Svijet
NATO sprema stanovništvo i industriju na MOGUĆI RAT SA RUSIJOM
NATO alijansa je započela najveću transformaciju u proteklih tridesetak godina, koja će odrediti nadolazeće decenije.
Politički zvaničnici NATO zemalja smatraju da postoji izvjesnost da bi Rusija u narednih nekoliko godina ili decenija mogla napasti neku od članica Alijanse.
Zbog toga je u NATO-u u proteklih godinu dana počela velika transformacija u čijoj srži su dvije ključne komponente…
Jedna se odnosi na jačanje vojne industrijske baze, a druga na psihološku pripremu stanovništva da je rat s Rusijom realna mogućnost.
Što se tiče vojne industrijske baze, i rat u Ukrajini je pokazao da se radi o sukobu resursa: koja strana može na front izvesti više obučenih, motivisanih i utreniranih vojnika, kao i brže zamijeniti istrošene resurse i municiju.
Trenutna faza rata u Ukrajini pokazuje nemogućnost obje strane da ispune ovaj cilj. Ukrajina tek pokušava da u ratnim uslovima uz pomoć zapadnih partnera podigne svoju vojnoindustrijsku bazu, dok se u međuvremenu oslanja na glavnu logističku podršku NATO-a. S druge strane, Rusija u hodu pokušava da obnovi svoju nekada moćnu, a danas zapuštenu vojnu industriju, a u međuvremenu nedostajući materijal pokušava da dobavi od svojih saveznika – Sjeverne Koreje i Irana.
Sudeći prema planovima, javnim izjavama, samitima i dokumentima, NATO smatra da će Rusija u narednoj deceniji znatno podići svoju vojnoindustrijsku bazu i prevazići sadašnje mogućnosti Zapada, i da stoga mora naći način da tome parira. S obzirom na to da je ekonomija Zapada 12 puta jača od ruske, na papiru bitka je za Rusiju odavno izgubljena. Međutim, u praksi Rusija se ozbiljno priprema da vojnoindustrijskom moći parira Zapadu, odnosno NATO članicama, dok mnoge zemlje Zapada i dalje pokušavaju da izbjegnu jačanje vojne industrije jer smatraju da bi resurse trebalo usmjeriti u druge društvene potrebe.
Zbog toga NATO alijansa želi motivisati političke donosioce odluka da pokrenu pregovore s vojnom bazom i obavežu se da će, ako vojnoindustrijski sektor koji je uglavnom u privatnim rukama uloži milijarde u nove proizvodne pogone, država, odnosno vlada kupiti dovoljno opreme, oružja i municije da se ta investicija isplati.
Da bi ovaj plan uspio, potrebno je psihički pripremiti stanovništvo na novonastalu situaciju. Rusija je manje-više svoje stanovništvo na ovo pripremila narativom da se nalaze u ratu s NATO-om i da su potrebne velike žrtve i odricanja. NATO i zapadne zemlje sada pokušavaju objasniti svom stanovništvu da je njihova bezbjednost ugrožena i da je potrebno pripremiti dovoljno vojnih resursa da bi Rusiju odvratili od napada.
Rat u Ukrajini je takođe pokazao da većina stanovništva ne želi da ide u rat. I Rusija i Ukrajina imaju problema s vojnom mobilizacijom, a ta tema je osjetljiva politička tema u obje zemlje, u vezi s kojom politički lideri i u Kijevu i u Moskvi oprezno balansiraju. S obzirom na to da i Zapad može da računa da mnogo njihovih građana ne bi željelo da budu pozvani u vojnu službu, prave se planovi kako prevazići eventualna uska grla i unaprijed riješiti moguće probleme. Strategija koju NATO želi da primijeni je da se izbjegne da do rata uopšte i dođe. Zato NATO trenutno izvodi najveću vojnu vježbu u posljednjih 30 godina i želi da demonstrira da će industrija biti sposobna da logistički podrži vojsku ako Rusija zaista napadne neku od članica.
Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a, upravo je demonstrirao da je NATO spreman i na jedno i na drugo. On je u utorak potpisao ugovor o investiranju u proizvodnju artiljerijske municije.
“Prošlog jula smo usaglasili Akcioni plan za odbrambenu proizvodnju, a Agencija za NATO podršku i javne nabavke je usaglasila ugovore vrijedne oko deset milijardi dolara. To uključuje oko četiri milijarde dolara za granate za haubice, tenkovsku municiju, antitenkovske vođene projektile i 155-milimetarsku municiju, uz 5,5 milijardi dolara za rakete za sistem ‘Patriot’. Ovo je značajan zamajac za transatlantsku namjensku industriju, što će nam pomoći da ispunimo vlastite bezbjednosne potrebe, dok nastavljamo da pružamo vitalnu pomoć Ukrajini”, rekao je Stoltenberg.
Govoreći o vojnoj vježbi “Ustrajna odbrana”, koja je počela ove sedmice a koja će trajati do maja, rekao je da se radi o najvećoj vojnoj vježbi u proteklih nekoliko dekada u kojoj će učestvovati 90.000 vojnika iz 31 NATO zemlje i Švedske.
“Ova vježba koja proističe iz člana V je jasna demonstracija naše transatlantske ujedinjenosti i snage, kao i naše odlučnosti da nastavimo da činimo sve što je potrebno da bismo zaštitili i odbranili jedni druge”, zaključio je Stoltenberg.
Kao što smo više puta pisali, član V Vašingtonskog ugovora o NATO-u predviđa da je napad na jednu članicu napad na Alijansu, te da svaka zemlja ima obavezu da se angažuje u odbrani svog saveznika.
Iako BiH nije članica Alijanse, zemlja usko vojno sarađuje s NATO-om i usklađuje svoje vojne i industrijske resurse s NATO potrebama, o čemu smo proteklih mjeseci više puta pisali. U slučaju da dođe do rata NATO-a sa Rusijom, u interesu je BiH, ali i Srbije da ima što je bolje moguće odnose s NATO-om s obzirom na to da se nalaze u njegovoj dubokoj pozadini i dijele slične demokratske i ekonomske standarde.
Svijet
ZELENSKI POZVAO PUTINA NA DIREKTNE PREGOVORE: Odredimo datum i završimo rat
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je ruskog predsjednika Vladimira Putina na direktne pregovore s ciljem okončanja rata u Ukrajini, poručivši da nastavak sukoba nanosi štetu i Rusiji, njenoj ekonomiji i međunarodnom položaju.
U otvorenom pismu objavljenom na službenoj internet stranici predsjednika Ukrajine, Zelenski je naveo da je njegova zemlja izdržala više od četiri godine rata punog intenziteta uprkos očekivanjima Moskve da će se Ukrajina brzo slomiti.
„Ukrajina predlaže okončanje ovog rata direktnim angažmanom između nas i vas. Predlažem sastanak“, poručio je Zelenski.
Ukrajina, kako tvrdi, nije ostala sama
Zelenski je istakao da je Ukrajina tokom rata uspjela da obezbijedi značajnu vojnu, finansijsku i političku podršku međunarodnih partnera, dok se Rusija, prema njegovim riječima, suočava sa sankcijama i rastućim ekonomskim pritiscima.
Ukrajinski predsjednik tvrdi da posljedice rata sve više osjećaju i građani Rusije.
„Doveli smo rat na vašu teritoriju i ne biste se mogli nositi s njim bez pomoći Sjeverne Koreje. Vi ste prvi vladar Rusije koji se obratio Pjongjangu za pomoć“, naveo je Zelenski.
Dodao je i da je Rusija danas, prema njegovoj ocjeni, u velikoj mjeri oslonjena na Kinu.
