Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović je govorom otvorio Dane komunikacija u Rovinju, a pred kraj obraćanja je prisutnima otkrio da se više neće kandidovati na političkoj sceni.
Kako vrijeme odmiče, a u mojoj epizodi, vrijeme odmiče. Više neću biti kandidat za predsjednika niti za bilo što u politici. Neke stvari polako rezimiram. Shvatam da je lijepo biti u krdu, ali u krdu i smrdi. Sadašnji premijer i ja smo se ukrdili prije 15 – 20 godina – rekao je Milanović.

On je prethodno govorio i o drugim temama kao što su globalni izazovi, političko okruženje te važnost komunikacije u vrijeme tehnološkog napretka.

Ocijenio je da Hrvatska “nema veze s geopolitikom i geostrategijom“.
– Za razliku od Ukrajine, nemamo veze s time, ali to je pozitivna vijest za nas. Konačno nas je povijest i geografija u politici počastila. Postali smo relativno nezanimljivi državama oko sebe – rekao je on.

Kazao je kako, uprkos razvoju tehnologije, posebno vještačke inteligencije, hrvatska politika stoji na mjestu, piše Klix.

Postupak ispitivanja optužnice u slučaju Danke Ilić prebačen je u Viši sud u Negotinu.

U postupku ponovnog odlučivanja u slučaju nestanka i smrti Danke Ilić (2), Apelacioni sud u Nišu je naložio dopunu istrage, ocijenivši da je potrebno dodatno razjasniti okolnosti i provjeriti valjanost prikupljenih dokaza, uključujući i odbrane saokrivljenih.

Kako se navodi u zvaničnom saopštenju, novo sudsko vijeće, u izmijenjenom sastavu, biće u obavezi da, između ostalog, sprovede rekonstrukciju pod identičnim uslovima kako bi se preciznije utvrdilo činjenično stanje, ali i da sasluša majku Danke Ilić, Ivanu.

“Obavljanjem rekonstrukcije događaja po kazivanju svakog okrivljenog ponaosob, posebno po kazivanju majke djeteta I.I. (Ivane Ilić) koju ponovo ispitati u svojstvu svjedoka, sve u identičnim meteorološkim uslovima, doba dana i pri identičnom međusobnom položaju objekata i parkiranog vozila u dvorištu kuće oštećene I.I. (Ivane Ilić) u naselju Banjsko polje i zaustavnih pozicija službenih vozila na ulici u blizini kuće – pojate”, navodi se u obrazloženju odluke Apelacionog suda u Nišu.

Rekonstrukcija će se obaviti, prema odluci Apelacionog suda u Nišu, na osnovu do sada prikupljenog dokaznog materijala (podaci iz zapisnika o uviđaju, skica lica mjesta, foto dokumentacije i mišljenja vještaka iz određenih oblasti i ostalo).

Pomogao Jankoviću, a opisane radnje Dragijevića
Iz Apelacionog suda u Nišu ukazali su na to da je nužno da vanpretresno vijeće, prilikom ponovnog odlučivanja, ima u vidu da je činjenični opis djela u odnosu na okrivljenog Radoslava Dragijevića, “protivrečen sam sebi i pravno neodrživ”.

“Navodi se da je ovaj okrivljeni opravdano sumnjiv da je pomogao okr. S.J. (Srđanu Jankoviću), saizvršiocu krivičnog djela – teško ubistvo, iako su nadalje opisane radnje okrivljenog D.D. (Dejana Dragijevića) – usmrtio dijete, tijelo sa deponije donio u kuću u s…., i uz znanje oca, okr. R. (Radoslava) tijelo ponovo premjestio u neku napuštenu kuću), a kada su obojica okrivljenih lišeni slobode, okr.R. (Radoslav) je tijelo djeteta ponovo premestio na drugu nepoznatu lokaciju”, pojašnjeno je u odluci Apelacionog suda.

Kako se navodi, imajući u vidu imperativnu odredbu iz st.3 čl.332 Krivičnog zakonika i st.5 čl.333 Krivičnog zakonika, nužno je ispitati da li u konkretnom slučaju, pri takvom činjeničnom opisu, ima mjesta optužbi prema okrivljenom Radoslavu Dragijeviću.

“Imajući u vidu navedenu odredbu da se neće kazniti izvršilac ukoliko je pružio pomoć krvnom srodniku nakon izvršenog krivičnog djela ili nije prijavio takvog srodnika da je izvršio krivično djelo”, piše u odluci Apelacionog suda u Nišu.

