Connect with us

Društvo

NE NASJEDAJTE NA PREVARE: Ovakve reklame za “crni petak” treba strogo izbjegavati

“Dobru kupovinu ste obavili samo ako je u skladu sa vašim budžetom i potrebama”, savjetuju stručnjaci.

Nedjeljama se najavljuje tzv. crni petak kada će brojne prodavnice ponuditi robu po veoma povoljnim cenama. Nažalost, to je idealna prilika i za brojne prevare.

Kupci se savjetuju da ne zaborave da mogu da otkažu i plaćanje karticom i da obrate pažnju na različite tehnike pritiska koje koriste trgovci kao što su “ostao je još jedan proizvod” ili “još troje ljudi trenutno gleda ovaj proizvod”, pošto se najčešće radi o lažnim tvrdnjama.

Ukoliko neka ponuda zvuči previše dobro da bi bila istinita, onda bi zaista trebalo da budete sumnjičavi.

Vrlo je važno provjeriti URL svakog sajta koji nude popuste kako bi se utvrdilo da je legitiman, a proizvode treba kupovati direktno od trgovca, ne preko trećih strana.

Treba biti oprezan i kada su u pitanju tek pokrenuti sajtovi ili postovi sa tek aktiviranih stranica na društvenim mrežama.

Sumnjivi su i trgovci koji odbrojavaju koliko je još vremena ostalo do isteka popusta jer se time stvara lažan osjećaj “hitnosti”, a cijene ostaju iste ili su čak i veće.

Korišćenje kreditnih kartica u ovim slučajevima je korisnije jer većina njih posjeduje nekoliko nivoa zaštite od prevara.

Potrošači kupovini moraju pristupiti sa jasnim planom i kritičkim razmišljanjem, ne treba se prepuštati atraktivnim ponudama koje nude robu koja vam ne treba.

“Iako su popusti smišljeni tako da hrabre trošenje, postavljanje budžeta i upoređivanje cijena može da vam pomogne u izbjegavanju uobičajenih zamki. Dobru kupovinu ste obavili samo ako je u skladu sa vašim budžetom i potrebama… Ključna stvar za uvećanje uštede je da djelate promišljeno, a ne impulsivno”, rekla je Šarlot Lumbroso-Baumgartnet, direktorka inostranog sajta “Voucherbox”, koji nudi veliki broj kupona i popusta za kupovinu.

Društvo

OVO ĆE VAS OSTAVITI BEZ TEKSTA! Evo koliko su porodice u BiH trošile na hranu u bivšoj Jugoslaviji

Prosječna porodica u BiH poslije svakog odlaska u sedmičnu nabavku hrane ostane u šoku. Neshvatljivo je kako je hrana toliko skupa imajući u vidu standard i mjesečna primanja radnika.

Prema istraživanjima BiH je najsiromašnija zemlja u Evropi, broj nezaposlenih se približava broju zaposlenih, penzioneri i mnogi radnici preživljavaju na minimalcu, ali bez obzira na to građani za hranu i bezalkoholna pića izdvajaju više nego u mnogi zemljama koje su članice Evropske Unije.

Prema posljednjim statističkim podacima (januar) prosječna plata u Bosni i Hercegovini iznosi 1.508 maraka, broj zaposlenih je 860.041, i preko 50 odsto zaposlenih prima platu manju od prosječne!
U istom mjesecu, januaru, sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao iznosila je 3.149,80 KM i od prosječne plate je veća za 1641.8 KM.

Samo na prehranu, navodi Sindikat, izdvaja se 44,49 odsto!

Poređenja radi prije 15 godina- 2009. godine prosječna plata je prema podacima Agencije za statistiku BiH bila 790 KM dok je u istom tom periodu potrošačka korpa bila 1.396 KM. To znači da je do januara ove godine plata porasla za 718 KM, a potrošačka korpa za čak 1753.8 KM!

Zanimljive podatke za Hrvatsku i EU objavio je portal Index.hr.

Kako navode u Hrvatskoj se više troši na hranu nego u ostatku EU.

Tačnije u bogatijim državama se više troši na hranu, ali ona čini manji dio ukupnih troškova.

Index.hr je dao i zanimljiv pregled izdvajanja novca za hranu u bivšoj zajedničkoj državi.
Linker
Došli su do zaključka da iz usporedbe današnjeg udjela troškova hrane u ukupnim troškovima kućanstava i prijašnjih decenija, može zaključiti da je danas standard u Hrvatskoj veći nego što je bio ikada u istoriji (kao i u većini svijeta), pa se isto može zaključiti i za Bosnu i Hercegovinu.

Sa sigurnošću se može tvrditi, navode, da to vrijedi za devedesete. Ali prijašnje decenije je teže odrediti jer Eurostat vodi podatke Hrvatske tek od 1995.

Iako nije savršeno usporedivo, zbog razlike u metodologiji izračuna i prikupljanja podataka, mogu poslužiti podaci Statističkog godišnjaka Jugoslavije 1918. – 1987.

Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku Jugoslavije, 1963. je domaćinstvima na prostoru Hrvatske 45.1 odsto troškova otpadalo na prehranu (originalno “ishrana”), a podaci za Bosnu i Hercegovu kažu da je gotovo 50 odsto troškova, preciznije 49,6 odsto otpadalo na ishranu. I dok je ekonomski uzlet Jugoslavije 60-ih vidljiv za Hrvatsku gdje su domaćinstva 1973. za ishranu izdvajala 37.2 odsto, za BiH to i nije toliko vidljivo, obzirom da su izdvajanja za hranu i dallje visoka- 43,3 odsto.

Isto tako je vidljiva realna stagnacija druge polovine 70-ih i kriza prvih godina 80-ih (82. je Jugoslavija de facto bankrotirala) jer je udio prehrane u ukupnim troškovima puno sporije padao, pa je 1983. godine domaćinstvo u Hrvatskoj izdvajalo na ishranu 36,4 odsto, a domaćinstvo u BiH 42,04 odsto.

Cijele osamdesete je trajala kriza, pa je do 1987. u Hrvstskoj udio čak narastao na 37.3 odsto, a u BiH na 44,7 odsto.

Navedimo na kraju da se na hranu od BiH više izdvajalo samo u Crnoj Gori i SAP Kosovo.

Nastavi čitati

Društvo

VASKRŠNJI I PRVOMAJSKI PRAZNICI! Ovo su neradni dani u Srpskoj

Povodom obilježavanja Vaskrsa neradni dani u Republici Srpskoj biće Veliki petak i Vaskršnji ponedjeljak.

Neradni dani povodom proslave Vaskrsa su 18. i 21. april 2025. godine.

Povodom obilježavanja 1. maja neradni dani biće 1. i 2. maj.
Povodom obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom neradni dan u Srpskoj biže 9. maj.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Proljeće u punom sjaju

U Bosni i Hercegovini sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Tokom dana, postupni porast oblačnosti. Tokom noći u većem dijelu Bosne je moguća slaba kiša. Vjetar slab do umjeren zapadni i sjeverozapadni. Jutarnja temperatura vazduha od 2 do 8, na jugu do 10, a dnevna od 14 do 20, na sjeverozapadu Bosne do 23 stepena.

Nastavi čitati

Aktuelno