Situacija u Ukrajini mogla bi da se pogorša ukoliko Kijev ne bude želio sporazum, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin.

“Hajde da sjednemo i pokušamo da postignemo sporazum. Predložili smo uslove sporazuma u Istanbulu 2022. godine, a sada su oni mnogo blaži, jer se situacija promijenila”, rekao je Putin u obraćanju šefovima novinskih agencija na marginama Međunarodnog foruma u Sankt Peterburgu.

On je istakao da je Rusija spremna da nastavi da donosi odluke zasnovane na principima iz Istanbula.

“Ako oni ne pokušaju da postignu sporazum, situacija bi mogla da se promijeni i bude gora za njih”, upozorio je Putin.

Govoreći o sukobu u Ukrajini, Putin je naglasio da Rusija ne gađa naseljena područja, već isključivo vojne mete.

Putin je naveo da ruske snage napreduju duž cijele linije kontakta u području specijalne vojne operacije.

On je dodao da gubici Ukrajine na ratištu prevazilaze nivo mobilizacije u toj zemlji.

Militantna grupa Hezbolah oštro je osudila nedavne prijetnje upućene vrhovnom vođi Irana, ajatolahu Aliju Hamneiju, ocjenjujući ih kao “neodgovorne” i “nerazumne”, uz upozorenje na moguće ozbiljne posljedice.

U saopštenju, Hezbolah ističe, “veliki i dalekosežni ugled” ajatolaha Hamneija, ne samo u Iranu, već i širom islamskog svijeta.

“Svaka prijetnja njegovom životu predstavlja uvredu za milione vjernika, pristalica islama i otpora”, navodi se u saopštenju, a prenosi libanska televizija El-Bi-Si Internešnel.

Pokret je ponovo izrazio svoju odanost iranskom vrhovnom vođi, naglašavajući da su odlučniji nego ikad da slijede put velikog vođe Hameinija i da pruže podršku narodu Irana u borbi protiv “izraelsko-američke agresije”.

Hezbolah je tom prilikom optužio Sjedinjene Američke Države da, kako tvrde, vode region u duboku krizu podrškom izraelskim vojnim operacijama u Pojasu Gaze i neprijateljskim stavom prema Teheranu, uz upozorenje da će Vašington, kako ističu, “na kraju snositi visoku cijenu”.

Hezbolah je libanska militantna grupa osnovana 1982. godine uz podršku Irana kao odgovor na izraelsku invaziju na Liban, a SAD, EU i druge zemlje smatraju je terorističkom organizacijom, iako ima značajnu političku ulogu u Libanu, uključujući mjesta u parlamentu, prenosi Tanjug.

U neočekivanom obrtu, ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je spreman da se sastane sa ukrajinskim liderom Vladimirom Zelenskim. Putin je ovo mnogo puta ranije odbijao, ali i sada je doveo u pitanje legitimitet Zelenskog.

Ruski predsjednik je poručio i da su tvrdnje da se Moskva sprema za napad na članice NATO saveza “besmislica” u koju bi “možda Gebels povjerovao”.

– Spremni smo da se sastanemo. Spreman sam da se sastanem sa svima, uključujući i Zelenskog. Ako ukrajinska država nekome vjeruje da će pregovarati, za ime Boga, neka to bude i Zelenski – rekao je Putin na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu.

Putin spreman da se sastane sa Zelenskim
Međutim, Putin je odmah izrazio sumnju u to da li Zelenski ima zakonsko ovlašćenje da predstavlja Ukrajinu, tvrdeći da se predsjednička ovlašćenja ne produžavaju tokom vanrednog stanja, već samo mandat parlamenta.

– Piše da se izbori ne održavaju pod vanrednim stanjem. To je tačno. Ali nigdje ne piše da predsjednikova ovlašćenja nastavljaju. Zašto ovo govorim? Nije nas briga ko pregovara, čak i ako je to sadašnji šef režima. Spreman sam za sastanak, ali samo ako je to završna faza. Potpis mora doći od legitimne vlade. U suprotnom, sljedeća vlada će sve to jednostavno baciti u smeće – smatra Putin.

Uprkos brojnim kontradikcijama, Putin je rekao da je Rusija spremna da okonča rat “što je prije moguće” i da su razgovori u toku na humanitarnom planu, uključujući i mogućnost još jedne runde pregovora poslije 22. juna.

– Vjerujte mi, i mi želimo da okončamo rat, i to što je prije moguće. A bolje mirnim putem, ako bismo mogli da se dogovorimo – rekao je predsjednik Rusije, upozoravajući Ukrajinu da ne odlaže razgovore ili bi se “situacija za Kijev mogla još više pogoršati”.

Negirao da su napadnuti civili u Kijevu
Putin je takođe negirao da su ruski napadi na Kijev 17. juna bili usmjereni na civile, uprkos velikoj šteti na stambenim zgradama i civilnim žrtvama.

– Da su vaši novinari vidjeli kako su naše rakete uništile čitave stambene blokove, teško da bi mogli bilo šta da kažu o tome jer ne bi preživjeli. Ono što su vidjeli bilo je sa strane. Udari nisu bili na stambene zone, već na mete odbrambene industrije, na fabrike koje proizvode vojnu opremu – dodao je Putin, insistirajući da su napadi dio ruskog cilja “demilitarizacije Ukrajine”.

Takođe je ponudio razmjenu tijela još 3.000 ukrajinskih vojnika, tvrdeći da su takve razmjene pozitivan rezultat razgovora u Istanbulu.

Dali smo više od 6.000 tela ukrajinskih vojnika, ali smo zauzvrat dobili samo 57. Spremni smo da sada damo još 3.000 – rekao je Putin.

“Napad na NATO? Besmislica na nivou Gebelsove propagande”
Ruski predsjednik je odbacio strahove Zapada od ruskog napada na zemlje NATO, nazvavši to “nevjerovatnom laži”.

– Šta god NATO da radi, naravno, stvara određene prijetnje, ali mi ćemo ih sve zaustaviti. U tom smislu, svako ponovno naoružavanje i povećanje budžeta zemalja NATO na 5% BDP-a nema smisla – smatra on.

Putin je na kraju poručio da su “gluposti” da Rusija planira da napadne Istočnu Evropu.

– Šta ovo znači? Da ćemo napasti Istočnu Evropu? Gluposti. Kao što je jedan od Hitlerovih propagandista jednom rekao: “Što je laž nevjerovatnija, brže će joj se povjerovati”. Tvrdnja da Rusija planira da napadne Evropu ili zemlje NATO je najnevjerovatnija laž koju pokušavaju da prodaju narodima Zapadne Evrope. To je apsolutna besmislica. Gebels bi vjerovatno u to povjerovao, a možda i neko u Evropi – dodao je, prenosi Blic.