Predsjednici Bjelorusije i Sjeverne Koreje, Aleksandar Lukašenko i Kim Džong Un, nedavno su razmijenili niz neobičnih i simboličnih poklona tokom zvanične posjete Lukašenka Pjongjangu.

Ovakva razmjena poklona dodatno učvršćuje veze između Bjelorusije i Sjeverne Koreje, pokazujući obostranu želju za saradnjom u različitim oblastima.

Kim Džong Un: Darovi tradicije i simbolike

Sjevernokorejski lider Kim Džong Un je svog bjeloruskog kolegu darivao sabljom, simbolom časti i moći, kao i velikom vazom.

Ova vaza je posebno značajna jer je ukrašena u tradicionalnom sjevernokorejskom stilu, koristeći različite vrste školjki, čime odražava bogato umjetničko nasljeđe zemlje.

Pored toga, Lukašenko je primio i zlatnik, iskovan kao suvenir u znak sjećanja na njegovu istorijsku posjetu.

Lukašenkovi darovi: Od čokolade do modernog oružja

Aleksandar Lukašenko je Kim Džong Unu uzvratio pažnjom, poklonivši mu pažljivo odabrane domaće prehrambene proizvode. Među njima su se našle popularna čokolada “Predsjednik”, bjeloruski maršmeloui, kao i tradicionalni crni hljeb.

Ovi pokloni ističu bjelorusku kulturu i gostoprimstvo, nudeći uvid u svakodnevni život i proizvodnju zemlje.

Poseban poklon: Beloruska automatska puška VSK

Jedan od najznačajnijih i najsimboličnijih poklona za sjevernokorejskog lidera bila je moderna bjeloruska automatska puška VSK. Ovaj poklon nije samo gest dobre volje, već i jasan pokazatelj vojne saradnje i podrške.

Lukašenko je ovim povodom izjavio: „Vojniku će uvijek biti potrebno lako oružje. Za svaki slučaj, ako se pojave neprijatelji“.

Dodao je i da je Bjelorusija značajno unaprijedila sopstvenu proizvodnju lakog oružja i municije, čime dodatno osnažuje svoju odbrambenu industriju.

Luksuzni istorijski pojas i pokloni za porodicu

Pored vojnog oružja, Lukašenko je Kim Džong Unu poklonio i luksuzni pojas iz 18. i 19. vijeka, tkan u čuvenom bjeloruskom gradu Slucku. Ovaj poklon predstavlja vrijedan artefakt bjeloruske istorije i zanatstva.

Ni porodica sjevernokorejskog lidera nije izostavljena. Supruzi Kim Džong Una, prvoj dami Sjeverne Koreje, poklonjen je elegantan buket kukuruza, dok je njegova kćerka dobila umjetničku kutiju za nakit, čime je i ovaj aspekt posjete prošao u znaku pažljivo odabranih darova

Njemačka ne želi da bude uključena u vojne akcije na Bliskom istoku, jer sukob SAD i Izraela sa Iranom nije njen rat, rekao je njemački ministar odbrane Boris Pistorijus.

“Niko nas nije ni pitao. Da bude kristalno jasno, to nije naš rat i stoga ne želimo da budemo uvučeni u taj sukob”, istakao je Pistorijus u australijskom parlamentu u Kanberi.

Pistorijus je pozvao na prekid pucnjave i ubijanja kako bi se izbjeglo stvaranje rizika od nestabilnosti na Bliskom istoku.

“Ukoliko dođe do tačke u kojoj imamo prekid vatre, onda ćemo razgovarati o svakoj vrsti operacije kako bismo osigurali mir, posebno slobodu plovidbe kroz Ormuski moreuz. Ali, to vrijeme još nije došlo i zato apelujemo da se što prije postigne prekid vatre”, istakao je Pistorijus.

Porota u Kaliforniji presudila je da su Meta i YouTube odgovorni za zavisnost i narušavanje mentalnog zdravlja tinejdžerke Kejli.

Porota u Kaliforniji donijela je odluku koja bi mogla da postane presedan i iz temelja promijeni način na koji funkcionišu društvene mreže. Tehnološki giganti Meta i YouTube proglašeni su odgovornim po svim tačkama optužnice za namjerno izazivanje zavisnosti i narušavanje mentalnog zdravlja 20-godišnje djevojke Kejli.

Tužba je prvobitno obuhvatala i Snap i TikTok, ali su se te kompanije nagodile prije početka suđenja.

Zaključak porote bio je jasan i oštar: “Meta i YouTube su bili nemarni pri dizajniranju svojih platformi, znali su da je njihov dizajn opasan, nisu upozorili na te rizike i nanijeli su značajnu štetu tužiteljki”.

Slučaj koji je trajao sedam nedjelja, uz više od osam dana vijećanja porote, otkrio je mračnu stranu algoritama. Kejli je na sudu opisala kako je kao dijete postala zavisna, što je dovelo do anksioznosti, tjelesne dismorfije i suicidalnih misli.

Ona je takođe navela da je platforme često koristila i bez prijave na nalog, što je, prema tvrdnjama njenog advokata, dodatno otežalo praćenje stvarnog vremena provedenog na mrežama.

Dokumenti predstavljeni tokom suđenja otkrili su unutrašnje odluke kompanija i pokazali da su stručnjaci upozoravali na štetnost filtera koji mijenjaju izgled, ali da su oni ipak dozvoljeni.

Kompanije se, međutim, ne mire sa ovom odlukom. Portparol Google-a, Hoze Kastanjeda, najavio je žalbu uz tvrdnju: “Ovaj slučaj pogrešno interpretira YouTube, koji je odgovorno izgrađena platforma za striming, a ne sajt društvenih mreža”.

Meta je takođe saopštila da se ne slaže sa presudom i da razmatra pravne opcije, dok su obe kompanije tokom suđenja negirale da njihove platforme mogu izazvati zavisnost, pozivajući se na uvedene bezbjednosne funkcije poput roditeljskog nadzora i ograničenja sadržaja za tinejdžere.

Tokom procesa svjedočili su i najviši rukovodioci, uključujući Marka Cukerberga, Adama Moserija i Kristosa Gudroa. Moseri je izjavio da upotreba društvenih mreža može biti “problematična”, ali ne i “klinički zavisna”.

Porota je ipak odlučila da Meta snosi 70%, a YouTube 30% odgovornosti za štetu. Kompanijama je naloženo da isplate ukupno tri miliona dolara na ime kompenzacione štete, dok odlučivanje o kaznenoj odšteti tek slijedi.

Ovaj slučaj otvara vrata za stotine novih tužbi, uključujući one koje su već pokrenuli školski okruzi i državni tužioci. Mnogi ga već porede sa trenutkom kada se duvanska industrija suočila sa talasom velikih tužbi (Big Tobacco moment).

Za Silicijumsku dolinu to bi mogao da bude početak nove ere, u kojoj će profit od beskonačnog skrolovanja morati da ustupi mjesto bezbjednosti mladih korisnika.