Connect with us

Društvo

NEOBIČNA PRIČA KOJA INSPIRIŠE! Engleskinja Feji postala Vera i želi da oživi selo kod Bratunca

Zbog virusa korona i mera izolacije Dragan i Vera-Feji nisu mogli ni u London ni u Beograd i došli su u Jaketiće.

Iz metropola dolaze u poharano pusto srpsko selo u strmim brdima iznad Drine sa samo jednim povremenim žiteljem. Sve je bilo zaraslo u šikaru i porušeno, ali preživeo je jedan manji pomoćni objekat Draganovog deda.

Srbin Dragan Simeunović i Engleskinja Feji Traer upoznali su se pre četiri godine na grčkom ostrvu Patmos u vreme pandemije virusa korona, tu se rodila ljubav koju su tri godine kasnije krunisali brakom u Srpskoj pravoslavnoj crkvi u selu Žlijebac kod Bratunca.

Feji se opredelila da pređe u pravoslavnu veru. Krštena je u istoj crkvi kao i Dragan, u Žlijepcu, pre venčanja, kojem je, osim srpskih gostiju prisustvovalo i tridesetak stranaca sa raznih strana sveta sa kojima je Feji u srodstvu ili u prijateljskom odnosu.

Tom prilikom ona je izabrala i srpsko ime i sada se zove Vera Simeunović. Kaže da ima slično značenje kao i njeno prvobitno ime. Feji je bila katolikinja, ali ne i vernik. Sada kaže da je bliže Bogu, te da se sa Draganom moli pre svakog obroka.

Dragan i Feji su pre dve godine došli u devastirano i u ratu spaljeno bratunačko selo Jaketiće, odakle su Draganovi deda Sreten, baba Stamena i otac Ljubinko odselili u Tuzlu 1969. godine, gde je Dragan rođen 1981. godine.

Došli su da vide u kakvom je stanju selo Draganovih predaka i ostali u vrletnim šumovitim brdima, tri kilometra iznad regionalnog puta Bratunac-Skelani, a 35 kilometara od Bratunca uzvodno uz Drinu.

Nakon prvog dolaska odlučili su da dođu i tu nastave život.

U spaljenom i uništenom selu, zaraslom u šumu i šikaru, na strmim stranama zatekli su jedan manji pomoćni objekat djeda Sretena, koji je preživeo ratne i klimatske oluje i stajao pokriven i sačuvan u šikari među ruševinama i zidinama nekadašnjeg sela.

Nakon prve posete Jaketićima odlučili su da se tu vrate, preurede taj sačuvani objekat u skromni stambeni prostor sa dve prostorije i kupatilom, izgrade svoju oazu mira i nastave život u skoro divljoj i čistoj prirodi, ali potpuno slobodni u Republici Srpskoj.

Dragan je u Beogradu studirao filozofiju, zatim pozorišnu režiju. Mladalačka radoznalost vodila ga je na putovanja po svetu. Izvesno vreme proveo je u brazilskoj Amazoniji sa Indijancima.

Pred pojavu pandemije virusa korona otišao je na grčko ostrvo Patmos da priprema pozorišnu predstavu i završi pisanje knjige “Amazonsko hodočašće” /Isjavanje žene/.
– Patmos je ostrvo bogataša. Njegova dužina je 12, a širina pet kilometara. Tu se mirno živi i nema saobraćajne gužve. Bio sam u kući jednog prijatelja i pojavila se Feji. Tražila je ključ od susedne kuće u koju je trebala da se smesti, a ključ je bio u kući u kojoj sam ja boravio. Tako smo se upoznali, ubrzo se rodila ljubav i odlučili smo da živimo zajedno – priča Dragan.

Feji je rođena na jugu Engleske, a 25 godina živela je u Londonu.

Zbog virusa korona i mera izolacije nisu mogli ni u London ni u Beograd i došli su u Jaketiće. Sve je bilo zaraslo u šikaru i porušeno, ali preživeo je jedan manji pomoćni objekat Draganovog deda.

– Taj objekat bio je izazov da ga preuredimo, obnovimo i nastavimo život u miru, u prirodi, bez londonskih i beogradskih gužvi i smoga, sirena automobila nervoznih vozača – objašnjava Dragan.

Jaketići, raj na zemlji
Ubrzo su tu želju ostvarili i već dve godine žive u Jaketićima gde su delimično obnovljene samo četiri kuće u kojima preko leta živi još samo jedan stariji muškarac, koji ima ovce i o njima brine.

