Connect with us

Društvo

ISTRAGA O KUPLJENIM DIPLOMAMA U BIH TAPKA U MJESTU! Kome nije u interesu da stvari izađu na vidjelo

Činjenica je da se diploma može kupiti na benzinskoj stanici. Na određenim univerzitetima moguće je steći akademsko zvanje doktora ili profesora u roku od pet dana. Došli smo do dokaza da u BiH postoji organizovana kriminalna grupa koja se bavi prodajom diploma. Ovo je samo vrh ledenog brijega.

Sve ove tvrdnje je prije godinu dana iznio glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić, ali mi od tada, osim vrha ledenog brijega, nismo vidjeli ništa, ako izuzmemo da su, u međuvremenu, istražioci Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) posjetili nekoliko privatnih visokoškolskih ustanova – u Banjaluci, Mostaru i Brčkom, a sve to u sklopu akcije “Klaster”, izvedene 21. februara 2023.

Optužnica za one za koje se tvrdi da su prodavali diplome još se i ne nazire, a javnosti, koja smatra da se istraga odvija “puževim koracima”, umjesto konkretnih odgovora na brojna neodgovorena pitanja, informacije se serviraju na kašičicu.

“Predmet koji se odnosi na akciju ‘Klaster’ je u radu, nedavno su realizirane dodatne aktivnosti, jer tužiteljstvo i partnerske agencije u radu na predmetu dolaze do novih informacija i saznanja o mogućim nezakonitostima, koja ne možemo niti želimo ignorirati. Zbog toga će biti potrebno određeno vrijeme za provođenje aktivnosti do donošenja tužiteljske odluke, u skorijem periodu. U predmetu je obuhvaćen veći broj osumnjičenih, fizičkih i pravnih osoba”, rekao je u petak za “Nezavisne novine” Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH.

U martu prošle godine je, podsjetimo, šest banjalučkih profesora, u otvorenom pismu upućenom akademskoj zajednici, podržalo akciju “Klaster”, naglašavajući da bi najopasnije bilo da se, iz nekih razloga, ova ozbiljna afera zataška.

Jedan od potpisnika tog pisma je prof. doktor Petar Kunić, koji gaji nadu da bi ovaj slučaj morao dati neki rezultat.

“Bio bi strašan fijasko da, nakon tvrdnji o završavanju fakulteta na benzinskim pumpama, imamo situaciju da od toga nema ništa. Nešto će biti. Ali, svakako da su privatni fakulteti, ljudi koji su ih vodili, ugrađeni u sistem i naravno da imaju podršku određenih ljudi iz političkih stranaka i da su nadležni organi pod određenim pritiskom”, rekao je Kunić, koji kritikuje i rad inspekcijskih službi.

On dodaje da je u cjelini razočaran zbog rapidnog nazadovanja obrazovanja u BiH i u Srpskoj, a jedan od razloga je, kada se govori u visokom obrazovanju, pojava privatnih fakulteta.

Njihovom pojavom, kaže Kunić, nastala je i erozija državnih fakulteta, gdje su takođe pali kriterijumi.

“Studenti naravno, ne računajući izuzetke, traže uvijek lakša rješenja. Mnogi su se, kada su se na državnim fakultetima suočili sa ozbiljnim predmetima, čim nije išlo uspješno, prepisivali na privatne fakultete i uspješno završili studij.

Na Pravnom fakultetu ima niz takvih slučajeva, a oni su danas visoki funkcioneri u Republici”, otkriva Kunić za “Nezavisne novine”.

Postavlja se, dodaje, pitanje zašto je do toga došlo – a odgovor je liberalizacija zakonskih propisa, a posebno Zakona o visokom obrazovanju, gdje su širom otvorena vrata za osnivanje privatnih fakulteta, tako da se to pretvorilo u biznis, a ne u nauku.

Potpisnik peticije je i Branko Dokić, prof. emeritus, koji, osvrćući se na predmet “Klaster”, kaže da je razočaran u sudstvo.

“To samo govori u kakvom vremenu mi živimo i koliko su ljudi spremni da tolerišu veliki kriminal. Mi nismo svjesni posljedica toga što je u vezi sa tim procesom koji je pokrenut”, kaže Dokić za “Nezavisne novine”.

