Connect with us

Svijet

Nasilni protesti u fabrici Ajfona u Kini zbog spornih ugovora i strogih kovid kontrola (VIDEO)

Tajvanski tehnološki gigant Fokskon (Foxconn) potvrdio je danas da je izbilo “nasilje” u njegovoj fabrici ajfona u centralnoj Kini, najvećoj fabrici tih uređaja u svijetu, gdje su danas počele demonstracije.

Demonstracije zaposlenih izbile su ranije danas u velikom industrijskom kompleksu “Ajfon siti” u Ddžengdžuu, u centralnoj provinciji Henan, gdje je zaposleno oko 200.000 ljudi, od kojih većina stanuje u spavaonicama unutar samog kompleksa.

Fokskon koji sklapa elektronske proizvode za brojne međunarodne kompanije, među kojima i Epl, je u saopštenju naveo i da su se zaposleni žalili na plate i uslove rada u fabrici, ali je negirao da je smještao novozaposlene sa radnicima pozitivnim na korona virus.

Snimci demonstracija radnika fabrike ajfona koja je u vlasništvu tajvanskog proizvođača Fokskon objavljene su na društvenim mrežama Vajbo i Tviter.

Slike prikazuju brojne radnike koji idu ulicom, neki od njih stoje naspram reda ljudi u belim zaštitnim kombinezonima i policije u opremi za suzbijanje demonstracija. Vide se desetine radnika koji uzvikuju “Branimo naša prava” pred kordonima policije i policijskim vozilom sa upaljenim rotacionim svjetllima.

Prema navodima zaposlenih i video snimcima objavljenim danas na društvenim mrežama radnici protestuju oko spornih ugovora i kovid kontrola.

U fabrici je posljednjih mjeseci, zabilježeno pojavljivanje novih slučajeva korona virusa zbog čega je uprava zatvorila fabriku u pokušaju da ograniči širenje virusa.

“Što se tiče svakog mogućeg nasilja, firma (Fokskon) će nastaviti da komunicira sa zaposlenim i (kineskom) vladom da izbjegne da se ne ponove slični incidenti”, navela je kompanija Fokskon u saopštenju.

Kina neumorno sledi zdravstvenu politiku nula kovida koja podrazumijeva stroga zaključavanja, karantine za osobe testirane pozitivno i gotovo svakodnevne PCR testiranja, što izaziva sve veće protivljenje stanovništva.

U fabričkom kompleksu u Džengdžuu, suočenim sa porastom slučajeva zaraze posljednjih mjeseci, pojedini među uspaničenim radnicima su pobjegli krajem prošlog mjeseca, žaleći se na haos i dezorganizaciju koja vlada u kompleksu.

Da bi održala rad fabrike kompanija Fokskon je ponudila velike dodatke zaposlenim koji su ostali i pokušava da zaposli nove radnike.

Ta tajvanska grupa je najveći poslodavac u privatnom sektoru u Kini, sa više od milion zaposlenih širom zemlje i oko 30 fabrika i istraživačkih instituta.

(Beta)

Related Topics:

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno