Više stotina dječjih igračaka i proizvoda povučeno je s tržišta Bosne i Hercegovine od početka godine jer predstavljaju ozbiljne rizike po zdravlje i bezbjednost djece.

Mogućnost gušenja i zadobijanja povreda, kao i hemijska izloženost opasnim supstancama poput ftalata samo su neki od razloga zbog čega su proizvodi sklanjani sa polica.

Tako je u skorijem periodu s tržišta Bosne i Hercegovine, a prema podacima Agencije za nadzor nad tržištem BiH, uzeto 16 uzoraka dječjih igračaka, a hemijskom analizom uzoraka je utvrđeno da tri uzorka sadrže nedozvoljene ftalate u koncentraciji većoj od 0,1 odsto mase plastificiranog materijala, što nije u skladu sa propisima.

“U skladu sa rezultatima laboratorijske analize, mjerodavne inspekcije su naložile mjere povlačenja s tržišta i uništavanja 802 komada nesigurnih igračaka. Aktivnosti kontrole igračaka će se i dalje kontinuirano sprovoditi”, navode iz ove agencije.

Kako ističu, upravo su ovom kontrolom sa tržišta povučene dvije vrste lutaka za igru, kao i dječje igračke patke.

O ozbiljnosti situacije najbolje govori lista nesigurnih proizvoda koji su pronađeni na tržištu BiH koju redovno ažurira nadležna agencija, a koja pokazuje da je od početka godine na nju upisano najviše upravo dječjih igračaka ili drugih proizvoda koji su namijenjeni djeci ili ih koriste djeca.

Tako su iz prodaje povučeni laseri koji su predstavljali rizik od povrede oka i oštećenja vida, kao i igračke koje imaju isturene dijelove koje mogu staviti u usta i, kako objašnjavaju iz Agencije, ugušiti se usljed regurgitacije.

Takođe, povučene su i dječje svjetiljke zbog opasnosti od strujnog udara i požara, skejtbordi zbog rizika od povreda, te maske za lice čija je plastična ambalaža bila previše tanka.

“Ako se dijete igra s ambalažom, može prekriti usta i nos, što može dovesti do gušenja”, naveli su u objašnjenju prilikom povlačenja s tržišta iz Agencije.

Osim igračaka, sa tržišta BiH od početka godine povučene su i dvije vrste dječjih krevetaca.

“Dječji krevetac predstavlja ozbiljan rizik od gušenja i uklještenja dijelova tijela djeteta”, navodi se kao razlog povlačenja jednog kreveca, dok za drugi iz Agencije ističu da postoji više razloga, među kojima i mogućnost dobijanja posjekotina.

Takođe, povučene su i cucle koje imaju sitne dijelove koji se mogu lako odvojiti.

“Dijete može staviti ove dijelove u usta i ugušiti se”, ističu oni.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana “Don” Prijedor, istakla je ranije za “Nezavisne novine” da bi kontrola proizvoda na granici, pri samom uvozu u zemlju, bila jedan od načina da nesigurni proizvodi ni ne dođu do potrošača.

“To bi bilo najpoželjnije za nas potrošače, pa da nemamo probleme kasnije, jer se ne bi proizvodi našli na tržištu, pogotovo kada su u pitanju dječje igračke. Jako je teško pronaći sve te proizvode koje treba povući sa tržišta. Oni se u većini slučajeva kupuju u kineskim radnjama, a s druge strane i kada se kupe u drugoj radnji, proizvedeni su u Kini i imaju jako puno sitnih dijelova. Bilo bi dobro da se odmah povuku na granici i da ne dođu na naše tržište”, kazala je ona.

Iako sjetva pšenice počinje za dvadesetak dana, realno je očekivati, ako se nastave povoljni vremenski uslovi, da će prinosi biti dobri, pa čak i veći nego što je prosjek, a poljoprivrednici se, u skladu s tim, nadaju i višoj cijeni.

Kako su istakli poljoprivredni proizvođači, takođe se može očekivati i dobar kvalitet zrna, a zahvaljujući kvalitetnom sjemenskom materijalu.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, za “Nezavisne” pojašnjava da su imali povoljan raspored padavina, i povoljne uslove kada su u pitanju ozimi usjevi, prije svega, pšenica, te je realno očekivati da će prinosi biti nešto veći nego što je to prosjek.

“Ali rano je donositi zaključke, jer predstoji minimum dvadesetak dana do početka žetve, i u tom periodu se mogu promijeniti vremenske prilike, recimo, ukoliko dođe do naglog porasta temperature i tzv. toplotnog udara. No, da ne uzimamo crne prognoze u obzir, možemo očekivati prinose koji će biti na nivou višegodišnjeg prosjeka i nešto više. Očekuje se i dobar kvalitet zrna s obzirom na to da smo na raspolaganju imali nešto bolji sortiment jesenas, kada je u pitanju sjemenski materijal, i to na sugestiju mlinsko-pekarskog sektora i nas iz Udruženja”, istakao je Marinković.

Navodi da su dobavljači sjemena obezbijedili adekvatne količine sjemena boljih sorti te iskazuje nadu da ne bi trebalo biti problema kod otkupa roda pšenice.

No, kako ističe, ono što će biti problem jeste cijena, a već imaju najave da je na svjetskom tržištu niska te da su velike zalihe kod vodećih svjetskih proizvođača, Rusije, Ukrajine, SAD, Kanade i Australije.

“Tako da očekujemo da će te količine preplaviti tržište. Kao što smo ukazivali, očekuje nas neizvjestan početak žetve, kada je u pitanju cijena pšenice. Mi samo možemo da apelujemo na domaće otkupljivače da prvo otkupe domaću pšenicu. Shodno tome, biće formirana adekvatna otkupna cijena koja će poljoprivrednim proizvođačima omogućiti, ne samo da rade da pokriju troškove, nego i da uspiju nešto zaraditi od ovogodišnjeg roda”, istakao je on te dodao da cijena zavisi od ponude i potražnja, jer je pšenica berzanska roba.

“Jedino se možemo dogovoriti sa mlinsko-pekarskim sektorom da to bude fer tržišna cijena, a sve drugo su spekulacije o kojima je još rano govoriti”, istakao je on.

Kako kaže Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice, kad vide kakav će biti prinos ječma, tad će se moći orijentisati sa pšenicom.

“Vidim da će ubrzo početi žetva pšenice, za nekih dvadesetak dana. Mi očekujemo dobar prinos, rod i kvalitet, ali i cijenu. Nažalost, kao i svake godine, dobre cijene nema i niko o tome ne priča. Kad uđemo da vršemo, mi nemamo skladišne kapacitete gdje ćemo je smjestiti i na kraju dođemo do toga da nas ucjenjuje nekoliko mlinara”, pojašnjava Bakajlić za “Nezavisne”.

Kako kaže, oni će tražiti od 40 do 45 feninga po kg, ali treba prvo da vide kolika će biti cijena.

“Onda ćemo vidjeti kolika je kalkulacija za sve tri klase, i po kojoj cijeni ko može dati pšenicu. No, narod je ogorčen, sve nas je manje. Mi smo ginuli za to, sve dali, a kad treba da se vrati nama, onda ništa”, rekao je Bakajlić.

Ranije ove sedmice je Savo Minić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, izjavio da se očekuje prosječan rod i kvalitet ovogodišnje pšenice te da će cijena zavisiti od globalnih parametara.

“Volio bih da imamo najbolju otkupnu cijenu, rod i kvalitet, ali Republika Srpska ne može uticati na cijenu, postoji svjetsko tržište, kao i berze”, istakao je tada Minić.

On je u četvrtak kazao da bi cijena ove berzanske robe mogla biti između 30 i 32 feninga.

Za sve pravoslavne vjernike, od nedelje, 16. juna, počinje Petrovski post, posvećen svetim apostolima Petru i Pavlu. Ovaj post je ustanovljen u čast njihovog misionarskog rada i stradanja, a završava se 12. jula, na Petrovdan, praznik koji se u crkvenom i narodnom kalendaru smatra granicom između proljeća i jeseni.

Pokretan početak i stroga simbolika
Za razliku od drugih velikih postova, početak Petrovskog posta je pokretan – zavisi od datuma Vaskrsa, dok mu je kraj uvijek fiksiran – 12. jula. To znači da ovaj post može da traje najkraće osam dana, a najduže šest sedmica.
Petrovski post je jedan od četiri velika godišnja posta u pravoslavnom kalendaru – pored Božićnog, Vaskršnjeg i Velikogospojinskog. Smatra se najblažim među njima, ali nosi snažnu duhovnu poruku: uzdržavanje ne samo od hrane, već i od grešnih misli, riječi i djela.
Pravila posta: dan po dan
Post podrazumijeva potpuno uzdržavanje od mesa, jaja i mliječnih proizvoda, ali u određenim danima dozvoljena je konzumacija ribe, vina i ulja, u skladu sa sljedećim pravilima:

Ponedjeljak, srijeda i petak poste se na vodi.

Utorak i četvrtak – dozvoljeni su ulje i vino.

Subota i nedjelja – jedu se riba, ulje i vino.

Međutim, pravila se mijenjaju ukoliko određeni praznik padne tokom posta:

Ako u ponedjeljak, utorak ili četvrtak padne praznik Svetitelja sa velikim slavoslovljem, tada se posti na ribi.

Ako u srijedu ili petak padne praznik, tada se posti na ulju.

Na dan rođenja Svetog Jovana Krstitelja (7. jul), čak i ako padne u srijedu ili petak, dozvoljena je riba.

Dan uoči Petrovdana, post je stroži, osim ako pada u subotu ili nedjelju – tada je dozvoljena upotreba ulja. I sam Petrovdan, ako padne u srijedu ili petak, ne podliježe strogom postu – tog dana vjernici mogu da jedu ribu, vino i ulje.

Duhovni značaj posta
Ovaj post ima apostolski karakter – ustanovljen je u znak sjećanja na post koji su Sveti apostoli praktikovali nakon Silaska Svetog Duha na Pedesetnicu, a prije nego što su krenuli da propovjedaju Jevanđelje širom svijeta. Dakle, Petrovski post je post pripreme, osnaživanja vjere i unutrašnjeg osvješćenja.

Cilj posta nije samo fizičko uzdržavanje, već i duhovno pročišćenje – kontrola strasti, pomirenje, molitva i dobra djela. Kako crkva uči, samo takvo cjelovito poštovanje posta donosi plodove.

Narodna simbolika: vatre, lile i svjetlost vjere
Praznik Svetih apostola Petra i Pavla duboko je ukorijenjen i u narodnoj tradiciji. Petrovdan se u mnogim krajevima Srbije obilježava običajem paljenja lila – simboličnih vatri koje se prave od mlade kore divlje trešnje ili breze.

Lile podsjećaju na vremena progona hrišćana, kada su apostoli i prvi vjernici bili vezivani za stubove, polivani smolom i paljeni kao buktinje. Njihova tijela su tada gorjela na trgovima, a danas, te plamene uspomene žive kroz tradicionalno paljenje lila – u znak sjećanja, ali i kao simbol svjetlosti vjere i nepokolebljivosti.

(Ona.rs)