I ne samo to, već Dokić kaže da se ne trebamo puno čuditi.

“Mi smo nedavno imali u Akademiji nauka i umjetnosti Republike Srpske promociju partijskog časopisa, gdje je pred predsjednikom Republike, te predsjednikom Akademije, rečeno ‘Džaba vam znanje, džaba vam nauka, ako nemate partijsku knjižicu i nemate političku podršku’. Akademija nauka nije reagovala po ovom pitanju uopšte, niti se ikad oglasila po pitanju toga što se dešavalo prije godinu dana, a jedan od njenih osnovnih zadataka jeste i obrazovanje”, ističe Dokić.

Podsjetimo, kako su “Nezavisne novine” prije nekoliko mjeseci pisale, u predmetu “Klaster” pod istragom je 15 osoba sa privatnih visokoškolskih ustanova, uključujući i spoljne saradnike, a terete ih da su, djelujući kao grupa, kupce diploma nalazili od Prijedora do Mostara.

Među njima su, kako nam je tada potvrđeno, i službena i odgovorna lica, radnici i spoljni saradnici visokoškolskih obrazovnih ustanova sa područja oba entiteta u BiH i Brčko distrikta.

“Riječ je o Nezavisnom univerzitetu NUBL Banjaluka, Univerzitetu za poslovne studije UPS Banjaluka, Visokoj školi za primijenjene i pravne nauke ‘Prometej’ Banjaluka, Univerzitetu za poslovni inženjering i menadžment PIM Banjaluka, Panevropskom univerzitetu ‘Apeiron’ Banjaluka, Internacionalnom univerzitetu Travnik, Internacionalnom univerzitetu Brčko distrikt BiH, Univerzitetu modernih znanosti CKM Mostar, Visokoj školi Union Mostar”, precizirali su tada iz Tužilaštva BiH.

Related Topics:

Društvo

ODBROJAVANJE POČELO: Lidl ulazi u završnu fazu priprema za BiH

Njemački trgovački lanac Lidl sve je bliže početku poslovanja u Bosni i Hercegovini, a kao mogući termin otvaranja prvih prodavnica navodi se mart 2027. godine. Iako kompanija još nije zvanično potvrdila datum, pripreme za ulazak na domaće tržište se nastavljaju.

Kako piše BiznisInfo.ba, na ranije izgrađenim objektima posljednjih dana počelo je završno uređenje vanjskih površina, uključujući parkinge i zelene površine.

Paralelno s tim, kompanija razvija mrežu prodavnica, gradi logističku infrastrukturu, zapošljava radnike i uspostavlja saradnju sa domaćim dobavljačima.

Mart 2027. kao mogući termin otvaranja

Informacija o mogućem datumu otvaranja prvih prodavnica stigla je od domaćih proizvođača koji su razgovarali sa predstavnicima Lidla o budućoj saradnji.

Siniša Šolak, predsjednik Udruženja „Glamočki krompir“, ranije je potvrdio da su predstavnici njemačkog trgovačkog lanca tokom sastanka najavili otvaranje prvih prodavnica u martu 2027. godine.

Na sastanku je razgovarano o mogućnostima plasmana glamočkog krompira na police budućih marketa, potrebnim količinama, standardima pakovanja i organizaciji isporuke.

Dolazak Lidla na tržište BiH priprema se već godinama, a početak rada ovog trgovačkog lanca mogao bi donijeti dodatnu konkurenciju u sektoru maloprodaje.

Ipak, mart 2027. za sada ostaje očekivani termin, jer Lidl nije zvanično potvrdio tačan datum otvaranja prvih prodavnica.

Nastavi čitati

Društvo

SANIRANA OŠTEĆENJA: Za danas najavljeno otvaranje starog graničnog prelaza u Gradišci

Nakon sanacije oštećenja i testiranja nosivosti, za danas je najavljeno otvaranje starog graničnog prelaza u Gradišci. Ovaj prelaz značajno će smanjiti gužve, a biće otvoren za putnike, autobuse i teretna vozila nosivosti do 20 tona.

Prema informacijama iz Auto-moto kluba (BIHAMK), za danas je najavljeno puštanje u saobraćaj starog graničnog prelaza u Gradišci, čime bi vozači na raspolaganju uskoro trebalo da imaju još jednu opciju za prelazak granice.

