOG PEDOFILIJE, ranije razriješen dužnosti

Sveštenik na zadarskom području nepravosnažno je osuđen na tri godine i deset mjeseci zatvora zbog više krivičnih djela u vezi sa pedofilijom.

Svešteniku je na teret stavljeno upoznavanje djece s pornografijom, iskorišćavanje djece za pornografiju i pokušaj polne zloupotrebe djeteta mlađeg od petnaest godina.

Osuđenom je produženo trajanje istražnog zatvora zbog opasnosti od ponavljanja djela, saopšteno je iz Opštinskog suda u Zadru, prenosi HRT.

U postupku je zbog zaštite djeteta žrtve, suđenje je održano bez prisustva medija.

Optuženi je odlukom nadbiskupa još u septembru prošle godine razriješenih svih dužnosti, saopštila je Zadarska nadbiskupija.

Dodaju da će nakon pravosnažne presude sprovesti odgovarajući crkveni krivični proces i izražavaju duboko žaljenje i saosjećanje prema žrtvama zlostavljanja.

Pozivaju sve koji imaju saznanja o mogućim slučajevima zlostavljanja da to odmah prijave mjerodavnim institucijama.

Nastavi čitati

Region

ANTIKORUPCIJSKA AKCIJA U HRVATSKOJ: Među uhapšenima i bivši direktor klinike

Na području Zagreba, Velike Gorice i Kutine jutros je uhapšeno nekoliko lica osumnjičenih za korupciju, a istragom je obuhvaćeno i nekoliko pravnih lica, saopšteno je iz hrvatske policije.

“Osumnjičeni će nakon provođenja hitnih dokaznih radnji biti predati u pritvorsku policijsku jedinicu”, dodaje se u saopštenju.

Uhapšena lica osumnjičena su za krivična djela u vezi sa izvođenjem građevinskih radova u jednoj zdravstvenoj ustanovi u Zagrebu.

Među uhapšenima je i Vladimir Grošić, bivši direktor Klinike za psihijatriju “Sveti Ivan” u Jankomiru, saznaje portal “Indeks”.

Krajem oktobra Gradska uprava Zagreba objavila je da je Grošić razriješen dužnosti zbog utvrđenih nepravilnosti u postupcima nabavke i izvršenja ugovora na objektu Dnevne bolnice za zavisnosti Klinike “Sveti Ivan”.

Nastavi čitati

Region

CIJENA PREKO MILIJARDU EVRA: Evo zašto je dobro da kupac Naftne industrije Srbije bude iz Azije

Kupac NIS-a je pred vratima, što se može zaključiti prema posljednjim vijestima i porukama kako ruskih većinskih vlasnika, tako i predstavnika Srbije.

Pregovori su u toku, o kupcu i cijeni se još spekuliše, a moglo bi da se dogodi i da od prodajne cijene Kremlj ne vidi ni cent bar ne u dogledno vrijeme. Evo i zašto.

Tržišna vrijednost NIS-a iznosila je oko milijardu evra prije obustavljanja trgovanja na berzi sredinom januara. Realna vrijednost je još veća, a prema procjenama tržišnih eksperata kreće se između tri i četiri milijarde evra. Podsjećanja radi, 2008. godine revizorska kuća Dilojt, koju je angažovala Vlada Srbije, procijenila je da je vrijednost po prinosnom metodu bila 2,2 milijarde evra za 100 odsto vlasništva NIS-a bez rudnog bogatstva.

Ipak, čak i ako se prodaja NIS-a uspješno završi moglo bi se dogoditi da Rusija od kupoprodajne sume ne vidi ni – cent.

Razlog čuči u američkim sankcijama. Prema pravilima Kancelarije za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija (OFAC), SAD ne dozvoljavaju da ruska država, blokirani entiteti ili sankcionisane institucije ostvare finansijsku korist od bilo kakve prodaje imovine ili udjela koji podleže američkim sankcijama. To važi i za NIS.

Gdje će onda završiti pare od prodaje NIS-a
Sva potencijalna sredstva od prodaje morala bi da budu uplaćena na blok specijalni račun na kojem je novac zamrznut i kojim upravlja američka strana. Ovakva sredstva formalno pripadaju prodavcu, ali njima ne može da se raspolaže sve dok OFAC ne donese drugačiju odluku.

Postoji mogućnost i da će olakšani način da Rusi naplate ovu prodaju odrediti i kupca njihovog dijela u NIS-u.

