Connect with us

Banjaluka

NAKON GODINA “ČERUPANJA” BANJALUKA VRATILA SVOJU IMOVINU! Očuvani ključni gradski lokaliteti

U proteklom periodu, gradska administracija Banjaluke, predvođena gradonačelnikom Draškom Stanivukovićem, ostvarila je značajne uspjehe u očuvanju ključnih gradskih lokaliteta i imovine.

Ovi napori obuhvatali su širok spektar oblasti, od kulturne baštine do pravne zaštite gradskih dobara, postavljajući čvrste temelje za budući razvoj najvećeg grada Srpske.

Od “Kajak terase” preko povratka Sokolskog doma u vlasništvo Grada pa sve do zemljišta kina Kozara detaljno analiziramo ključna postignuća i izazove koji su obilježili ovaj period, predstavljajući kako su gradske vlasti intervenisale u nekim od najvažnijih pitanja za građane.

Sokolski dom

Lokalitet Sokolskog doma u Banjaluci je prije dolaska nove gradske administracije trebalo da trajno završi u privatnom vlasništvu. Borba oko imovine koja je po pravu pripadala gradu Banjaluci je uspješno okončana krajem prošle godine i danas ovaj lokalitet krasi moderno igralište i sportski tereni.

Gradonačelnik Draško Stanivuković je nakon što je Grad povratio Sokolski dom najavio ulaganje u iznosu od 700.000 KM a danas na ovim obnovljenim terenima se održavaju brojna sportska takmičenja i turniri, ali kako Stanivuković poručuje ovo svakako neće biti jedino ulaganje u sport.

“Igralište kod Prirodno-matematičkog fakulteta je u novom ruhu, Mocartovo igralište u Parku „Mladen Stojanović“ je takođe obnovljeno, dok obnavljamo igralište kod K4. To je ukupno pet sportskih terena, koji su presvučeni i obučeni ili nanovo izgrađeni. To je dobar znak da sada treba da organizujemo neke nove događaje i da Banjaluka bude puna i sportskih, ali i svih drugih vrsta događaja i manifestacija”, kazao je nedavno gradonačelnik.

Kino Kozara: Umjesto nebodera grad dobija park

Na lokaciji bivšeg kina Kozara biće izgrađen veliki park u kojem će moći da uživaju svi građani grada na Vrbasu. Osim parka u planu je izgradnja i amfiteatra kao i kina na otvorenom.

Na ovaj način je stavljena tačka na teme da će na tom mjestu biti izgrađena četrnaestospratnica.

Kada je u pitanju ovaj lokalitet, gradonačelnik je dobijao brojne kritike, a organizovani su i protesti građana koji su se bunili protiv izgradnje zgrade. Protesti su organizovani zbog regulacionog plana iz 2018. godine i koji je usvojen za vrijeme bivšeg gradonačelnika Banjaluke Igora Radojičića.

Ovim Regulacionim planom bilo je planirano da na mjestu Kina Kozara bude zgrada koja je prema planovima investitora trebalo da ima 14 spratova. Samo idejno rješenje dugo vremena bilo je predmet spora koji je na kraju presuđen u korist Grada što je i sam investitor na kraju priznao.

“I dalje smatramo da je najljepši od svih projekata neopravdano protjeran iz centra grada, a pet godina našeg napornog rada bačeno je niz vjetar”, rekao je direktor firme “Cinema Tower”, Vedran Savić.

To, zapravo, znači da je zeleno svjetlo dobila nagodba gradonačelnika sa tom firmom da se novi stambeno – poslovni kompleks umjesto na lokaciji nekadašnjeg kina Kozara u centru Banjaluke gradi u neposrednoj blizini zgrade Vlade i Gradskog stadiona.

“Ipak, zahvaljujemo Gradu i Skupštini na inicijativi i volji da se za ovaj višegodišnji problem nađe koliko-toliko prihvatljivo rješenje. Ovim su zaustavljeni veliki sudski sporovi za odštetu koju bi Grad morao da plati”, priznao je tada Savić.

Radnički univerzitet vraćen u vlasništvo Grada

Presudom Vrhovnog suda Republike Srpske potvrđeno je da preduzeće „Naš dom“ nije vlasnik zgrade Radničkog univerziteta, čime je Grad stekao uslove za vlasnički upis ove vrijedne nekretnine u centru Banjaluke.

Podsjećamo da je Vrhovni sud Republike Srpske potvrdio da „Naš dom“ nije dokazao da je vlasnik objekta Radničkog univerziteta, odnosno da je objekat u Grčkoj ulici stekao na nezakonit način, te da je upis prava svojine posljedica izvršenog krivičnog djela.

Grad Banjaluka je tokom trajanja postupka isticao i na kraju dokazao da objekat u Grčkoj ulici nije bio predmet izvršene privatizacije, jer se radi o objektu koji je spomenik kulture, a što su potvrdili i nadležni sudovi u ranijim postupcima koji su vođeni po tužbi ovog preduzeća.

Srušena Kajak terasa

Krajem prošle godine, Kajak terasa u Banjaluci našla se u fokusu javnosti. Naime ugostiteljski objekat izgrađen je nelegalno na gradskom zemljištu.

Nakon duže pravne borbe, Grad je uspio da povrati ovo zemljište u svoje vlasništvo i Kajak terasa je srušena pred velikim brojem građana i medija.

Stanivuković se tada prije početka rušenja obratio medijima te naglasio da je ovim ispravljena dugogodišnja nepravda koju su, prema njegovim riječima, pojedinci počinili gradu, i poručio da je grad veći od bilo kojeg pojedinca. Saradnici gradonačelnika smatraju da je upravo rušenje “Kajak terase” bio jedan od najvećih trijumfa nove administracije iz razloga što kako tvrde i samo ministarstvo je bilo na strani vlasnika ovog ugostiteljskog objekta.

Sud potvrdio da je Đoko Ekvator nezakonito skinuo 2 miliona KM sa računa Grada

“Kriminal u našem gradu je opet uhvaćen kao zec!” Ovim je započeo objavu gradonačelnik Banjaluke, Draško Staniuvković u predmetu koji je vođen protiv privrednika Đorđa Davidovića poznatijeg pod imenom Đoko Ekvator.

Nakon spora koji se vodio duže vrijeme, prvo je Okružni sud, a kasnije i Viši sud potvrdio da je banjalučki biznismen nezakonito skinuo dva miliona maraka sa računa Grada na svoju, kako je napisao tada Stanivuković, fiktivnu firmu, čime je oštetio Grad.

“Sporna firma na koju su trebalo da budu uplaćena dva miliona je bila dužna Gradu, a računi su joj bili blokirani. Tako je Đoko Ekvator napravio firmu “Banigo građenje”, a sudija Gordana Vojvodić je odobrila ovaj proces”, objasnio je Stanivuković.

Borba sa Autoprevozom oko parkinga u centru grada

Po odluci ustavnog suda BiH, grad Banjaluka je izgubio zemljište u centru grada vrijedno nekoliko desetina miliona maraka. Tako je spor, između preduzeća „Autoprevoz” i grada, okončan nakon 16 godina.

Ustavni sud je tako poništio presudu Višeg privrednog suda u Banjaluci, kojom su gradu ranije bili dodijeljeni ovo zemljište i zgrada ove kulturne institucije, a na snazi ostavio presudu Okružnog privrednog suda u Banjaluci iz oktobra 2017. godine, koja ide u korist “Autoprevoza”, a prema kojoj se ugovor o zamjeni nekretnina između tog preduzeća i grada iz 1979. godine ne prihvata.

Stanivuković je rekao da je ovo gradska imovina i da će se još bolje organizovati ako „Autoprevoz“ i dalje bude pokušavao da preuzme ovo zemljište.

„Od ovog sudskog izvršenja danas nema ništa. Sudovi Republike Srpske su rekli da je ovo naše, a Ustavni sud BiH da nije. I sad će ova ulica da bude „Autoprevozova“ i da on može da odluči da je proda nekom drugom. Ne može tako“, rekao je Stanivuković.

Kazao je da on i građani poštuju pravnu državu, da je Grad doveden pred svršen čin i da je spreman praviti i masovne proteste ako „Autoprevoz“ ne odustane od Vidovdanske ulice i parka u kojem se nalazu spomenik „12 beba“.

Od prethodne administracije naslijeđeni brojni izazovi:

Gradski menadžer Bojan Kresojević u razgovoru za portal Insajder.in ističe da je aktuelna administracija naslijedila brojne probleme od prethodne administracije gradonačelnika Igora Radojičića.

