Connect with us

Društvo

NAJPOZNATIJI BIH METEOROLOG! Nedim Sladić dao vremensku prognozu za predstojeću zimu

Poznati meteorolog Nedim Sladić oglasio se na svom Fejsbuk profilu objavom koju prenosimo u cijelosti.
– Uopšte neću žuriti sa zimskom prognozom prije novembra te ću ista pitanja ubuduće ignorisati budući da imamo dosta faktora koje otprilike sada znamo relativno rezonovati, ali istovremeno i onih koje (u potpunosti) ne znamo u ovom trenutku. Od onih relativno poznatijih: Relativno znamo da El Ninjo kroz prošlost je imao više lica te se svaka faza reflektovala drugačije, kao i to da je utjecaj ENSO oscilacije na Europu relativno malen, ali ne i zanemariv.

Slabije faze El Ninjo oscilacije su kroz prošlost imale najviše vjerovatnoće za slabiji polarni vrtlog, kao i povoljnu okolnost za naglo zagrijavanje stratosfere (SSW), odnosno povećavale su vjerovatnoću hladnijih valova.
Energetski trgovci i meteorolozi koji se bave energentima uočili su da jače faze El Ninja, kao i tzv. super faze u prošlosti znale su imati implikaciju da su potrebe gasa bile manje za oko 10 do 15 % u odnosu na uobičajene godine u Europi (primjer sa zimom 2015/2016 koja je bila obilježena sa NAO+ oscilacijom, odnosno vrlo izraženim zapadnim visinskim tokom). Trenutno, prema NOAA-inom briefingu, 95 % su vjerovatnoće za umjeren do jak El Nino tokom zimske sezone 2023/2024. godine, te trenutne površinske temperature mora odgovaraju El Ninjo obrascu. Međutim, MEI obrazac, ili multivarirajuća faza ENSO-a, koja uzima u razmatranje morske i atmosferske varijable, pokazuje zakašnjelu reakciju, te je prema posljednjim podacima i dalje unutar ENSO neutralne kategorije (0.4 °C). Ovo može značiti da, iako površinske temperature mora pokazuju obrazac El Ninja, atmosferski faktori još ne idu u tom smjeru.

Indijski dipol (IOD) je pozitivan, i u sličnoj je teritoriji kao 2019. godine kada je bio jedan od najjačih zabilježenih u novijoj historiji. Takođe, pozitivna faza IOD-a je posljedica toplijih površinskih temperatura mora zapadnog dijela Indijskog okeana gdje dolazi do pojačane konvekcije i čestih pljuskovitih padavina, dok je istočni dio prema Indoneziji i hladniji, a samim tim i sušniji zahvaljujući supresivnom faktoru.

El Ninjo i IOD+ u kombinaciji kroz prošlost Australiji su donosili rekordno vrela i suha ljeta, često praćena ogromnim šumskim požarima. Sibirski pokrivač tokom oktobra mjeseca igra važnu ulogu u određivanju snage semipermanentne (tj. traje duže vremena, ali ne za stalno) sibirske anticiklone i njenog utjecaja zimi na istočnu i jugoistočnu Europu. Ove godine, zahvaljujući nizu faktora, površina je još uvijek niska te je za očekivati uskoro širenje snježnog pokrivača od Laptevskog mora prema jugu, duž evroazijske ploče. To je normalan proces koji se javlja svake godine u ovo doba godine, kada se polako oformljava i tzv. polarni vrtlog. Veća pokrivenost snijegom iznad Euroazije tokom oktobra mjeseca povećavala je vjerovatnoću hladnije zime nad Starim kontinentnom, budući da studije pokazuju kako ranije formiranje snježnog pokrivača povećava osjetni meridionalni tok, odnosno širenje hladne zračne mase od sjevera prema jugu zahvaljujući nakupljenoj i zarobljenoj jezgri hladnog zraka. Imajući pritom u vidu kako smo došli do dijela godine gdje je ugao Sunca i insolacija manja, Sunčeva iradijacija je znatno manja te je utrošak energije za zagrijavanje podloge nizak.

