Connect with us

Zdravlje

NE ZANEMARUJTE BOL U LEĐIMA! Obratite pažnju na ove signale – oni su “alarm”

Bol u leđima je uobičajen, a prema jednom istraživanju to je jedan od najčešćih oblika invaliditeta na svijetu.

Postoje posebni načini liječenja svakog bola u leđima, a za neke bolove je možda potrebna i hitna pomoć. Ako se bol ne povuče nakon odmora ili je jači noću, pojačava se prilikom kijanja, kašljanja ili obavljanja velikih nužde, takođe potražite pomoć, posebno ako ga osjećate između ramena.
Ovaj bol može ukazivati na probleme sa bubrezima, crevima, gušteračom ili matericom. „Ako neko ima problema sa bubrezima, bol se obično pojavljuje u područjima gde se bubrezi nalaze, odnosno ispod grudnog koša sa svake strane kičme“, rekla je doktorka Nadia Alibhai. To potencijalno može ukazivati na hroničnu bolest bubrega, koja može biti uzrokovana dijabetesom i visokim krvnim pritiskom. Bolest može dovesti do insufijencije bubrega, što uzrokuje nakupljanje štetnog otpada u telu i zahteva lečenje dijalizom ili ponekad transplantaciju organa.

Problemi s gušteračom, kao što je akutni pankreatitis, obično uzrokuju iznenadnu jaku bol u središtu abdomena. Pankreatitis se javlja kada gušterača postane natečena tokom kratkog vremenskog perioda i može dovesti do teškog akutnog pankreatitisa i ozbiljnih komplikacija.

Upala u dijelovima debelog creva koji su bliže leđima takođe može izazvati bol ispod rebra. „Pritisak u rektumu ili debelom crevu zbog začepljenja kao što je suva stolica može izazvati bol koja se širi u leđa ili stomak“, objasnio je farmaceut Abas Kanani.
Bol u kičmi

Sam bol u kičmi može ukazivati na niz medicinskih stanja, uključujući spinalnu stenozu što uzrokuje sužavanje spinalnog kanala u donjem dijelu leđa. „Stavlja pritisak na leđnu moć ili živce koji se protežu od leđne moždine do vaših mišića što uzrokuje bol“, dodao je Kanani.

Spinalna stenoza može da se pojavi bilo gde na kičmi, ali je najčešća u donjem delu leđa. Prilično je česta, s degenerativnim promijenama kičme koje pogađaju do 95 % ljudi u dobi od 50 godina.

Bol u leđima je uobičajen, a prema jednom istraživanju to je jedan od najčešćih oblika invaliditeta na svetu. Prema univerzitetu u Pensilvaniji, mnogi primećuju bolove u leđima između četrdesete i šezdesete godine. Bol u leđima ponekad može ukazivati na probleme sa organima ili uključeni živac, zavisno od toga u kojem delu leđa se javlja bol piše The Sun.

Postoje posebni načini liječenja svakog bola u leđima, a za neke bolove je možda potrebna i hitna pomoć. Pomocć ljekara trebali biste potražiti ako vam se uz bol u leđima pojavila i povišena temperatura, ako ste smršali bez namjere ili ako imate otok na leđima. Ako se bol ne povuče nakon odmora ili je jači noću, pojačava se prilikom kijanja, kašljanja ili obavljanja velikih nužde, takođe potražite pomoć.

ligamenata na leđima mogu dovesti do grčeva.

Bol u gornjem dijelu leđa

Ovaj bol može značiti da osoba ima stegnuti živac. To se dešava kada okolna tkiva, kao što su kosti, hrskavica, mišići ili tetive, vrše preveliki pritisak na živac što može izazvati bol u rukama, u vrhovima prstiju gdje osoba osjeća bockanje, utrnulost i trnce.

Bol u vratu

Bol u vratu može biti uzrokovan neusklađenošću kičme ili slabom fleksibilnošću drugih djelova tijela. To može uticati na način na koji hodate, što zauzvrat može stvoriti pritisak i opterećenje na svim delovima leđa i vratu.

„Možda ćete primjetiti tupu bol ili oštar, probadajući osjćaj. Često je uzrokovana lošim držanjem i dugotrajnim sedenjem ili stajanjem”, rekao je Kanani.

Zdravlje

NOVI TREND u FITNESSU! ŽENE napuštaju pravilo 10.000 KORAKA

Ako vas ne privlači pomisao na dizanje tegova ili trčanje na traci u teretani, možda će vam najnoviji trend vježbanja koji dominira društvenim mrežama pomoći: japansko intervalno hodanje.
Ideja hodanja je jednostavna: naizmjenično kombinujte 3 minuta brzog i 3 minuta sporog hoda, idealno 30 minuta odjednom.