Tri stvari koje vanpretresno vijeće mora da ispuni
Apelacioni sud u Nišu naveo je da je, prilikom ponovnog ispitivanja osnovanosti predmetne optužnice, vanpretresno vijeće u izmenjenom sastavu u obavezi da:

iznese jasne, dovoljne i pravilne razloge o postojanju opravdane sumnje u pogledu činjenica koje čine obilježja krivičnih djela koje se okrivljenima stavljaju na teret
navede konkretne dokaze iz kojih proizilaze ove činjenice
da svoju ocjenu navoda iz odgovora na optužnicu
“Kada postupi po primjedbama iz ovog rješenja, prvostepeni sud će na osnovu kvantitativne (ne kvalitativne ocjene dokaza koja je u ingerenciji pretresnog vijeća u kontradiktornom postupku), donijeti pravilnu i zakonu zasnovanu odluku”, zaključuje se u odluci Apelacionog suda u Nišu.

Predmet prebačen u drugi sud
Kako smo pisali, postupak ispitivanja optužnice u slučaju Danke Ilić prebačeno je iz Višeg suda u Zaječaru u Viši sud u Negotinu.

Ta odluka je uslijedila nakon što je Apelacioni sud u Nišu u svom rješenju naveo da je potrebno optužnicu za smrt Danke Ilić ispitati u izmenjenom sudskom sastavu.

“To znači da sudije koje su na bilo koji način bile uključene u predmet – da li je to određivanje pritvora, ispitivanje optužnice, produženje pritvora, ne mogu postupati u novom ispitivanju optužnice. Zbog toga, Viši sud u Zaječaru je tražio da im se dodijeli novo sudsko veće, a Apelacioni sud u Nišu je smatrao da bi predmet trebalo da se izmjesti u najbliži viši sud u toj regiji. To je upravo Viši sud u Negotinu”, pojasnio je tada izvor .

Dušan Kozarev, generalni sekretar Ministarstva spoljnih poslova Srbije, izjavio je da se Crna Gora uvrstila u rijetke zemlje koje su u Savjetu Evrope javno zahtijevale članstvo samoproglašenog Kosova u toj evropskoj organizaciji.

Kozarev je na društvenoj mreži Iks naveo da je to danas na sastanku Komiteta ministara Savjeta Evrope učinilo ukupno 14 od 46 zemalja članica i dodao da bi Srbija trebalo da vodi računa u postavljanju prema Crnoj Gori u međunarodnim organizacijama.

– Izgleda da su savjeti koje je gospodin Ervin Ibrahimović (bivši potpredsjednik Skupštine Crne Gore), dobijao od Ranka Krivokapića (bivši ministar spoljnih poslova Crne Gore) i ambasadora tzv. Kosova u Strazburu Ljuljzima Hisenija urodili plodom – naveo je Kozarev u objavi.

On je dodao da će, uz svu želju za najboljim odnosima sa Podgoricom, Srbija morati da, zbog ove odluke vodi računa u postavljanju prema Crnoj Gori u međunarodnim organizacijama.

Na današnjem sastanku Komiteta ministara Savjeta Evrope održanom u Luksemburgu na dnevni red nije stavljen zahtjev Prištine za članstvo, a ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je da je značajno što zemlje Kvinte nisu podržale da se zahtjev Prištine uvrsti na dnevni red sastanka.

Tek nedavno javnost je saznala da se bivši dugogodišnji predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić i dugo godina glavni koalicioni partner Mila Đukanovića pojavio iz “penzije” u Ministarstvu spoljnih poslova i to na poziciji ambasadora – savjetnika.

Ministar Ervin Ibrahimović rekao je za podgorički list Dan da je Krivokapić zaposlen na određeno vrijeme, tačnije na dvije godine, od 16. decembra 2024. godine. On je rekao da naveo da je imenovanje savjetnika tog ranga autonomno pravo ministra.

– Imenovao sam čovjeka koji je četiri puta biran za predsjednika Skupštine. Bivši je predsjednik najveće parlamentarne skupštine na svijetu – OEBS-a, bio je ministar spoljnih poslova i više od tri decenije poslanik u Skupštini Crne Gore. Bio je poslanik i u SR Jugoslaviji i u SCG. Znači, možemo mirne duše reći da je čovjek sa respektabilnim iskustvom i značajnim domaćim i međunarodnim konekcijama, poželjan i koristan savjetnik – nahvalio je Ibrahimović svog “ambasadora”, koji, kako je dodao, ima jasne stavove o pravcu u kojem Crna Gora danas ide – nezavisnost, demokratija, evropski put i članstvo u NATO, što se poklapa sa “pozicijama Vlade”.