Connect with us

Svijet

NE SMIRUJU SE REAKCIJE nakon Bajdenove odluke o DUBOKIM UDARIMA Ukrajine na Rusiju

Ruski zvaničnik je istakao da bi odluka Vašingtona mogla da dovede do trećeg svjetskog rata.

Odluka Vašingtona da dozvoli Ukrajini da udari duboko u Rusiju američkim raketama dugog dometa mogla bi da dovede do trećeg svjetskog rata, rekao je ruski zvaničnik, prenijela je agencija TASS.

Vladimir Džabarov, prvi zamjenik šefa Komiteta za međunarodne poslove gornjeg doma ruskog parlamenta, takođe je rekao da će potez Džoa Bajdena dobiti brz odgovor Rusije.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je više puta zapretio kako bi ova odluka značila direktan sukob Zapada i Rusije i da bi promijenila “suštinu sukoba”. Ranije je napomenuo da pretnju nuklearnim oružjem ne treba lako odbaciti.

Podsjećamo, “Njujork tajms” objavio je nešto ranije, pozivajući se na neimenovane zvaničnike američke administracije, da je američki predsjednik DŽozef Bajden prvi put dao Ukrajini dozvolu da koristi rakete dugog dometa za gađanje ciljeva u dubini ruske teritorije.

List navodi da je Bajden preduzeo ovaj korak nakon što su se pojavili izvještaji o “dolasku vojnika iz Sjeverne Koreje u Kursku oblast”.

Donald Tramp Mlađi, sin novoizabranog američkog predsjednika, rekao je da američki vojno-industrijski kompleks nastoji da započne treći svjetski rat prije nego što njegov otac uđe u Bijelu kuću.

“Izgleda da vojni industrijski kompleks želi da započne treći svjetski rat prije nego što moj otac uspije da postigne mir i spase živote. Moraju da osiguraju bilione dolara prihoda. Životi ljudi? Nije ih briga! Imbecili!”, napisao je Donald Tramp mlađi na društvenim mrežama.

Takođe, list “Figaro” je objavio da su i Francuska i Velika Britanija dozvolile Ukrajini da gađa rusku teritoriju raketama “skalp/storm šedou”.

Related Topics:

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno