Connect with us

Svijet

NE ODGOVARA IM CIJENA! Rusija neće izvoziti naftu po ograničenoj cijeni

Rusija neće izvoziti naftu za koju je Zapad nametnuo gornju granicu cijena čak i ako Moskva mora da prihvati pad proizvodnje nafte, rekao je danas potpredsjednik ruske Vlade Aleksandar Novak.

“Radimo na mehanizmima za zabranu korišćenja instrumenta ograničenja cijena, bez obzira na to koji nivo je postavljen, jer bi takvo miješanje moglo dodatno da destabilizuje tržište”, rekao je Novak.

On je istakao da Rusija neće raditi pod ograničenjem cijena, čak i ako Moskva mora da smanji proizvodnju.

“Rusija će prodavati naftu i derivate samo zemljama koje posluju po tržišnim uslovima, čak ako to znači smanjenje proizvodnje”, rekao je Novak.

Novak je naglasio da je globalno tržište nafte trenutno u boljem stanju nego prije dva mjeseca, ali i dalje ima mnogo neizvjesnosti, uključujući i situaciju sa virusom korona u Kini.

“Neizvjesnosti posebno proističu iz visokog nivoa inflacije u mnogim zemljama, visokog nivoa državnog duga i pooštrene monetarne politike. Naravno, važan faktor su periodične epidemije kovida u Kini, najvećem potrošaču ruskih energetskih resursa”, rekao je Novak u intervjuu za televizijski kanal “Rusija-24”.

On kaže da je na sastanku OPEK-a plus ponovljena odluka o smanjenju proizvodnje nafte za dva miliona barela dnevno od novembra.

“Ova odluka je prepoznata kao ispravno usmjerena ka stabilizaciji tržišta”, rekao je Novak.

On je naveo da će zemlje OPEK-a plus u slučaju potrebe organizovati vanredni sastanak radi prilagođavanja tržišnoj situaciji, ali da trenutno nema potrebe za tim.

“Ponovili smo odluku koja je doneta prije dva mjeseca”, rekao je Novak i dodao da će se ministarski nadzorni komitet OPEK-a plus ponovo sastati 1. februara.

Zemlje G7 i Australija dogovorile su ograničenje cijene ruske sirove nafte od 60 dolara po barelu u pokušaju da se predsjedniku Vladimiru Putinu uskrati prihod, a da se ruska nafta zadrži na globalnim tržištima.

Related Topics:

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno