Connect with us

Svijet

NAMA JE PAS KAO HRANA NEZAMISLIV, a Južna Koreja RAZMATRA njihovu zabranu u ishrani!

Južna Koreja želi da zabrani upotrebu psećeg mesa u ishrani i da tako stavi tačku na polemike oko drevnog običaja, a zbog rastuće svijesti o pravima životinja, saopštio je Ju Eui-dong, šef vladajuća partije Narodna moć.

Korejska praksa jedenja pasa izazvala je kritike u inostranstvu zbog svoje okrutnosti, ali se broj kritičara i u Južnoj Koreji povećava, posebno među mlađim generacijama, prenosi Rojters.

“Vrijeme je da se stane na kraj društvenim sukobima i polemikama oko konzumiranja psećeg mesa i kroz poseban akt da se to okonča”, rekao je Ju Eui-dong, na sastanku sa vladinim zvaničnicima i aktivistima za prava životinja.

On je rekao da bi vlada i njegova poziciona partija trebalo da predstave zakon ove godine kojim bi se zabrana sprovela, dodajući da bi sa očekivanom dvostranačkom podrškom, prijedlog zakona trebalo da prođe kroz parlament.

Južnokorejski ministar poljoprivrede Čung Hvang-keun rekao je na sastanku da će vlada zabranu brzo implementirati i pružiti najveću moguću podršku onima koji rade u industriji psećeg mesa.

Prijedlog zabrane uključivaće trogodišnji grejs period i finansijsku podršku preduzećima.

Prethodni prijedlozi zakona protiv upotrebe psećeg mesa u ishrani ranije nisu prolazili zbog protesta zaposlenih u toj industriji, ali i zabrinutosti oko sredstava za život farmera i vlasnika restorana.

Najavljenu zabranu pozdravil su grupe koje se zalažu za prava životinja.

“Ovo je ostvarenje sna za sve nas koji smo se zalagali da se ta okrutnost završi”, navedeno je u saopštenju organizacije Humane Society International.

Prva dama Kim Keon Hi bila je glasnogovornik kritičara ishrane psećim mesom, i zajednosa svojim mužem, južnokorejskim predsjednikom Junom Sukom Jeolom usvajala pse lutalice.

Jedenje psećeg mesa bila je prastara praksa korejskog poluostrva i smatra se načinom da se pobijedi ljetnja vrućina. Ali danas je to mnogo manje uobičajeno, mada je i dalje jedu neki stariji ljudi i služe u određenim restoranima.

Prema vladinim podacimi, u Južnoj Koreji postoji 1.150 farmi za uzgoj pasa, 34 klanice, 219 distributivnih preduzeća i oko 1.600 restorana koji služe hranu sa psećim mesom.

Anketa Galupa sprovedena prošle godine u Južnoj Koreji pokazala je da se 64 odsto ispitanika protivi upotrebi psećeg mesa, dok je samo 8 odsto ispitanika reklo je da je konzumiralo pseće meso u protekloj godini, za 27 odsto manje nego u 2015. godini.

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno