Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa imenovala je Džona Ginkela za otpravnika poslova Ambasade SAD u BiH umjesto Danijela Koskog, potvrđeno je za portal “Avaza”.

On je već stigao u Sarajevo i očekuje se da uskoro i formalno preuzme poziciju od Koskija, koji je bio prvi čovjek ambasade nakon odlaska ambasadora Majkla Marfija.

Ginkel bi, prema nezvaničnim informacijama, trebao imati nešto veća ovlaštenja od Koskog i, kako se navodi, on bi se mogao nazvati i “kriznim ambasadorom”. Mandat Ginkela će trajati jednu godinu, što znači da izbor ambasadora još neće biti gotov. Ginkel u BiH stiže iz Ukrajine, gdje je takođe bio otpravnik poslova do maja ove godine. Riječ je o karijernom diplomati, koji je ranije bio i direktor Kancelarije za avganistanska pitanja u Stejt Departmentu.

Ginkel je bio i politički savjetnik za pitanja Kosova, zamjenik političkog savjetnika u Misiji SAD pri Organizaciji za evropsku bezbjednost i saradnju, a obavljao je i dužnosti u američkim ambasadama u Rigi i Sarajevu.

Ginkel je obrazovanje stejao na Univerzitetu u Pensilvaniji, a doktorat je završio na Washington University u Sent Luisu.

Napad na Branislava Borenovića, poslanika PDP u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, pokrenuo je pitanje politički motivisanog nasilja i opšte pravne nesigurnosti u Republici Srpskoj. Ovaj incident samo je najnoviji u nizu napada na političke protivnike i novinare, za koje se smatra da su rezultat atmosferе nasilja koja je već dugo prisutna u političkom životu Republike Srpske. Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Branislav Borenović 5. septembra brutalno je napadnut ispred zgrade u kojoj živi u Banjaluci. Dvojica napadača koje je u automobilu čekao vozač, Borenovića su poprskala biber sprejom i pobjegla.

Još uvijek nije poznato ko su napadači.

Iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka kažu da su od policije tražili hvatanje počinioca.

„Tužilac je naložio policijskim službenicima Policijske uprave Banja Luka, da preduzmu potrebne istražne radnje i mjere (izuzmu video nadzor, saslušaju oštećenog, pribave medicinsku dokumentaciju itd…) te da preduzmu radnje na otkrivanju i identifikovanju počinilaca krivičnog djela Tjelesna povreda iz člana 131. stav 1. KZ RS“, odgovorili su nam iz Tužilaštva.

Na naš upit da li je Policijska uprava Banjaluka došla do novih saznanja nismo dobili odgovor.

Ranije je saopšteno da se intenzivno radi na rasvjetljavanju slučaja. Najveći krivac za atmosferu linča na neistomišljenike jeste Milorad Dodik, smatra novinar i urednik portala Buka Aleksandar Trifunović.

„Mi imamo otvorenu tiraniju od strane Milorada Dodika. Njemu nije problem da optužuje neistomišljenike za izdaju, da poziva narod da se obračunava sa njima, a s druge strane kada se desi ovakav slučaj kaže da se nada da će policija to riješiti. S jedne strane konstantno pozivate na nasilje, a kada se ono desi perete se kao da nemate ništa sa tim. To je licemjerno i iza svakog ovakvog napada stoji poziv na napad koji najčešće sam Milorad Dodik izdaje“, objašnjava Trifunović.

Nikada nije otkriveno ko je ubio Milana Vukelića prije gotovo 20 godina. Skrivene su ostale i ubice Davida Dragičevića.

Čak i kada dođe do hapšenja počinioca djela, njihovi nalogodavci ostaju skriveni.

Ne zna se ko je naredio ubistvo Slaviše Krunića, ali ni napad na novinara Vladimira Kovačevića koji je okarakterisan kao pokušaj ubistva.

Još uvijek se ne zna ko je zapalio automobil Nebojše Vukanovića. Nema ni epiloga u slučaju oštećenja vozila novinara Nikole Morače i Aleksandra Trifunovića.