“Brzi tempo hodanja je obično dovoljno brz da ne možete da koristite duge rečenice”, rekao je dr Kristijan Karstoft, vanredni profesor na Univerzitetu u Kopenhagenu, koji je proučavao ovu metodu, “A onda su spori intervali toliko spori da se možete oporaviti”.

Dodao je da ljudima često može da bude teško da hodaju dovoljno sporo tokom ovih intervala.

Karstoft je rekao da je pristup posebno pogodan za ljude sklone povredama pri trčanju, jer hodanje manje opterećuje zglobove, ili za osobe srednje ili starije dobi koje ne treniraju redovno.

Ljudi koji su već u prilično dobroj formi, rekao je, trebalo bi da trče ili džogiraju u intervalima kako bi osjetili slične koristi.

Režim je sličan visokointenzivnom intervalnom treningu (HIIT). Dr Šon Filips, profesor sporta i fiziologije vježbanja na Univerzitetu u Edinburgu, rekao je: “Visokointenzivno vježbanje može dati slične koristi kao i vježbanje umjerenog intenziteta, ali u kraćem vremenskom okviru (ili) s manjim obimom vježbanja. Korišćenje visokog intenziteta daje tijelu veći podsticaj za prilagođavanje”.

Međutim, ne mogu svi da praktikuju ovaj tempo. Filips je rekao da bi ljudi koji su manje aktivni ili u formi trebalo da počnu s normalnim hodanjem, a zatim da postepeno prelaze na intervalno hodanje.

“Jedan od načina za uspješno izvođenje visokointenzivnog treninga jeste da to radite sa naizmjeničnim intenzitetima, što znači trening zasnovan na intervalima”, rekao je Karstoft.

Iako je intervalno hodanje visokog intenziteta nedavno postalo popularno na TikToku, gdje entuzijasti dijele video-snimke sebe kako ozbiljno koračaju gradskim parkovima, ideja datira više od 20 godina unazad kada su naučnici u Japanu počeli da je proučavaju kod osoba srednje i starije životne dobi.

Prema jednoj japanskoj studiji, koja je obuhvatila analizu podataka 139 zdravih učesnika prosječne starosti od 63 godine, ljudi koji su vježbali intervalno hodanje visokog intenziteta četiri ili više dana u nedjelji tokom perioda od pet mjeseci povećali su svoj aerobni kapacitet, što ukazuje na poboljšanje fizičke spremnosti.

Štaviše, ova poboljšanja su bila veća nego kod učesnika koji su vježbali hodanje kontinuiranog, umjerenog intenziteta ili koji nisu vježbali hodanje.

Studija je takođe sugerisala da intervalno hodanje visokog intenziteta može smanjiti krvni pritisak i povećati snagu zglobova.

Nastavi čitati

Zdravlje

PANKREAS U OPASNOSTI: Česta NAVIKA Srba koja ŠTETI

Stručnjaci su u novom istraživanju otkrili naviku koja može uticati na razvoj raka pankreasa.

Često ispijanje alkohola moglo bi dramatično da poveća rizik od razvoja jednog od najsmrtonosnijih vrsta raka na svijetu, upozorili su istraživači koji vjeruju da su možda otkrili i zašto.

Nova studija naučnika iz Majamija pokazala je da visoka konzumacija alkohola oštećuje ćelije u pankreasu odgovorne za proizvodnju digestivnih enzima.

Srbi su poznati kao narod koji voli da uživa, između ostalog i u konzumaciji alkoholnih pića, pa je važno obratiti pažnju na količinu.

Oštećenje izaziva upalu, koja šteti organu koji igra vitalnu ulogu u razgradnji hrane i regulisanju nivoa šećera u krvi.

Vremenom, ova upala može dovesti do prekanceroznih lezija. One mogu napredovati u rak pankreasa, bolest koja ima jednu od najgorih stopa preživljavanja od svih vrsta raka.

Prekomjerno konzumiranje alkohola obično se definiše kao osam ili više pića sedmično za žene i 15 ili više za muškarce. Tim je objasnio da, da bi stanje napredovalo u rak, mora postojati i mutacija u genu zvanom Ras, koji kontroliše rast ćelija.

U eksperimentima, otkrili su da alkohol u kombinaciji sa proinflamatornim molekulom izaziva simptome slične pankreatitisu.

Ovaj proces je pokrenuo lezije i na kraju sam rak, rekli su istraživači.

Istraživači su takođe otkrili da mogu da zaustave formiranje prekanceroznih i kanceroznih lezija u pankreasu deaktiviranjem specifičnog gena zvanog CREB, koji ima proinflamatornu ulogu.

Tim je utvrdio da se CREB ponaša kao „glavni kontrolor“, sposoban da trajno reprogramira zdrave ćelije pankreasa u abnormalne, prekancerozne ćelije, čime otvara put za razvoj raka pankreasa.