“Tako ćemo u predstojećim danima, kada očekujemo pojačanu frekvenciju vozila na graničnim prelazima, imati na raspolaganju još jedan prelaz. To bi trebalo doprinijeti smanjenju gužvi i kraćem vremenu čekanja prilikom prelaska granice”, navedeno je iz BIHAMK-a.

Ovaj prelaz bio je van funkcije u prethodnom periodu usljed oštećenja koja su zahtijevala hitnu sanaciju.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH su kazali da je u utorak, 27. oktobra, u Gradišci održan sastanak svih službi koje funkcionišu na graničnom prelazu.

“Zaključeno je da su Uprava za indirektno oporezivanje BiH, u okviru koje se nalazi carinska služba, kao i Granična policija BiH, u potpunosti spremne za početak rada na graničnom prelazu Gradiška – Stara Gradiška”, navedeno je iz UIO BiH.

Prema ranijim informacijama, na ovom graničnom prelazu biće dozvoljen međunarodni promet putnika, autobusa i teretnih motornih vozila nosivosti do 20 tona, odnosno praznih kamiona.

Podsjećamo, prethodno su asfaltirani nadvožnjak, obližnji parking i pristupni putevi, a ispitana je i nosivost čeličnog mosta i nadvožnjaka. Tom prilikom konstatovano je da je bezbjedan prelazak vozila nosivosti do 20 tona.

Iz BIHAMK-a su pozvali vozače da prate izvještaje o stanju na putevima i koriste kamere dostupne na njihovoj zvaničnoj internet stranici kako bi lakše planirali putovanja.

Možda će vas zanimati

Nastavi čitati

Društvo

GRAĐANI BiH RADE SVE VIŠE, A NOVAC OSTAJE U PRODAVNICI: Za hranu odlazi gotovo trećina potrošnje, u Njemačkoj skoro tri puta manje

Građani Bosne i Hercegovine veliki dio novca troše na osnovne životne potrebe, a hrana zauzima posebno mjesto u kućnim budžetima. Prema međunarodnom poređenju, na hranu i bezalkoholna pića za potrošnju kod kuće odlazi 31,9 odsto ukupne potrošnje u BiH, što je znatno više nego u većini evropskih zemalja.

Analiza portala „Visual Capitalist“, zasnovana na podacima Službe za ekonomska istraživanja Ministarstva poljoprivrede SAD, svrstala je BiH na 26. mjesto među 103 zemlje obuhvaćene poređenjem. Iako ovaj pokazatelj ne znači da su namirnice nužno najskuplje, on ukazuje na to koliko važan dio kućnog budžeta odlazi na hranu.

U BiH za hranu 31,9 odsto potrošnje, u Njemačkoj 11,5 odsto

Podaci pokazuju da je udio potrošnje namijenjene hrani u BiH znatno veći nego u većem dijelu Evrope.

U Rumuniji na hranu odlazi 23,9 odsto ukupne potrošnje, u Srbiji 23,3, Hrvatskoj 22,9, a Bugarskoj 22,3 odsto. U Slovačkoj taj udio iznosi 19 odsto, u Poljskoj 17,8, dok Italija i Grčka bilježe po 14,9 odsto.

U Sloveniji se za hranu izdvaja 14,2 odsto ukupne potrošnje, u Francuskoj 13,3, a u Španiji 12,8 odsto. U Njemačkoj je taj udio 11,5, u Austriji 9,9, a u Švajcarskoj svega 8,5 odsto.

To znači da je udio izdataka za hranu u ukupnoj potrošnji u BiH gotovo tri puta veći nego u Njemačkoj, a još izraženija je razlika u poređenju sa Švajcarskom.

Na svjetskom vrhu nalaze se Nigerija sa 56,2 odsto, Mjanmar sa 54,8 i Laos sa 53,9 odsto. Najmanji udjeli zabilježeni su u Singapuru, 6,3 odsto, i SAD, 6,4 odsto.

Sindikalna korpa premašila 3.500 KM

Koliko su osnovni životni troškovi opterećenje za domaćinstva u BiH pokazuje i podatak Saveza samostalnih sindikata BiH. Sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u septembru je iznosila 3.565 KM.

Na prehranu je odlazilo 46,12 odsto njene vrijednosti, odnosno približno 1.645 KM.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna neto plata u avgustu iznosila je oko 1.700 KM. To je odgovaralo približno 47,7 odsto vrijednosti sindikalne potrošačke korpe.

Poređenje ovih iznosa pokazuje koliko je teško pokriti sve potrebe četvoročlane porodice samo jednom prosječnom platom. Ipak, riječ je o različitim pokazateljima: sindikalna korpa predstavlja procijenjene troškove za porodicu, dok je prosječna plata iznos koji se odnosi na jednog zaposlenog.

Cijene rastu, ali hrana bilježi drugačije kretanje

Potrošačke cijene u BiH u septembru su bile šest odsto više nego u istom mjesecu prethodne godine, pokazuju zvanični podaci.

Kod hrane i bezalkoholnih pića kretanje je bilo drugačije. Cijene u ovoj kategoriji u septembru su porasle za 0,6 odsto u odnosu na avgust, ali su bile 0,1 odsto niže nego u septembru prošle godine. Posmatrano za prvih devet mjeseci ove godine, hrana i bezalkoholna pića bili su u prosjeku 1,4 odsto skuplji nego u istom periodu 2025. godine.

Ovi podaci pokazuju da se promjene cijena ne odvijaju jednako u svim kategorijama proizvoda. Čak i kada cijene hrane na godišnjem nivou stagniraju ili blago padaju, njen udio u potrošnji može ostati visok zbog nivoa prihoda i iznosa koji domaćinstva imaju na raspolaganju.

Zašto siromašnija domaćinstva veći dio novca troše na hranu?

Visok udio izdataka za hranu ne znači automatski da su namirnice u nekoj zemlji najskuplje. Na taj pokazatelj utiču cijene, prihodi stanovništva i struktura potrošnje.

Ekonomija ovaj odnos objašnjava Engelovim zakonom, prema kojem sa rastom prihoda obično opada udio ukupne potrošnje koji domaćinstva izdvajaju za hranu. To ne znači da bogatiji građani nužno troše manje novca na namirnice, već da im nakon kupovine hrane ostaje veći dio budžeta za druge potrebe.

Zbog toga domaćinstva sa većim prihodima mogu lakše da izdvoje novac za stanovanje, prevoz, obrazovanje, putovanja i štednju. Kod porodica sa nižim primanjima veći dio raspoloživog novca odlazi na osnovne potrebe, pa je prostor za ostale troškove znatno uži.

Važno je naglasiti i da međunarodno poređenje obuhvata hranu i bezalkoholna pića za potrošnju kod kuće, a ne obroke u restoranima i kafićima. Ono, dakle, ne predstavlja direktno poređenje cijena namirnica niti pokazuje koliki dio plate svaki građanin izdvaja za hranu.

Svjetske cijene hrane ponovo rastu

Dodatni pritisak na troškove ishrane mogao bi doći sa međunarodnog tržišta. Organizacija UN za hranu i poljoprivredu objavila je da su svjetske cijene hrane u septembru porasle treći mjesec zaredom i dostigle najviši nivo od novembra 2022. godine.

Indeks cijena hrane povećan je za 1,5 odsto u odnosu na avgust, dok su cijene žitarica porasle za 5,1 odsto.

Rast cijena pšenice povezan je sa problemima u crnomorskom regionu, zbog kojih su uvoznici tražili alternativne izvore snabdijevanja.

Za BiH, koja prema navedenoj analizi već izdvaja veliki dio ukupne potrošnje za hranu, dalja kretanja cijena na svjetskom tržištu ostaju važna. Međutim, sam udio potrošnje ne pokazuje direktno koliko će namirnice poskupjeti niti kakav će biti konačan uticaj na kućne budžete.

Podaci, ipak, jasno pokazuju razliku između BiH i razvijenijih evropskih ekonomija: dok hrana u BiH zauzima gotovo trećinu ukupne potrošnje, u Njemačkoj je taj udio 11,5 odsto, a u Švajcarskoj 8,5 odsto. Kada se to uporedi sa visinom prosječnih primanja i troškovima porodične potrošačke korpe, postaje jasnije zašto mnogim domaćinstvima nakon podmirivanja osnovnih potreba ostaje malo prostora za druge životne troškove.

Nastavi čitati

Aktuelno