“Čak je i prethodni gradonačelnik govorio metaforički da je gradska imovina kokošinjac okružen lisicama. Tu je metaforu iskoristio da objasni kako su pojedinci vrebali gradsku imovinu i kako su imali definitivno podršku od određenih lica”, naglašava Kresojević.

Gradski menadžer ističe da su uloženi veliki napori pri povratku imovine dok su istovremeno građeni mostovi, dječija igrališta i pokrenute brojne besplatne politike.

“To su bili veliki izazovi i definitivno je povrfatak “Kajak terase” bio najveći izazov jer smo imali očiglednu opstrukciju ministarstva zaduženog za građevinu, ali i u svim drugim predmetima koji su bili možda manje pod budnim okom javnosti imali smo pomogače koji su onu drugu stranu na neki način pomagali, ali ono što je važno da je ipak pobijedila iskrenost i borba za gradsku imovinu”, poručio je Kresojević.

Gradski menadžer ističe da čvrsto vjeruje u podrušku naroda kada su u pitanju predmeti kao što je parking Stare autobuske stanice, Muzej savremene umjetnosti ali i spomenik ”12 beba”.

“Tu nam je svakako potrebna podrška naroda, jer kako što vidimo policija primjenjuje odluke Ustavnog suda kada su one na štetu Grada, a kada idu u prilog političkim stavovima na nivou Republike Srpske onda ne primjenjuju te odluke. Tako da ćemo se uz podršku naroda boriti i možemo se izboriti”, zaključio je Kresojević.

Insajder

Related Topics:

Banjaluka

BIH NESTAJE U TIŠINI! Porodilišta prazna, autobusi puni, STATISTIKA NE LAŽE

Bosna i Hercegovina nestaje. Ne oružjem, već praznim porodilištima, punim autobusima za odlazak i kolonama na granicama za prelazak u jednom pravcu. Statistika ne laže, a ono što govori, teško je i čuti.

Analize kažu da je u Bosni i Hercegovini, u odnosu na 1991. godinu. nevjerovatnih 1,5 miliona ljudi manje. BiH danas ima tek 2.865.656 stanovnika, od čega 995.000 u Republici Srpskoj, a 1,8 miliona u Federaciji BiH.

Demograf Stevo Pašalić za Srpskainfo kaže da najveći broj stanovnika gubimo, ne negativnim prirodnim priraštajem, već iseljavanjem.

“BiH je od 2007. godine u negativnom prirodnom priraštaju. Od 2013. godine, od popisa, Republika Srpska izgubila je 64.995 djece, a BiH 115.000, 116.000 djece. Ali je zbog migracija izgubila 1.300.000 ljudi”, upozorava Pašalić.

Ističe da je BiH 1991. godine imala, a to se nikad više nećemo ponoviti, 4.377.033 stavnika.

“Prirodnim priraštajem i migracijskim odlivom izgubili smo 1.511.000 stanovnika. Moje procjene, a niko ih nije pobio, pokazuju da BiH danas ima 2.865.656 stanovnika, od toga Republika Srpska 995.107, a Federacija BiH 1.802.000 stanovnika”, naglašava Pašalić.

Još će gore biti ako se trendovi nastave. Naime, uz negativni prirodni priraštaj, može se očekivati da Srpska do 2050. godine izgubi još 250.000, 300.000 ljudi.

Zabrinjavajuće podatke iznijela je i Agencija za identifikacione dokumente (IDDEEA BiH). Oni pokazuju da je 2023. godine u BiH rođeno 33.156 djece, godinu kasnije 32.421, a do kraja oktobra 2025. samo 23.663.

To je skoro 9.500 djece manje u odnosu na 2023. godinu.

“Najveći broj novorođene djece i dalje bilježi Federacija BiH 15.341, Republika Srpska 7.738 i Brčko distrikt 584. Ovi podaci ukazuju na nastavak trenda smanjenja broja novorođene djece u Bosni i Hercegovini, što predstavlja važan pokazatelj demografskih kretanja u zemlji”, ističu iz IDDEEA BiH.

Nisu ovo samo statistički podaci. Ovo govori o ozbiljnoj krizi povjerenja građana u sistem, u budućnost i u smisao ostanka. Sociolog Mirjana Čeko poručuje da kada mladi ljudi odustaju od roditeljstva, to znači da su već odustali od ideje da se u ovoj zemlji može živjeti dostojanstveno.