Naime, u aktuelnim okolnostima, ova transakcija je za potencijalne evropske kupce otežana zbog izbacivanja pojedinih ruskih banaka iz SWIFT-a, dok su SAD uvele „full-blocking sankcije“. To znači da američke firme i banke ne smiju uopšte da posluju sa ruskim bankama, a njihov novac i imovina su zamrznuti.

Ipak, priča bi bila lakša za neke azijske potencijalne partnere za koje ne važi SWIFT.

Drugim riječima, ako dođe do ove transakcije vredne preko milijardu evra, Rusija neće moći da podigne, preusmjeri ili upotrebi taj novac ukoliko je kupac iz Evrope.

Ovaj mehanizam dio je šireg režima sankcija uvedenog poslije početka rata u Ukrajini. Sličan model primjenjuje se i na druge ruske državne kompanije i entitete čija je imovina pod kontrolom američkog regulatora.

Posebnim aktima i reakcijama pojedinačnih poslovnih eniteta, odnosno donošenjem hitnih zakonskih mjera, ovo bi moglo i da se revidira – s podsjećanjem da OFAC za sve mora da da saglasnost.

U tom smislu, OFAC je i dozvolio licencu ruskim vlasnicima u vezi NIS-a do 13. februara, baš pod pretpostavkom da u tom roku može da se završi potencijalna transakcija. Tako to bar tumače sagovornici Blic Biznisa.

Bojan Stanić, iz Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije (PKS) ocijenio je za Blic Biznis da period do 13. februara otvara prostor za dodatne pregovore i potencijalne uplate kupca.

– Ostaje otvoreno pitanje da li je upravo za taj datum vezano eventualno uvođenje novih sankcija, ne samo za NIS, već i za druge kompanije ili sektore važnih za našu privredu. To vrijeme može biti iskorišćeno i za razgovore o drugim temama, uključujući i pitanje snabdjevanja gasom, ali i plaćanje ukoliko se nađe kupac – kaže Stanić.

Opasnost od sekundarnih sankcija
Iako je prodaja ruskog udjela u NIS-u jedna od ključnih tačaka u pregovorima koji su u toku, postoji i opasnost od tzv. sekundarnih sankcija po sve subjekte koji posluju sa onima koji su pod sankcijama.

To se odnosi i na srpske institucije, poput NBS koja je dobila upozorenje o mogućnosti sekundarnih sankcija zbog NIS-a. To je potvrdila i Jorgovanka Tabaković, guverner Narodne banke Srbije, za Blic Biznis.

– Dobili smo upozorenje kao entitet koji sarađuje sa poslovnim entitetom koji je pod sankcijama. To za nas jeste ozbiljno upozorenje – rekla je Tabaković u srijedu na predstavljanju izvještaja o inflaciji.

Prema njenim riječima, upozorenje je stiglo u vrijeme dok je dio administracije američkog OFAC bio u svojoj blokadi rada, pa NBS na upite nije dobila i precizno objašnjenje šta bi sve te sekundarne sankcije obuhvatile.

– Nismo mogli da dobijemo preciznije objašnjenje, ali ozbiljno shvatamo to upozorenje. Nadam se da ih neće biti jer bi to značilo blokadu svih plaćanja – navela je ona.

U tom smislu, srpska vlada je bila spremna i na specijalnu operaciju ako bi do transakcije došlo, odnosno ako bi Srbija otkupila NIS.

Šta bi značila “specijalna operacija” u plaćanju
Na pitanje Blica šta znači „specijalna operacija“ koju je pominjao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na sjednici vlade o Naftnoj industriji Srbije i sankcijama prema toj kompaniji protekle sedmice, riječima:

– Jorgovanka, ono o čemu smo svojevremeno pričali, o specijalnoj operaciji, to ćemo morati da izvedemo ako budemo morali sami da platimo – Tabaković je rekla da je specijalna operacija specijalna i o njoj se ne govori.

– NBS ima 29,4 milijarde evra deviznih rezervi i ima tehnički problem jer u trezoru nema dovoljno prostora za skladištenje zlata, ali se upravo radi na iznalaženju tehničkog rješenja i za to – rekla je Tabaković.

Istakla je da „vanredne okolnosti traže i vanredna rješenja“, ali i da joj nije jasno zašto Srbija nije podoban kupac.

– Ne mogu čudu da se načudim zašto Srbija nije dovoljno dobar kupac za NIS – rekla je Tabaković.

Nastavi čitati

Aktuelno