Prag za ulazak u PDV sistem, koji je u BiH podignut sa 50.000 na 100.000 maraka, među najvišim je u Evropi, a analize iz daleko razvijenijih zemalja pokazuju da je takva praksa za kojom su posezale ostavila negativne efekte na ekonomiju.

Na ove opasnosti upozorili su stručnjaci iz Odjeljenja za makroekonomsku analizu (OMA) Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) u najnovijem izvještaju koji su posvetili novom PDV pragu u BiH.

Dom naroda Parlamenta BiH usvojio je izmjene Zakona o PDV-u krajem novembra prošle godine, kojim je prag za ulazak poreskih obveznika u sistem PDV-a povećan na 100.000 KM, a za tim se posegnulo, kako je još tada poručeno, zbog inflatornih kretanja i povećanja cijena robe i usluga. Usvojene izmjene zakona su na snazi od početka godine, ali stručnjaci OMA upozoravaju na probleme koji bi mogli uslijediti u dogledno vrijeme.

U svom dokumentu naveli su da je prema podacima OECD prag za PDV od praga u BiH viši samo u Velikoj Britaniji gdje iznosi 85.000 britanskih funti i Švajcarskoj gdje je 100.000 franaka, dok sa druge strane na Islandu iznosi 13.986, a u Norveškoj svega 5.631 američki dolar.

Pojasnili su da visok prag za PDV registraciju relaksira troškove administracije, ali stvara prostor za izbjegavanje plaćanja PDV-a, što predstavlja indirektni udar na prihode budžeta države.

Stručnjaci iz UIO u analizi su se osvrnuli na implikacije (pre)visokog praga na primjeru Velike Britanije, ali su imajući u vidu različit nivo razvijenosti i valute (KM i GBP) izvršili poređenja preko prosječne neto plate u 2023. godini.

– Novi prag u BiH za registraciju za PDV iznosi 100.000 maraka ili 43.797 britanskih funti. To znači da je prag za registraciju u Velikoj Britaniji od 85.000 funti za 94 odsto veći od praga u BiH – navedeno je u analizi OMA.

Međutim, poređenje prosječne mjesečne neto plate, kao pokazatelja razvijenosti i ekonomskog standarda pojedinca, pokazuje drugačiji omjer.

– Prosječna neto plata u Velikoj Britaniji u 2023. bila je za 316 odsto veća od prosječne plate u BiH. Iz PDV praga Velike Britanije može se isplatiti 37 prosječnih mjesečnih neto plata, a u BiH 79 mjesečnih neto plata. U stvari, kad bismo prag u BiH određivali prema broju prosječnih mjesečnih plata koji vrijedi za prag u Velikoj Britaniji tada ga nije trebalo ni povećavati – navode stručnjaci OMA.

Na kraju su postavili pitanje da li se na osnovu ove jednostavne komparacije može pouzdano zaključiti da je novi prag za PDV u BiH previsok jer su, kako su naveli, detaljne analize kretanja u Velikoj Britaniji pokazale da je tokom godina visok prag proizveo negativne efekte na rast ekonomije, čak i posljednjih godina kada se njegova realna vrijednost smanjila.

Poručili su i da je još rano za donošenje zaključaka, imajući u vidu da je potrebno određeno vrijeme da se okončaju procedure deregistracije za one koji izlaze iz sistema PDV-a.

– Stoga, pravi odgovor na pitanje da li je novi prag za registraciju za PDV u BiH optimalan iz ugla države i malih firmi dobiće se tek u narednim godinama – navode stručnjaci.

Sa druge strane, privrednici su drugačijeg mišljenja te smatraju da će ta njihova inicijativa za koju su se dugo godina borili dati dobre efekte u dogledno vrijeme.

– Nisu isti uslovi poslovanja u zemljama zapadne Evrope i kod nas. Oni imaju drugačiji poreski sistem i više poreskih stopa, a u pojedinim zemljama i nulte stope za određene proizvode, dok sa druge strane mi imamo jedinstvenu poresku stopu – kazao je “Glasu” predsjednik Područne privredne komore regija Banjaluka Goran Račić.

U BiH je povećanje PDV praga, naglašava Račić, došlo u vrijeme krize, odnosno u periodu pada industrijske proizvodnje.

– Tako da mi u ovom momentu ne možemo da izmjerimo sve efekte, ali vjerujem da će pozitivni efekti izmjena zakona u ovom domenu uslijediti u dogledno vrijeme – zaključio je Račić.

Tema i evropskog puta

Iz OMA poručuju i da su PDV direktivom propisane samo okvirne odredbe za utvrđivanje praga za registraciju te da će za zemlje koje pretenduju na članstvo u EU visina praga za registraciju biti element pretpristupnih pregovora sa Evropskom komisijom.

– Bez obzira na to pravo EU, praksa i iskustva članica, u svakom slučaju, predstavljaju koristan putokaz za kreiranje poželjne politike PDV u zemlji koja pretenduje da uđe u EU – navedeno je u zaključku analize OMA.