Koautor studije, doktor Nipun Merčant, hirurg iz Majamija, rekao je da vjeruju da njihovi nalazi „postavljaju temelje“ za buduću prevenciju raka pankreasa. Ovo otkriće dolazi usred zabrinjavajućeg porasta slučajeva raka pankreasa kod mlađih ljudi, iako još uvijek nije zabilježen porast broja smrtnih slučajeva.

Bolest ima mračnu prognozu – oko 10 odsto pacijenata preživi prvu godinu nakon dijagnoze, dok stopa preživljavanja nakon tri godine pada na oko jedan odsto.

Zbog toga je ključno uhvatiti bolest u ranim fazama, prepoznavanjem simptoma koje je lako zanemariti:

gubitak težine

umor

bol u stomaku

promjene u radu crijeva

žutica – žutilo kože ili očiju

Rak pankreasa ili gušterače je zbirni naziv za različite tumore na organu koji pomaže u varenju i regulaciji hormona. Najčešći tip, adenokarcinom, čini oko 90 odsto slučajeva i često nema simptome sve dok pacijenti ne počnu iznenada gubiti težinu i požute – kada je već prekasno za većinu oboljelih.
Zbog toga je ova bolest prozvana tihim ubicom.

Porast broja oboljelih uglavnom je vezan za drugu vrstu raka pankreasa – endokrine karcinome. To su sporo rastući tumori kojima su potrebne decenije da se razviju. Iako mogu postati kancerozni, često ostaju benigni.

Prema podacima Nacionalne zdravstvene službe Velike Britanije, veća je vjerovatnoća da će rak pankreasa razviti osobe starije od 65 godina, oni sa hroničnim pankreatitisom ili porodičnom istorijom raka.

Ostali faktori rizika uključuju pušenje, prekomjernu težinu ili gojaznost, dijabetes, konzumiranje crvenog i prerađenog mesa, kao i krvnu grupu, piše „Dejli mejl“, a prenosi Stil.

Nastavi čitati

Zdravlje

ZAŠTO JE DOBRO JESTI DORUČAK svaki dan u isto vrijeme? Ova navika može vam PROMIJENITI ŽIVOT

Konzumiranje doručka svakog dana u isto vrijeme, odlično može uticati na vaše cjelokupno zdravlje, od poboljšanog metabolizma do odlične kognitivne funkcije.

Kada jedete, jednako je važno i ono šta jedete, tvrde stručnjaci. Istraživanja pokazuju da je za vaše cjelokupno zdravlje bolje unijeti većinu kalorija ujutru pa smanjivati kako se približava večera.

Stručnjaci firme Plumbnation istakli su važnost toga da doručak postane redovni dio vaše svakodnevne rutine.
1. Poboljšava metabolizam

Doručak u isto vrijeme svaki dan pomaže u regulisanju unutrašnjeg sata i metabolizma vašeg tijela. Kada vaše tijelo zna kada treba očekivati hranu, postaje djelotvornije u njenoj obradi. To pomaže u boljem iskorišćavanju energije, hormonskoj ravnoteži, a i smanjuje vjerovatnoću gojenja. Redovan raspored ishrane neće dovesti do kasnijeg prejedanja.

2. Poboljšana kognitivna funkcija
Dosljedne navike doručka pridonose stabilnom nivou šećera u krvi, što je ključno za kognitivnu funkciju. Stabilan nivo glukoze obezbjeđuje stalno pothranjivanje mozga energijom, poboljšavajući zadržavanje pamćenja i prisjećanje. To pomaže i kod koncentracije što znači bolja radna učinkovitost.

3. Bolja probava

Doručak svaki dan u isto vrijeme pomaže u regulaciji probavnog sistema. Podstiče crijeva na redovno pražnjenje i sprečava probavne tegobe, kao što je nadutost. Dosljedan obrazac ishrane omogućuje vašem tijelu da bolje apsorbuje hranljive materije iz hrane koju jedete, pridonoseći cjelokupnom zdravlju.

4. Balans energije tokom dana

Sprečava pad energije već tokom jutra, koja je najčešće uzrokovana nepravilnim navikama u ishrani ili potpunim preskakanjem doručka. Takav balans pomaže i u rutini vježbanja, pridonoseći boljoj kondiciji. Pomaže da ostanete koncentrisani svakog dana.

5. Bolje raspoloženje i mentalno stanje

Konzumiranje doručka u isto vrijeme može smanjiti stres i tjeskobu koji su povezani sa nepravilnim obrascima ishrane i nepredvidivom glađu. Održava stabilan nivo šećera u krvi što doprinosi emocionalnoj stabilnosti, prenosi Najžena.alo.rs.

Nastavi čitati

Aktuelno