Evropske prijestonice ponovno su obuzete strahom da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao razbiti transatlantski savez i dobiti sve što želi u Ukrajini, piše CNN.

Uoči iznenada najavljenog samita na Aljasci u petak između Putina i američkog predsjednika Donalda Trumpa, jedan evropski diplomata, koji nije želio da bude imenovan jer nije ovlašten da govori javno, rekao je za CNN: “Prijeti nam opasnost da postanemo fusnota u istoriji.”

Neizvjesnost u vezi s ruskim prijedlozima

Dio evropskog straha proizlazi iz činjenice da se gotovo ništa ne zna o onome što je Kremlj predložio kako bi zaustavio rat u Ukrajini. Putin nije iznio nikakve detalje, a američki izaslanik Stiv Vitkof nije ništa rekao nakon sastanka s njim prošle srijede.

“Vrlo je komplikovano. Nešto ćemo dobiti natrag, nešto ćemo zamijeniti. Biće razmjene teritorije, na korist obje strane”, rekao je Tramp nakon Vitkofovog odlaska iz Moskve.

U Evropi strahuju da takav ishod neće biti na korist nijednoj strani, osim Putinu. Nema nikakvih naznaka da je odustao od maksimalističkih zahtjeva – i teritorijalno i u pogledu ostavljanja Ukrajine bez bezbjednosnih garancija.

“U Parizu, Berlinu i Londonu ne vide da ovoj američkoj administraciji išta znači oduzimanje tuđe teritorije, a to ih duboko zabrinjava”, rekao je diplomata.

Zajednička poruka evropskih sila

Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija i EU u subotu su u zajedničkoj izjavi poručili: “Ostajemo privrženi načelu da se međunarodne granice ne smiju mijenjati silom.” Izjavu su potpisale i Poljska te Finska.

Evropski zvaničnici su veći dio dana proveli pokušavajući da dobiju pojašnjenja od američkog potpredsjednika Džej Di Vansa.

Američki Institut za proučavanje rata (ISW) iz Vašingtona navodi da je Trampova administracija od 6. avgusta četiri puta različito opisala Putinove navodne uslove za prekid vatre. Jedino zajedničko svim verzijama jeste da Putin traži povlačenje ukrajinskih snaga iz svih dijelova Donjecke oblasti koje još drže – uključujući velike gradove poput Slovjanska, Kramatorska i Kostjantinivke.

Opasnost od gubitka “odbrambenog pojasa”

ISW upozorava da bi Ukrajina, prihvatanjem takvog zahtjeva, napustila svoj “odbrambeni pojas” u Donjecku, ključnu liniju utvrda od 2014, čime bi se izložila novoj ruskoj agresiji.

“Ukrajina bolje od bilo koga zna da bi predana teritorija bila polazišna tačka za nove ruske napade”, rekao je analitičar Mik Rajan.

Povlače se i istorijske paralele s Minhenskim sporazumom iz 1938. između britanskog premijera Nevila Čemberlena i Adolfa Hitlera, nakon kojeg su nacisti ubrzo zauzeli Čehoslovačku.

Neizvjesni zahtjevi i granice

Nije jasno hoće li Putin insistirati na predaji i drugih regija – Hersona i Zaporižja – čiji su glavni gradovi još pod ukrajinskom kontrolom, ili bi prihvatio zamrzavanje ratišta na sadašnjim linijama. Otvoreno je i pitanje hoće li tražiti da Ukrajina prizna ruski suverenitet nad Krimom, što ukrajinski ustav zabranjuje.

Evropski čelnici poručuju da bi polazište pregovora trebalo da bude trenutna linija ratišta te da prekid vatre mora prethoditi bilo kakvoj raspravi o teritoriji. Usto, traže “čvrste i vjerodostojne bezbjednosne garancije” za Ukrajinu, ali do sada nema naznaka da bi Kremlj prihvatio evropske snage kao garanciju za prekid vatre, pogotovo ako bi u njima učestvovale članice NATO-a.

Zavisnost od SAD i politički rizici

Analitičarka Rym Momtaz iz američkog instituta za međunarodnu politiku Carnegie Endowmenta kaže da su Evropljani od Trampove inauguracije “kupili neograničen broj karata za vožnju njegovom vrteškom”, te “vrište od straha, ali ne “izlaze”. Plaćaju, dodaje, cijenu što nisu razvili stratešku autonomiju, na čemu francuski predsjednik Emanuel Makron insistira već osam godina.

“Bilo kakav dogovor između SAD i Rusije mora uključivati Ukrajinu i EU, jer je riječ o bezbjednosti Ukrajine i cijele Evrope”, rekla je visoka predstavnica EU-a za spoljnu politiku Kaja Kalas

Prema Rajanu, Evropa je u većoj opasnosti nego što bi trebalo da bude jer SAD uopšte nema jasnu strategiju za Ukrajinu. “Postoje samo ljutnja, impulsi, objave na društvenim mrežama, stalne promjene smjera i Trampova želja da osvoji Nobelovu nagradu za mir”, kaže, prenosi Index.

Na službenom X profilu ubijenog novinara Al Jazeere Anasa Al-Sharifa objavljena je njegova posljednja poruka koju je sastavio prije nekoliko mjeseci.

