Na Dugoj Njivi danas su položeni vijenci i cvijeće na Spomen-obilježje poginulim srpskim borcima tokom proboja Koridora.

Povod je obilježavanje 34 godine od najveće vojne operacije Vojske Republike Srpske, a polaganju vijenaca i cvijeća je prisustvovao i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

Kako je istakao Stanivuković, zaista je velika čast danas biti na ovom mjestu i prisjetiti se jednog od najvećih istorijskih podviga u stvaranju i borbi za opstanak i postojanje Republike Srpske.

– Ovaj događaj je poruka da je Republika Srpska od tog trenutka postala jedno i da je danas jedno. Jedinstvena teritorija sa srpskim narodom okupljenim oko crkve. I danas, više od 30 godina poslije svega toga, ovi događaji i bitke nas pozivaju upravo na to: da se držimo jedni drugih, da čuvamo Republiku Srpsku, da je svakog trenutka gradimo i da u svakom momentu pokazujemo najveće moguće poštovanje prema onima koji su je stvarali – rekao je Stanivuković.

Zahvalio je generali Momiru Taliću na svemu što je tada učinio i poručio da će se Banjaluka odužiti.

-Zato će Banjaluka, kao najveći grad Republike Srpske, jedan trg posvetiti generalu Taliću. On to zaslužuje. Želim da se kao gradonačelnik zahvalim svakom onom koji je bio dio ove akcije. Ova bitka ulazi u knjige i udžbenike, a naša dužnost je da je prenosimo svim generacijama – istakao je on.

Naime, prema podacima Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih lica Republike Srpske, u ovoj operaciji poginulo je 877 pripadnika Vojske Republike Srpske, 15 pripadnika MUP-a Srpske i 17 pripadnika MUP-a Republike Srpske Krajine.

Direktan povod za ovu vojnu akciju, koja je ujedno bila i najsvjetliji i najhumaniji ratni podvig Vojske Republike Srpske, bila je smrt 12 beba u banjalučkom porodilištu zbog nedostatka kiseonika.

Predsjednica Gradskog odbora Pokreta Sigurna Srpska Mirna Savić Banjac i odbornik PSS-a Dragan Milanović održali su konferenciju za novinare posvećenu mjerama usmjerenim na podršku porodici, mladima i stvaranju zdravijeg okruženja za odrastanje. Poseban akcenat stavljen je na inicijativu za udaljavanje kladionica i kockarnica od osnovnih i srednjih škola, kao i na niz drugih mjera koje se odnose na obrazovanje, bezbjednost i demografsku politiku.

Savić Banjac istakla je da su porodica, mladi i demografija u samom središtu politika Pokreta Sigurna Srpska.

„U toku je i javni poziv za prijavu na civilni rok u Banjoj Luci i interesovanje je veliko. Želimo da naglasimo da je to projekat koji smatramo važnim za čitavu Republiku Srpsku.

Ne radi se ni o kakvom vojnom roku, niti o bilo čemu što ima veze sa vojskom. Riječ je isključivo o humanitarnom karakteru, solidarnosti i jačanju osjećaja zajedništva. Danas se suočavamo sa brojnim izazovima, od klimatskih promjena do elementarnih nepogoda, a institucije često ne prate dovoljno brzo savremene potrebe društva.

Želimo da mladi znaju kako reagovati u kriznim situacijama, da budu solidarni i aktivni članovi zajednice. Civilni rok upravo podstiče takve vrijednosti i doprinosi stvaranju zdravih navika kod mladih ljudi“, kaže ona.

Govoreći o obrazovanju, Savić Banjac podsjetila je na mjere koje su već pokrenute u Banjoj Luci.

„Završene su javne nabavke za nabavku školskih uniformi i polica za knjige. Godinama se nije radilo na ozbiljnoj reformi obrazovanja. Banja Luka je pokrenula promjene i kada je riječ o preteškim školskim torbama, a sada idemo korak dalje. U toku je javna nabavka polica na koje će učenici odlagati mobilne telefone tokom nastave“, ističe Savić Banjac i dodaje:

„Svi znamo da djeca provode previše vremena na telefonima i da im nije mjesto u učionici tokom nastavnog procesa. Telefoni će biti odloženi za vrijeme časova, a planirana je i aplikacija koja će omogućiti kontrolu i ograničenje neprimjerenog sadržaja za djecu i omladinu do 16 godina.

Takođe, pokrenuli smo i projekat zdrave ishrane u školama. Angažovani su nutricionisti koji su osmislili zdravije obroke i užine koje će biti dostupne učenicima, umjesto hrane koja podstiče stvaranje nezdravih navika“, kaže ona.

Ona je podsjetila i na izmjene Zakona o stvarnim pravima.

„Naredne sedmice počinje raspisivanje javnog poziva za dodjelu besplatnih placeva. To su konkretne mjere koje smo sproveli.