„Kako to da institucie ne znaju kada i ko je mogao imati kapacitet da takve stvari radi, a da sve ove godine ne bude otkriven. Konkretno u mom i slučaju kolege Morače mi ni dvije i po godine kasnije nemamo epilog. Pravosudni organi služe primarno da štite sam poredak, ali ne i nas koji živimo ovdje. Nije bitno da li ste neistomišljenici, funkcionisanje prava je rezervisano samo za članove poretka, članove sistema koji ga čine, a mi ostali kako se snađemo“, smatra Trifunović.

Pravosudne institucije, smatra Trifunović, u strahu su od toga do koga bi mogle doći pokretanjem ozbiljnih istraga. Umjesto pravde, istrage se završavaju u najboljem slučaju kažnjavanjem direktnih izvršilaca, ali ne i onih koji iz sjenke naređuju premlaćivanja, napade i ubistva.

(BN)

Nakon sastanka bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i ministra spoljnih poslova Rusije Sergeja Lavrova, portal Radiosarajevo.ba zatražio je komentar od NATO-a zbog, kako su naveli, zabrinjavajućih izjava Lavrova nakon susreta. Na upit Radio Sarajeva odgovorio je zvaničnik iz sjedišta Alijanse u Briselu, naglasivši važnost Bosne i Hercegovine za sigurnost regiona, Evrope i same Alijanse.

“Sigurnost Bosne i Hercegovine važna je za region, za Evropu i za Alijansu. Nećemo dozvoliti nastanak sigurnosnog vakuuma”, jasno je poručeno iz NATO-a.

Naglašeno je kako NATO čvrsto podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, u skladu s Opštim okvirnim sporazumom za mir (GFAP) i drugim relevantnim sporazumima.

“Svaka prijetnja secesijom destabilizirajuća je i opasna. Od ključnog je značaja da svi politički lideri u BiH ulože iskren napor u napredak reformi, u korist svih građana, te da doprinesu pomirenju, trajnom miru i dobrim susjedskim odnosima. To je presudno za sigurnost BiH i stabilnost regiona”, istakao je zvaničnik NATO-a u odgovoru za portal Radiosarajevo.ba.

Dodao je da NATO nastavlja podržavati institucije na državnom nivou u BiH, kao i rad OHR-a.

“NATO podržava misiju EUFOR Althea kroz Berlin Plus aranžmane i snažno podržavamo produženje mandata EUFOR-a. NATO ostaje posvećen partnerstvu s Bosnom i Hercegovinom. Produbljujemo politički dijalog i praktičnu saradnju s ovom državom, uključujući kroz NATO štab u Sarajevu i Jedinicu za podršku političkom angažmanu.

Takođe, podržavamo reformske napore kako bi BiH postala otpornija i sigurnija, između ostalog kroz paket za jačanje odbrambenih kapaciteta. Time se unapređuju njihove sposobnosti u oblastima poput upravljanja krizama, cyber odbrane, borbe protiv terorizma, a jača se i interoperabilnost Oružanih snaga BiH s NATO-om”, naglašeno je iz Brisela.

Ove godine očekuju, poručeno je iz NATO-a, pokretanje programa aktivnosti u više oblasti, uključujući borbu protiv terorizma, sajber odbranu, vazdušnu evakuaciju, vojnopolicijske zadatke i upravljanje krizama.

“Već su poduzeti važni koraci. NATO saveznici i partneri uplatili su više od osam miliona evra u namjenski fond povjerenja, a saveznici i dalje imenuju eksperte koji vode implementaciju pojedinih inicijativa.

Blisko sarađujemo s Evropskom unijom kako bismo osigurali komplementarnost naših napora. Osim toga, naši timovi konsultuju se u oblastima od zajedničkog interesa kao što su nadzor vazdušnog prostora, cyber odbrana i borba protiv terorizma.

Paket za jačanje odbrambenih kapaciteta nadovezuje se na već uspostavljenu saradnju između NATO-a i BiH u oblasti profesionalne vojne edukacije i dobrog upravljanja. Nastavljamo razgovarati s vlastima BiH o dodatnim područjima saradnje”, zaključeno je u odgovoru iz sjedišta Alijanse u Briselu.

(Radiosarajevo)