„A danas ste potpuno zavisni od Kine – takođe prvi put u istoriji Rusije“, rekao je ukrajinski predsjednik.
Predlaže sastanak u Švajcarskoj, Turskoj ili nekoj arapskoj zemlji
Govoreći o mogućem mirovnom procesu, Zelenski je predložio organizovanje direktnog sastanka sa Putinom na neutralnoj lokaciji.
Kao moguće domaćine naveo je Švajcarsku, Tursku ili neku od arapskih država.
Prema njegovim riječima, u širi proces trebalo bi da budu uključene i evropske zemlje, kao i Sjedinjene Američke Države, s ciljem definisanja novih bezbjednosnih garancija i buduće regionalne bezbjednosne arhitekture.
„Lideri rješavaju ključna pitanja. Predlažem da se odredi jasan datum za takav sastanak“, poručio je Zelenski.
Ukrajina spremna na potpuno primirje tokom pregovora
Ukrajinski predsjednik rekao je da je Kijev spreman da tokom pregovora sprovede potpuno primirje, kao i potpunu razmjenu ratnih zarobljenika.
Takođe je naveo da bi Ukrajina preduzela dodatne korake za povratak civila i djece raseljenih tokom rata.
Prema njegovim riječima, diplomatija bi trebalo da polazi od trenutnog stanja na terenu i realnosti na liniji fronta.
„Ukrajina je sačuvala svoju nezavisnost“
Zelenski je poručio da će Ukrajina, ukoliko Rusija ne bude spremna da traži političko rješenje, nastaviti da se brani uz podršku međunarodnih partnera.
„Ukrajina je sačuvala svoju nezavisnost. I sačuvaće je“, naglasio je.
On je odbacio tvrdnje da bi međunarodna podrška Kijevu mogla značajno oslabiti bez promjene ruskog stava, istakavši da će sankcioni pritisak na Moskvu biti nastavljen sve dok, kako je naveo, ne bude postignuta pravda za Ukrajinu.
Na kraju je ponovio poziv za okončanje rata i odavanje počasti svim žrtvama sukoba, prenosi Avaz.
Svijet
HOROR U SREDNJOJ ŠKOLI: Pucnjava poslije dodjele diploma, ima mrtvih i ranjenih (VIDEO)
Muškarac star 18 godina je ubijen, dok su tri osobe povrijeđene u pucnjavi koja se dogodila nakon ceremonije dodjele diploma u srednjoj školi u gradu Ferfild, sjeverno od San Franciska, saopštile su lokalne vlasti.
Policija je na mjestu incidenta reagovala oko 19.15 časova po lokalnom vremenu, nakon prijave o pucnjavi na školskom parkingu, prenio je CNN.
Među povrijeđenima su 11-godišnje dijete, kao i dvije odrasle osobe stare 20 i 25 godina.
Predstavnici policije su naveli da je istraga u toku i da za sada nema informacija koje ukazuju na neposrednu prijetnju po bezbjednost zajednice.
Detalji o mogućem osumnjičenom nisu saopšteni.
Prema navodima školskog okruga Ferfild-Suisun, pucnjava se dogodila nakon ceremonije dodjele diploma srednje škole Sem Jeto, koja dijeli kampus sa srednjom školom Ferfild.
Svjedoci su rekli da su se u trenutku pucnjave na parkingu nalazili učenici, članovi porodica i prijatelji koji su fotografisali maturante, nakon čega je nastala panika i ljudi su počeli da bježe.
Svijet
ČUDO NA MJESECU: Izgubljeni ruski rover iz 1970. godine poslao neočekivan signal
Davno izgubljeni sovjetski rover Lunohod-1 ponovo je u centru pažnje svjetske nauke nakon što su stručnjaci iz NASA-e locirali njegovo tačno mjesto na Mjesecu. Iako je ova istorijska svemirska misija zvanično završena davne 1971. godine, ovaj zaboravljeni robot i danas aktivno pomaže u proučavanju svemira. Kada su naučnici sa Zemlje usmjerili moćne laserske zrake ka njegovim koordinatama, aparat je odgovorio neočekivano snažnim povratnim signalom.