Samim tim, pri podlozi akumulirana hladnoća, fizikalno teža od toplijeg vazduha, se kompresuje, odnosno sabija i potom širi, uzrokujući vrlo snažan zračni pritisak blizu tla. Ako gledamo na tzv. utjicaj “leptirovih krila”, onda ćemo posegnuti i za obalama sjevernog Pacifika. Primijetićemo kako modeli oko januara 2024. godine žele obrnuti sjevernopacifičku oscilaciju (PNA) iz negativne u pozitivnu u septembarskim izračunima. PNA- faza ima posljedicu Aleutskog minimuma, što se odražava na mlaznu struju preko Sjedinjenih Američkih Država. Mlazna struja je ta koja diriguje premještanje vremenskih sistema od zapada prema istoku kontinenta. PNA- faza korelira gotovo sa svim telekonekcijama, ali je uočeno da ima korelaciju sa hladnom fazom ENSO cirkulacije, odnosno La Ninja (što bi po MEI broju odgovaralo trenutnom stanju).

Međutim, od 2013. godine sjeverni Pacifik ima tzv. marinski toplotni val (marine heatwave) koji se odrazio indirektno i na evropsko tlo. Smanjen salinitet kao i temperaturni gradijent gurao je mlaznu struju sjevernije, što je u konačnici smanjilo jače penetracije hladnog vazduha prema jugu. Zahvaljujući tome, polarni vrtlog se održavao jačim i kompaktnijim usljed snažnije mlazne struje. QBO, ili kvazibijenalna oscilacija – oscilacija koja se mijenja na svakih 25 do 28 mjeseci (zato i bienalle, od bi – dva, annual – godišnje). Istočna faza je imala tendenciju usporavanja zapadnog toka i povećan transport u smjeru sjever-jug, što bi remetilo kompaktnost polarnog vrtloga. Drugim riječima, ako zamislimo polarni vrtlog kao hobotnicu koja drži svoje pipke uvučene, ivični prsten oko nje je naša snažna mlazna struja, držeći hladan polarni zrak kao pod poklopcem. Međutim, pipke koje hobotnica u jednom trenutku će htjeti protegnuti će destabilizovati i našu mlaznu struju, povećavajući protok hladnijeg vazduha zahvaljujući slabljenju kompaktnosti vrtloga.

Faktori koje ne znamo: Erupcija vulkana Hunga Tonga 15. januara 2022. godine dovela je do ispuštanja ogromnih količina vodene pare u slobodnu atmosferu. Iako vulkanske erupcije, poput Pinatubo i Popokatepetla iz 1991. godine su imale za posljedicu promjenu energetskog fluksa (radiative forcing) koje su dovele do privremenog smanjenja temperature zraka na globalnom nivou, tzv. energetski ekvilibrijum (radiative equilibrium), sadašnje studije pokazuju da je Hunga Tonga uradila suprotno. Izbacivši veću količinu vodene pare sve do skoro 50 kilometara visine, sadržaj vode u atmosferskom stubu je nikad veći.

Međutim, sa stanovišta energetskog budžeta dobili smo iduću konsekvencu – ispuštanjem velike količine vodene pare u atmosferi dio energije je emitovan u atmosferu gdje se hladi, širi i kondenzuje, dok je drugi dio ostao pohranjen u nižim dijelovima atmosfere koji je rezultirao zagrijavanjem zahvaljujući koncentracijama stakleničkih plinova, u prvom redu ugljen-dioksida (CO2), a sve kao posljedica smanjenja emitovanja dugovalnog zračenja koji teže “bježi” iz atmosfere, djelujući na neki način poput izolatora. Net rezultat je zagrijano prizemlje i ohlađena visina, što prema novim studijama implicira posljedicu snažnijeg polarnog vrtloga nego je to uobičajeno – tj. jaču mlaznu struju.

Površinske temperature mora širom svijeta su toplije nego inače. Ovakav obrazac je teško pronaći u analogijama unazad 20 godina, te i to ulijeva dozu nesigurnosti u samu prognozu. Ne znamo kako će se odraziti posljednja tropska oluja. Obično, relaksacija tropske sezone rezultira stabiliziranjem vremena nad sjeverozapadom Europe. No, ti detalji su sada na ovoj distanci upitni.

Djeluje ovo sve komplikovano. Zato, iako je razumljivo da planirate već sada energente na vrijeme, nije zgoreg znati da sezonska prognoza je sklona ogromnim promjenama i da nije prognoza koja je pouzdana kao ona za dan ili pet dana unaprijed. Jedan veći, neočekivni poremećaj, i stvari u idućem izračunu mijenjaju cjelokupni kurs.”

(Bosna info)

Related Topics:

Društvo

NIKADA NE ODUSTAJTE OD SNOVA! Leposava (47) postala majka blizanaca, njene riječi odjekuju daleko!

Leposava Jovčić je u 47. godini postala majka blizanaca Save i Simeona, nakon dva neuspješna pokušaja vantjelesne oplodnje.

Njena priča svjedoči o godinama borbe, neizvjesnosti i istrajnosti na putu do potomstva.

Leposava je žena koja je uspješna u karijeri, ali u njoj je tinjala želja koju nije baš jednostavno ostvarila, a onda se desilo čudo, koje je dupla kruna njene upornosti. U 47. godini, koristeći prednosti savremene medicine, postala je majka Save i Simeona. Uskoro će proslaviti treći rođendan, a dječaci su majci najveća radost i smisao života.

Inspiracija mnogim ženama

Njena priča je priča o borbi za majčinstvo kojoj ništa nije moglo stati na put. Sada dok djecu vodi u vrtić, motiviše i inspiriše sve žene koje žele da se ostvare u ovoj ulozi, prenosi “Informer”. Linker
Kaže da u životu nije radila ništa napornije i istovremeno ništa ljepše.

“Prije svega hoću da poručim svakoj ženi koja vodi bitku za potomstvo da nikada ne gubi vjeru”, započinje priču Leposava. Rodom je iz Bujanovca, radi kao tužilački pomoćnik u Višem javnom tužilaštvu u Vranju, a nakon diplomiranja, usavršavala se i napredovala u karijeri.

Splet životnih okolnosti i partnerske veze koje nisu obećavale, učinile su da jednog dana, na iznenađenje čak i najbližih, učini ono što je oduvijek željela, da se ostvari kao majka. Dvije neuspjele vještačke oplodnje, nisu je obeshrabrile.

“Za drugi pokušaj izabrala sam kliniku u Solunu i uprkos solidnim primanjima za naše prilike, morala sam da podignem prilično veliki kredit. Kao hrišćanka imala sam dilemu. Željela sam da znam ko će biti otac mog djeteta i donor ćelija, pa sam se dogovorila da donor ćelija bude moj prijatelj i kolega. U Solunu sam boravila sve dok nisam dobila lijepu vijest da ću postati majka”, priča Leposava.

Sada kao majka Save i Simeona, kaže da ne razmišlja o svojim godinama, jer ima teoriju da ne treba da rađaš djecu da ti u starosti “daju čašu vode”, već da ih odgojiš u dobre ljude koji će da uljepšaju ovaj svijet.

Poranili blizanci

Bebe su odlučile da porane i da nakon sedam mjeseci napuste mamin stomak.

“Sva agonija i brige oko prijevremenog porođaja nestale su onog momenta kada su mi na grudi spustili dvije mrvice, koje su dan po dan u bolnici postajali jači, a ja sve hrabrija, jer sam u rukama držala najveće blago, Savu i Simeona. Nakon više od dva mjeseca bili smo spremni da dođemo našoj kući”, sjeća se Leposava, koja je sebi ostvarila najveću želju.

A o tome kakav je osjećaj kad se par suoči sa tim, tj. žena, da mora na VTO, kaže da se to može opisati kao neizvjesnost, straha, uz stalni pritisak, analize, injekcije, da li je sve uradila kako treba.

“Bez prave iskonske vjere u Boga i psihološke podrške, ništa. Kockaš se na neki način, ulažeš sve i nikada ne znaš ishod. Hormonske terapije djeluju na svakog drugačije, čas plačeš, čas se smiješ. Ogromna snaga i volja je potrebna, pobijediti iskušenja, ali te vodi cilj, jer želiš dijete, želim u ruke da držim svoje dijete. Sjećam se svih pokušaja, prvi pokušaj u bolnici u Skoplju, u žurbi, hitrosti, ljekari ćute, sestre te edukuju, hiljadu problema, kupovina skupih injekcija kojih nema u apotekama, postaješ sestra, samu sebe špricaš, juriš novac, injekcije i u toj jurnjavi pratiš jajnu ćeliju, žurba, nervoza. To je bio prvi i jedini pokušaj u Skoplju i trajao je mjesecima. Psihički je najteže, neizvjesnost ubija čovjeka”, sjeća se Leposava.

Odgajati sam blizance nije ni malo lako. Kako kaže, stalno su tu, virusi inhalacije, razboli se jedan, pa drugi, pa se terapije produže i traju po 20 dana. Smatra da, “treba mnogo ruku za odgajanje djece”.

“Borite se”

Parovima koji vode borbu za dobijanje potomstva poručuje, “borite se, borba čini čovjeka još jačim”.

“Mi smo dužni da pokušamo, učinimo sve zajedno sa ljekarima, a posljednju riječ ima Bog. Snaga se nađe kad pomisliš odgojio si dva čovjeka, dvije duše, koje će svijet učiniti ljepšim, njihov zagrljaj, poljubac je meni sve u najtežim životnim trenucima”, poručuje Leposava.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno, ponegdje sa pljuskovima

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno oblačno, ponegdje sa kišom i pljuskovima s grmljavinom, a na jugu se očekuje jaka bura.

Na jugu i istoku će padati kiša i pljuskovi s grmljavinom, a na sjeveru i zapadu biće pretežno suvo uz postepeno razvedravanje.

Do podneva na jugu padavine prestaju i biće sve sunčanije uz jaku buru, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Duvaće slab do umjeren vjetar, tokom dana povremeno i pojačan sjevernih smjerova. U Hercegovini umjerena do jaka bura.

Jutarnja temperatura vazduha biće od šest do 12, na jugu do 16, a najviša dnevna od 12 do 18, na jugu do 22 stepena Celzijusova, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

PLATE U BIH NAJMANJE U REGIONU, Slovenija i dalje na vrhu

U Bosni i Hercegovini prosječna isplaćena neto plata u julu ove godine iznosila je 1.732 KM (885,56 evra). Ukoliko isključimo inflaciju i promjene cijena, plata je u julu zabilježila nominalni rast od 1,5 % u odnosu na mjesec ranije, dok je realni rast 1,9 %

Na godišnjem nivou, prosječna neto plata u julu ove godine u odnosu na juli 2025. nominalno je veća za 8,1%, dok je za isti period realni indeks bio veći za 4,4%.

Ko u BiH zarađuje najviše

Zvanični podaci pokazuju trend koji se mjesecima ne mijenja; u BiH najviša mjesečna primanja imaju zaposleni u sektoru informacija i komunikacija (prosječna neto plata 2.294 KM), zatim u sektoru zdravstvene i socijalne zaštite (2.265 KM), kao i finansijskim i osiguravajućim djelatnostima (2.263 KM). Najnižu platu primaju radnici zaposleni na poslovima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane (1.180 KM), prate ih radnici u građevinarstvu sa prosječnom platom od 1.334 KM, te u maloprodaji (1.381 KM) i prerađivačkoj industriji (1.414 KM).

Slovenija

Kada je o regiji riječ, Slovenija isplaćuje najveće plate. Prema podacima Statističkog ureda, prosječna plata u julu iznosila je 2.708,63 evra bruto i 1.695,34 evra neto. Bila je niža od plate za juni, nominalno za 1,6%, a realno za 1,5%. U poređenju sa platom za juli prošle godine, prosječna bruto plata je porasla za 7,6% nominalno (ili za 4,6% realno) i neto za 7,5% nominalno (ili za 4,5% realno).

Kada je riječ o javnom i privatnom sektoru u Sloveniji, prosječna bruto plata bila je niža u oba sektora od plate za juni; u javnom sektoru za 4,0% (u državnim institucijama za 4,8%), a u privatnom sektoru za 0,1%.

Prosječna bruto plata bila je najveća u finansijskim i osiguravajućim djelatnostima (3.749,27 evra), gdje je plata takođe najviše porasla u odnosu na platu za juni i to za 2,9%), dok je najniža bila u djelatnostima smještaja i prehrane (1.993,33 evra).

U strukturi prosječne bruto plate, osnovna plata čini 60,2%, zatim slijede iznosi naknada plata koje padaju na teret poslodavca (23,3%), bonusa (11,4%), radni učinak (4,9%) i isplata za poslovni učinak (0,1%). Udio naknada plata na teret poslodavca u iznosu prosječne bruto plate bio je najveći u obrazovanju (49,4%), a najmanji u građevinarstvu (14,0%), dok je ukupni udio bonusa i plate po osnovu učinka bio najveći u rudarstvu (24,1%), a najmanji u obrazovanju (8,8%).

Kako navodi Statistički ured u svom izvještaju, pod pretpostavkom da su sva lica zaposlena kod pravnih lica, a koja su primala platu ili naknadu plate na teret poslodavca, bila zaposlena sa punim radnim vremenom (tj. za 40-satni rad tokom sedmice), prosječna bruto plata za juli iznosila bi 2.753 euvra. U tom slučaju, četvrtina zaposlenih bi primala bruto platu nižu od 1.831 evra, polovina bruto platu nižu od 2.340 evra, a 64,4% bruto platu nižu od prosjeka. S druge strane, desetina zaposlenih bi primala bruto platu veću od 4.279 evra, a procenat najbolje plaćenih zaposlenih bruto platu veću od 8.271 evra.

Crna Gora

U Crnoj Gori prosječna neto zarada u julu ove godine, prema podacima Uprave za statistiku Monstat, iznosila je 1.037 evra. U odnosu na mjesec ranije bila je veća sa simboličnh 1 evro. Istovremeno, potrošačke cijene su, piše investitor.me, porasle 0,8 odsto, zbog čega je kupovna moć prosječne plate realno smanjena 0,7 odsto.

U poređenju sa julom 2025. godine, prosječna neto plata u Crnoj Gori porasla je za 2,3 odsto ili 23 evra.

Najveća prosječna neto zarada u julu zabilježena je u finansijskim djelatnostima i osiguranju (1.683 evra). Prosječna neto zarada u poslovima snabdijevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija iznosila je 1.484 evra, informisanja i komunikacija 1.313 evra, poslovanja nekretninama 1.230 evra, dok su najniže prosječne plate registrovane u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (873 evra).

Kako prenosi investitor.me, razlika između sektora sa najvećom i najmanjom prosječnom platom dostigla je 810 evra. Prosječna zarada u finansijama bila je gotovo 93 odsto veća nego u administrativnim i pomoćnim uslugama. Nominalne zarade su u julu porasle u 16 od 19 sektora, ali ni u jednom rast nije bio dovoljno veliki da nadmaši rast cijena, odnosno mjesečnu inflaciju od 0,8 odsto.

Srbija

Republički zavod za statistiku Srbije još uvijek nije objavio podatke za juli, te smo za potpuniju sliku zarade u regiji uzeli posljednje podatke od juna, gdje je prosječna zarada u bruto iznosu iznosila 166.123 dinara (1.417 evra). Prosječna neto plata iznosila je 120.401 dinar (1.028 eura).

Rast bruto zarada u periodu januar – juni 2026. godine, u odnosu na isti period prošle godine iznosio je 11,3% nominalno, odnosno 8,2% realno, dok je prosječna neto zarada veća za 11,5% nominalno, odnosno za 8,4% realno.

U poređenju sa istim mjesecom prethodne godine, prosječna bruto zarada za juni 2026. godine nominalno je veća 12,3%, a realno za 9,3%, dok je prosječna neto zarada nominalno veća za 12,4%, odnosno za 9,4% realno, piše Forbs.

Hrvatska

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna mjesečna isplaćena neto plata u Hrvatskoj u julu je iznosila 1.540 evra, te je u odnosu na mjesec ranije nominalno manja za jedan odsto, a realno, uzevši u obzir inflaciju, za 0,8 odsto.

Kako je prenio Forbes Hrvatska, u odnosu na juli prošle godine, prosječna isplaćena neto plata je nominalno bila veća za 7,2 odsto, a realno za 3,2 odsto.

Najveća prosječna plata ovog jula isplaćna je u djelatnosti avio-prevoza (2.398 evra), a najniža (1.005 evra) u djelatnosti proizvodnje odjeće.

Nastavi čitati

Aktuelno