“Glavni uzroci kontinuiranog pada nataliteta leže u kombinaciji ekonomske nesigurnosti, nestabilnosti tržišta rada i urušenih društvenih vrijednosti. Mladi ljudi danas odrastaju u ambijentu u kojem obrazovanje ne garantuje zaposlenje, rad ne donosi sigurnost, a trud se rijetko prepoznaje. U takvim okolnostima odluka o zasnivanju porodice postaje teret, a ne radost”, kaže ona za Srpskainfo.

Ekonomski faktori imaju presudan uticaj, jer niska primanja, nesigurni ugovori, skupo stanovanje i slaba podrška roditeljima čine da se rađanje djece doživljava kao rizik, a ne kao investicija u budućnost. Čeko poručuje da mladi ne odbijaju roditeljstvo, oni odbijaju da djecu dovode u sistem koji im ne nudi osnovnu sigurnost.

I da, migracije dodatno produbljuju problem.

“Odlaze upravo oni koji bi sada trebali biti nosioci demografskog i ekonomskog oporavka odnosno mladi, obrazovani i radno sposobni. Time Bosna i Hercegovina ne gubi samo broj stanovnika, već i svoj najvredniji resurs koji predstavlja upravo ljudski potencija”, upozorava ona.

Pad nataliteta nije isključivo domaći fenomen, ali su uzroci u BiH specifični. Dok u razvijenim zemljama smanjenje broja rođenja proizlazi iz promjene životnih stilova i izbora, u BiH je to posljedica hronične nesigurnosti i slabe socijalne infrastrukture.

“Drugim riječima, tamo je riječ o individualnim odlukama, a ovdje o sistemskom neuspjehu, a posljedice ovakvog trenda biće dugoročne i ozbiljne. Uz rastući broj starijih i smanjenje radno aktivnog stanovništva, penzioni sistem i socijalne usluge postaće teško održivi. Još važnije, društvo bez mladih postaje društvo bez dinamike, bez kreativnosti, bez nade”, naglašava Čeko.

Prema njenim riječima, država mora prestati da nudi simbolične, jednokratne mjere koje služe isključivo za političku promociju.

“Potrebna je cjelovita populaciona politika koja obuhvata stabilno zapošljavanje mladih, povećanje plata, dostupne vrtiće, stambene olakšice, fleksibilne uslove rada i društvenu poruku da je roditeljstvo vrijednost koju zajednica zaista podržava. Dok god mladi ljudi osjećaju da moraju birati između života u BiH i dostojanstva, oni će birati odlazak. A država koja gubi svoju djecu, gubi i budućnost”, upozorava Čeko, piše Srpskainfo.

Nastavi čitati

Banjaluka

BANJALUKA DIJELI STIPENDIJE STUDENTIMA! Do 400 KM za deficitarna zanimanja

Grad Banjaluka raspisao je konkurs za dodjelu stipendija studentima prvog ciklusa na visokoškolskim ustanovama za akademsku 2025/2026. godinu, a studenti mogu da konkurišu za jednu od tri vrste stipendija.

Kako je navedeno iz Gradske uprave Banjaluka, u pitanju su stipendije za uspjeh u školi odnosno na studiju i stipendije prema socijalnom statusu u iznosu od 150 KM, te stipendije za deficitarna zanimanja u iznosu od 400 KM.

“Kada je riječ o deficitarnim zanimanja za akademsku 2025/2026. godinu, to su: Matematika i informatika, nastavni smjer – Diplomirani profesor matematike i informatike – 240 ECTS, Fizika, nastavni smjer – Diplomirani profesor fizike – 240 ECTS i Biologija, nastavni smjer – Diplomirani profesor biologije – 240 ECTS”, navode oni.

Iz Gradske uprave ističu da je prijave na konkurs, sa potrebnom dokumentacijom, potrebno dostaviti do 3. decembra 2025. godine putem Prijemne kancelarije Gradske uprave (kancelarija 16).

“Obrasci za podnošenje zahtjeva za stipendiju, zainteresovani mogu preuzeti ispred prijemne kancelarije u Gradskoj upravi (pretinac broj 64)”, kažu u Gradskoj upravi dodajući da se obrasci nalaze i na internet stranici grada.

“Sve informacije o javnom konkursu zainteresovani mogu dobiti putem zvanične internet stranice Grada Banja Luka, www.banjaluka.rs.ba, a za dodatna pojašnjenja i na telefon Gradske uprave, broj: 051/244-496”, ističu oni.

Inače, za stipendije iz budžeta Grada ukupno za učenike i studente biće izdvojeno 1,8 miliona KM.

Nastavi čitati

Banjaluka

BESPLATNO PLIVANJE ZA BANJALUČKE MALIŠANE! Odziv odličan, obukom se spasavaju životi

Banjalučki mališani već 10 godina na Gradskom olimpijskom bazenu uče plivati, i to besplatno, a s njegovim ponovnim otvaranjem nastavljena je i škola plivanja koja obuhvata učenike drugih razreda osnovnih škola.

Na GOB-u besplatno plivanje uče učenici drugih razreda osnovnih škola
Projekat traje već 10 godina, a vodi ga JP “Aquana” uz podršku Grada Banjaluka

Cilj: obuka 1.000 djece godišnje i iskorjenjivanje “plivačke nepismenosti” Direktor Lazić ističe važnost kontinuiteta i podrške zajednice

Vještine plivanja, prema riječima Svete Lazića, direktora Javnog preduzeća “Aquana”, u okviru koga djeluje i Gradski olimpijski bazen, trenutno stiču učenici drugog razreda Osnovne škole “Branko Radičević” iz Banjaluke, koji su se prijavili za obuku.

Odziv odličan, plivanje najpopularniji sport
“Odziv je sjajan, očigledno je da je plivanje, kao bazični sport i vještina koja znači život, jedan od najpopularnijih sportova u gradu na Vrbasu”, kaže Lazić za “Nezavisne novine“.

Kako dodaje, njihov cilj je da kroz projekat besplatne obuke koji se realizuje u saradnji “Aquane” i grada Banjaluka, iskorijene “plivačku nepismenost”.

“U početku, obuka je obuhvatala 300 djece da bismo 2023. godine omasovili projekat i povećali broj djece na 500 na godišnjem nivou. Krajnji cilj nam je da iskorijenimo ‘plivačku nepismenost’ i da svake godinu obuhvatimo sve osnovce koji pohađaju drugi razred, što će se, iskreno se nadamo, u skorijoj budućnosti i ostvariti”, navodi on dodajući da im je, shodno tome, želja da stvore uslove za obuku 1.000 mališana godišnje.

Besplatna škola najzdraviji projekat
Sve mališane koji se odluče da uče plivati na Gradskom olimpijskom bazenu, vještinama u vodi uče treneri koji su profesori fizičkog vaspitanja sa dugogodišnjim iskustvom u radu sa djecom iz oblasti obuke neplivača, a koji, kako kaže Lazić, iza sebe imaju desetine hiljada obučenih polaznika.

Za Lazića je besplatna škola plivanja najzdraviji i najsvrsishodniji projekat u Banjaluci, međutim, nedavno zatvaranje bazena predstavljalo je hendikep kako za građane tako i za polaznike obuke. Linker
Obukom se spasavaju životi
“Plivanje je zdravlje, plivanje je život. Obukom neplivača potencijalno spasavamo jedan život. Svaki dan koji bazen nije radio je značajno usporio proces obuke, a samim tim nanio i ogromnu štetu kako korisnicima usluga bazena, tako i našim najmlađim plivačima”, priča Lazić za “Nezavisne novine” dodajući da je za roditelje ogromna radost kada ugledaju dijete kako samostalno pliva i savladava vještine u vodi.

Bazen neodrživ bez pomoći zajednice
Upravo zbog toga se nada da više neće biti prekida rada bazena i da će se uspjeti obezbijediti potrebna sredstva za njegovo normalno funkcionisanje.

“Nigdje u svijetu objekat ovog tipa nije samoodrživ i svagdje ima punu podršku društvene zajednice. Nigdje se ne dovodi u pitanje funkcionisanje objekta u kojem djeca uče plivati”, navodi on.

Škola plivanja opravdala postojanje
Škola plivanja, prema Lazićevom mišljenju, opravdala je svoje postojanje.

“Njom učestvujemo u stvaranju zdrave nacije. Postoji i jedno istraživanje sprovedeno u Americi, koje kaže da ‘svaki dolar uložen u plivanje indirektno vraća pet dolara’. Bavljenjem sportom, pogotovo plivanjem, dobijamo zdravu i radno sposobnu naciju, koja će sutra da vodi našu zemlju”, kaže Lazić.

Nastavi čitati

Aktuelno