Kako je navedeno, novinar Al-Sharif ovu oporuku sastavio je 6. aprila 2025. godine te je zahtijevao da se objavi u slučaju njegove smrti.

“Ovo je moja volja i moja posljednja poruka. Ako vas ove riječi stignu, znajte da je Izrael uspio da me ubije i ušutka moj glas. Prvo, neka je mir s vama i Allahova milost i blagoslov. Allah zna da sam uložio sav svoj trud i svu svoju snagu da budem podrška i glas svom narodu, otkako sam otvorio oči za život u sokacima i ulicama izbjegličkog kampa Jabalija. Nadao sam se da će mi Allah produžiti život kako bih se mogao vratiti sa svojom porodicom i voljenima u naš prvobitni grad okupirani Asqalan (Al-Majdal). Ipak, Allahova volja je bila prva, a Njegova odluka je konačna. Proživio sam bol u svim njenim detaljima, mnogo puta okusio patnju i gubitak, ali nikada nisam oklijevao da prenesem istinu kakva jeste, bez iskrivljavanja ili krivotvorenja – kako bi Allah mogao svjedočiti protiv onih koji su šutjeli, onih koji su prihvatili naše ubijanje, onih koji su nam gušili dah i čija srca nisu bila dirnuta razasutim ostacima naše djece i žena, ne čineći ništa da zaustave masakr s kojim se naš narod suočava više od godinu i po dana”, naveo je Al-Sharif.

Nakon toga, uputio je poruku svim građanima.

“Povjeravam vam Palestinu – dragulj u kruni muslimanskog svijeta, srce svake slobodne osobe na ovom svijetu. Povjeravam vam njen narod, njenu nepravdu i nevinu djecu koja nikada nisu imala vremena sanjati ili živjeti u sigurnosti i miru. Njihova čista tijela bila su zdrobljena pod hiljadama tona izraelskih bombi i projektila, rastrgana i razasuta po zidovima. Pozivam vas da ne dozvolite da vas lanci ušutkaju, niti da vas granice sputavaju. Budite mostovi prema oslobođenju zemlje i njenog naroda, dok sunce dostojanstva i slobode ne obasja našu ukradenu domovinu. Povjeravam vam da se brinete o mojoj porodici. Povjeravam vam svoju voljenu kćerku Sham, svjetlo mojih očiju, koju nikada nisam imao priliku gledati kako odrasta onako kako sam sanjao”, naveo je.

Osvrnuo se i na majku, kao i na sina.

“Povjeravam vam svog dragog sina Salaha, kojeg sam želio podržavati i pratiti kroz život dok nije dovoljno ojačao da nosi moj teret i nastavi misiju. Povjeravam ti svoju voljenu majku, čije su me blagoslovljene molitve dovele do mjesta gdje jesam, čije su dove bile moja tvrđava i čije je svjetlo vodilo moj put. Molim se da joj Allah podari snagu i nagradi je u moje ime najboljim nagradama”, navodi se u poruci.

U poruci se navodi i da će, ako umre, umrijeti čvrst u principima.

“Takođe ti povjeravam svoju doživotnu saputnicu, voljenu suprugu, Umm Salah (Bajan), od koje me rat razdvojio na mnogo dugih dana i mjeseci. Ipak, ona je ostala vjerna našoj vezi, čvrsta poput debla masline koje se ne savija – strpljiva, uzdajući se u Allaha, i noseći odgovornost u mom odsustvu svom svojom snagom i vjerom. Pozivam te da staneš uz njih, da im budeš podrška nakon Svemogućeg Allaha. Ako umrem, umirem čvrst u svojim principima. Svjedočim pred Allahom da sam zadovoljan Njegovom odredbom, siguran u susret s Njim i uvjeren da je ono što je kod Allaha bolje i vječno. O Allahu, primi me među šehide, oprosti moje prošle i buduće grijehe i učini moju krv svjetlom koje osvjetljava put slobode za moj narod i moju porodicu. Oprostite mi ako sam pogriješio i molite se za mene s milosti, jer sam održao svoje obećanje i nikada ga nisam promijenio niti iznevjerio. Ne zaboravite Gazu… I ne zaboravite mene u svojim iskrenim molitvama za oproštaj i prihvatanje”, zaključuje se u poruci.

Najmanje 10 zgrada srušilo se u turskom gradu Sindirgi usljed zemljotresa koji je večeras pogodio zapadnu Tursku, rekao je gradonačelnik Serkan Sak.

“U Sindirgiju se srušilo najmanje 10 zgrada, a nekoliko kuća je oštećeno. Šest ljudi je bilo ispod ruševina jedne od kuća, a četiri osobe su spasene. Pokušavamo da dođemo do još dvije”, rekao je Sak za tursku televizijsku stanicu “Haberturk”.

On je dodao da su četiri osobe prebačene u bolnicu i one nisu životno ugrožene, te da je izgubljena komunikacija sa brojnim selima u provinciji.

Ranije večeras Turska uprava za katastrofe i vanredne situacije saopštila je da je zemljotres magnitude 6,1 stepen po Rihterovoj skali pogodio zapadnu Tursku, sa epicentrom u provinciji Balikesir.

Potres se osjetio u Istanbulu i u nekoliko drugih gradova, prenosi Srna.