Istovremeno, na narednoj sjednici Skupštine grada ponovo ćemo predložiti odluke koje su već dale rezultate u drugim sredinama, a odnose se na udaljavanje kladionica i kockarnica od škola, kao i na regulisanje njihovog reklamiranja. Ne smijemo dozvoliti da kockanje postane nešto što je normalno i prihvatljivo našoj djeci“, navodi Savić Banjac.

Milanović je naglasio da je regulisanje igara na sreću jedna od važnih politika Pokreta Sigurna Srpska.

„Prije dvije godine pokušali smo da, u okviru nadležnosti lokalne zajednice, pokrenemo ovu temu, ali nismo dobili podršku skupštinske većine.

Ovo nije udar ni na koga niti obračun sa bilo kojom privrednom granom. Riječ je o pokušaju da se zaštite građani, a posebno mladi ljudi. Kockanje je postalo ozbiljan društveni problem koji sve više pogađa mlađu populaciju“, kaže Milanović i dodaje:

„Naš cilj nije zabrana igara na sreću, već njihovo uređivanje. Želimo da država kontroliše ovu oblast, ali i da zaštiti najosjetljivije kategorije stanovništva. Zato predlažemo da kladionice i kockarnice budu udaljene od škola.

Često čujemo argument da ova industrija puni budžete. To jeste tačno, ali smatramo da su mnogo važniji zdravlje i budućnost naših građana. Sredstva koja se ostvaruju na društvenoj i socijalnoj patologiji imaju previsoku cijenu“, navodi on.

Milanović ističe da postoje pozitivni primjeri i dobra rješenja.

„U BiH već postoje gradovi koji su sproveli ovakve mjere i pokazali da je moguće zaštititi javni interes. Mi ne radimo ništa mimo zakona, već tražimo da se ova oblast reguliše na odgovoran način.

Samo za dva dana u Banjoj Luci prikupljeno je više od pet hiljada potpisa podrške inicijativi za izmjene propisa. To pokazuje da su građani zabrinuti zbog sve većeg broja kladionica i njihovog agresivnog prisustva u javnom prostoru“, kaže on.

Ako kladionice nisu problem, kaže Milanović, onda ne bi trebalo da bude problem ni njihovo udaljavanje od škola.

„Ukoliko nisu na putu od kuće do škole i nisu dostupne djeci tokom velikog odmora, smanjuje se mogućnost da mladi uopšte dođu u kontakt sa ovom vrstom zavisnosti.

Ne možemo riješiti sve probleme odjednom, ali možemo početi od onoga što je u nadležnosti lokalne zajednice. Ovo je odgovoran pristup i značajan korak u zaštiti javnog zdravlja, porodice i mladih ljudi“, kazao je on.

Predsjednica Gradskog odbora Pokreta Sigurna Srpska Banja Luka Mirna Savić Banjac odgovorila je na kritike premijera Republike Srpske Save Minića, poručivši da je „nevjerovatno da o stranačkom zapošljavanju govori neko ko predstavlja SNSD, stranku koja je upravo izmislila i usavršila takav način zapošljavanja“.

„Posebno je zanimljivo da o tome u Banjoj Luci govori Savo Minić, koji je na poziciju ministra došao isključivo zahvaljujući kumovskim i stranačkim vezama. Zato je licemjerno da danas dijeli lekcije drugima“, istakla je Savić Banjac.

Ona je podsjetila da je u Gradskoj upravi Banja Luka u proteklom periodu zaposleno 40 vatrogasaca, kao i 11 lica iz reda porodica poginulih boraca.

„To su ljudi koji obavljaju važne i odgovorne poslove za naše društvo. Za razliku od SNSD-ove prakse stranačkog zapošljavanja, mi smo vodili računa o javnom interesu i potrebama građana“, naglasila je ona.

Savić Banjac je poručila da su Banja Luka i Pokret Sigurna Srpska pokretači najvećih pozitivnih promjena u društvu, ne samo u najvećem gradu Republike Srpske, već i širom Srpske.

„Uspjeli smo da legalizujemo 9.500 objekata, rješavajući problem koji SNSD nije bio u stanju da riješi više od dvije decenije. Ne samo da nisu imali rješenje, nego im nije ni padalo na pamet da se ozbiljno pozabave tim pitanjem“, rekla je Savić Banjac.

Ona je dodala da je samo u Banjoj Luci izdato 380 građevinskih dozvola za izgradnju porodičnih kuća.

„To su investicije u porodicu, u ostanak ljudi na ovim prostorima i u budućnost Republike Srpske. Naš cilj je da stvaramo uslove da mladi ostaju ovdje, osnivaju porodice i grade svoj život u Banjoj Luci i Republici Srpskoj“, zaključila je Savić Banjac.