Kako je NASA pronašla izgubljenog robota
Tačne koordinate prvog daljinski upravljanog vozila u istoriji čovječanstva bile su potpuno izgubljene decenijama. Veliki preokret dogodio se zahvaljujući modernim satelitima koji su napravili detaljne mape mjesečeve površine u visokoj rezoluciji. Laserski reflektor na Lunohodu-1 ostao je u savršenom stanju uprkos surovim kosmičkim uslovima i ekstremnim promjenama temperature.
Podaci pokazuju da ovaj stari aparat danas šalje čak i jači signal od kasnijeg modela Lunohod-2. Tokom svoje prvobitne misije, rover je prešao više od deset kilometara preko mjesečevog tla i poslao hiljade neprocjenjivih fotografija na Zemlju. To je u ono vrijeme bio nezamisliv tehnološki uspjeh koji je postavio visoke standarde u daljem istraživanju svemira.
Mjesec se polako udaljava od naše planete
Ovaj zaboravljeni sovjetski uređaj sada je dio jednog od najdužih neprekidnih naučnih eksperimenata u istoriji čovječanstva. Naučnici redovno ispaljuju laserske zrake sa Zemlje koji putuju do ogledala na robotu i vraćaju se nazad za samo dvije i po sekunde. Precizno mjerenje vremena omogućava stručnjacima da u milimetar izračunaju tačnu udaljenost između naše planete i njenog prirodnog satelita.
Zahvaljujući ovim preciznim mjerenjima, naučni timovi su zvanično potvrdili da se Mjesec svake godine udaljava od Zemlje za oko 3,8 centimetara. Dobijeni podaci takođe pomažu stručnjacima da mnogo bolje razumiju unutrašnju strukturu Mjeseca, kao i osnovne zakone fizike.
Najveće čudo je to što se tragovi točkova koje je Lunohod-1 ostavio u prašini i dalje jasno vide na satelitskim snimcima iz orbite. Pošto na Mjesecu nema atmosfere, vjetra, kiše niti bilo kakvih bioloških procesa, ovi tragovi ostaju vječno sačuvani kao prava vremenska kapsula. Tehnologija stvorena prije više od pola vijeka ponovo dokazuje svoju vrijednost i pomaže nam da otkrijemo tajne našeg najbližeg kosmičkog komšije.
-
Politika2 dana agoĆURLA I VLADO ĐAJIĆ PRIJAVLJENI ZBOG LAŽNOG PREDSTAVLJANJA I PRIJETNJI: Kabinet predsjednika NSRS Nenada Stevandića o incidentu u Omarskoj
-
Politika3 dana agoCIK UZBUNIO JAVNOST: Stotine spornih potpisa završavaju kod tužilaca
-
Region2 dana agoNOVA PRAVILA NA GRANICI: Od 1. juna ovo ne smijete unositi u Hrvatsku!
-
Svijet2 dana agoNOVI NUKLEARNI RASPORED U EVROPI: SAD razmatraju slanje atomskog naoružanja na istočno krilo NATO-a
-
Društvo2 dana agoHITNO UPOZORENJE PIO FONDA: Penzioneri na meti prevaranata, ne nasjedajte na pozive
-
Banjaluka2 dana agoPARKING ZA MILIONERE ILI NOVE ULICE: Kresojević optužio skupštinsku većinu da ugrožava budžet Banjaluke
-
Društvo2 dana agoKO VODI ZDRAVSTVO? Stručnjaci odlaze, a poslušnost postaje glavni kriterijum
-
Politika2 dana agoJEDNO PRIČAJU, DRUGO RADE: SNSD povećava budžet za državne institucije koje navodno hoće da ukinu?!