Došli su skoro neprohodnim putem zaraslim u šiblje, lozu, trnje. On iz Beograda, gde se pre raspada Jugoslavije iz Tuzle preselila njegova porodica, a ona iz Londona. Iz metropola dolaze u poharano pusto srpsko selo u strmim brdima iznad Drine sa samo jednim povremenim žiteljem.

Rekonstruisali su i obnovili zatečeni pomoćni objekat skromnih dimenzija i tu sada žive. U kamenom prizemlju je dnevni boravak, a na spratu sagrađenom od drveta su spavaća soba i kupatilo.

Osposobili su seoski vodovod i priključili struju, nabavili neophodne stvari i žive mirno, bezbrižno, onako kako su želeli, slušajući cvrkut zrikavaca i poj ptica, ali ponekad i kliktanje lisica. Prokrčili su staze do pet izvorišta vode za piće oko sela.

Kažu da se sa vukovima i medvedima još nisu susretali i “upoznali”.

Feji radi onlajn za američku kompaniju.
– Ovde je savršeno. Sloboda. Čista priroda i živopisan pogled. U Republici Srpskoj nas budi Sunce koga nikad nema u Londonu. To je inspirativno i idealno za moj rad – kaže jedina srpska snajka u Jaketićima.

Ovde je privlači tiši, mirniji život, više se oseća delom prirode i onlajn rad pruža mogućnost da uživa u bogatstvu netaknutog ambijenta.

Ona ističe da uživa u slobodi i bogatstvu flore i faune ovog zabačenog sela, da je uzbuđuje rani izlazak Sunca od Drine i naglašava da jedino problem predstavlja loš seoski put.

Vera-Feji razume srpski, ali slabije izgovara. Na srpskom kaže da se ona i muž bave prevođenjem i da besplatno drže časove engleskog za koje vlada izraženo interesovanje u Bratuncu, Srebrenici i Bajinoj Bašti.
Glas

Društvo

KO ĆE ZAŠTITITI NAJUGROŽENIJE? Šokantan izvještaj iz Prijedora ogolio istinu o nedostatku radnika!

Prijedorski Centar za socijalni rad u nezavidnoj je poziciji kada je riječ o raspoloživim kadrovskim kapacitetima i taj problem nastoji prevazići dobrom organizacijom u preraspodjeli poslova, navedeno je u izvještaju o radu i planu rada ove ustanove.

U izvještaju je navedeno da je riječ o poslovima koji su visoko složeni i često neodložni, prenijela je Srna.

Pripravnici i volonteri
– I u tekućoj godini planiramo nastaviti praksu prijema određenog broja pripravnika i volontera, kako bismo obezbijedili neophodan stručni kadar, a sve s ciljem nesmetanog, kvalitetnog i blagovremenog obavljanja poslova iz svoje nadležnosti – istaknuto je u Centru.

Centar za socijalni rad je 2025. godinu završio sa 55 zaposlenih, od kojih je odsutno bilo devet, a od tih devetero sedam je stručnih radnika.

– Taj trend nastavljen je i početkom 2026. godine kada je za dva stručna radnika prestao radni odnos, dok su još najmanje dva odsutna na duži vremenski period zbog privremene spriječenosti za rad. Shodno tome, Centar se trenutno nalazi u situaciji da obavlja poslove iz svoje nadležnosti sa umanjenim kadrovskim kapacitetom, odnosno sa 11 stručnih radnika manje, što ukupno predstavlja nedostatak od 13 radnika – naglašeno je u izvještaju.
Ograničene mogućnosti

Iz ove ustanove su ukazali na ograničenu mogućnost angažovanja zamjenskog kadra, kao dodatni problem, imajući u vidu nedostatak stručnih radnika na tržištu rada, posebno u oblasti socijalne zaštite.

– Da bi stručni radnik stekao mogućnost da zasnuje radni odnos u Centru, odnosno ustanovi socijalne zaštite, mora da ima položen stručni ispit za rad u ustanovama socijalne zaštite. Pravilnikom o polaganju stručnog ispita u oblasti socijalne zaštite propisano je da stručni ispit iz oblasti socijalne zaštite može polagati samo lice koje je pripravnički staž odradilo u ustanovi socijalne zaštite – podsjetili su iz ove ustanove.

Oni smatraju da je u takvom pravilniku problem nedostatka stručnih radnika.
– Naime, iako imamo dosta diplomiranih psihologa, pedagoga, pravnika i drugih zanimanja koja ulaze u propisanu grupu zanimanja stručnih radnika u socijalnoj zaštiti, oni nemaju mogućnost da polažu stručni ispit iz te oblasti ukoliko nisu odradili pripravnički staž u ustanovi socijalne zaštite – podsjetili su u Centru za socijalni rad Prijedor.

Iz Centra su napomenuli da se to odnosi i na ljude koji imaju višegodišnje radno iskustvo i položene stručne ispite iz drugih oblasti, kao što je rad u organima uprave ili u vaspitno-obrazovnim ustanovama.

facebook
x twitter
viber

Nastavi čitati

Društvo

MALA NINA (10) NIKADA NIJE ZNALA ZA BEZBRIŽNO DJETINJSTVO! Od rođenja bije bitku sa teškim bolestima, pomozimo joj da pobijedi!

Humanitarna fondacija “Budi human – Aleksandar Šapić” prikuplja novčana sredstva za Ninu Blanušu, djevojčicu rođenu 2016. godine, kojoj su neophodni kontinuirani tretmani, terapije i medicinska podrška.

Nina je, prema podacima fondacije, rođena iz uredne trudnoće, u 38. gestacijskoj nedjelji, prirodnim putem. Međutim, zbog komplikacija i stanja nakon hipoksično-ishemične encefalopatije, odnosno teškog gušenja novorođenčeta, liječena je na oksigenoterapiji. Već od petog i po mjeseca života ima žarišne epileptične napade, zbog čega od šestog mjeseca koristi antiepileptičnu terapiju.

Svaki dan je nova borba
Nini su ustanovljene dijagnoze G80.0 Paralysis cerebralis spastica quadriplegica i G40.2 Epilepsia symptomatica. Kako navodi fondacija, neurološki ima spastičnu kvadriparezu, globalno kašnjenje u razvoju, epilepsiju, strabizam i težak stepen skolioze.

Zbog svog zdravstvenog stanja, Nina ne sjedi i ne hoda, nije uspostavila kontrolu sfinktera, a od razvojnih miljokaza ostvarila je samo djelimičnu kontrolu glave. Neophodno joj je stalno prisustvo roditelja, kao i kontinuirana medicinska i terapijska podrška, prenosi Telegraf.rs, Srbija danas.

Potrebni su joj tretmani, pregledi i pomagala

Da bi napredovala i imala šansu za kvalitetniji život, Nini su potrebni intenzivni fizikalni tretmani, logopedsko-defektološki tretmani, specijalistički pregledi, neurostimulacija, osteopatske terapije, ortopedska pomagala i kolica.

Prema podacima dostupnim na profilu fondacije, za Ninino liječenje i tretmane potrebno je prikupiti više od 4,2 miliona dinara, dok je do sada prikupljen deo sredstava. Fondacija napominje da ukupan potreban iznos može da se mijenja ukoliko nastanu dodatni troškovi tokom lečenja.

Kako pomoći Nini

Svi koji žele da pomognu mogu to učiniti slanjem SMS poruke:

1685 na 3030

Pomoć je moguća i uplatom preko Humanitarne fondacije „Budi human – Aleksandar Šapić“, kao i putem elektronskih donacija na profilu korisnika.

Svaka donacija, bez obzira na iznos, Nini može da znači korak bliže ka terapijama koje su joj neophodne.

Kada su u pitanju bolesna djeca, teško je pronaći prave riječi. Ali ono što možemo jeste da se ujedinimo, podijelimo apel i pomognemo koliko možemo. Za Ninin osmeh, za svaki njen napredak i za bolje sutra.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Počinje toplotni talas, temperatura do 33 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje toplije i pretežno sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost, te dnevnu temperaturu vazduha do 33 stepena Celzijusova.

Jutru će biti svežije i uglavnom vedro, magla samo ponegdje oko rijeka i po kotlinama, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana toplije i pretežno sunčano uz malu do umjerenu oblačnost, poslije podne na jugoistoku i jugu razvoj oblaka koji će samo ponegdje donijeti kratkotrajne pljuskove, dok će u večernjim časovima i tokom noći na sjeveru biti oblačnije uz slabu kišu ponegdje. Jutarnja temperatura vazduha od 10 do 16, na jugu do 19, u višim predjelima od sedam, a dnevna od 27 do 33, u višim krajevima od 22 stepena Celzijusova.

Duvaće slab do umjeren vjetar, sjevernog smjera, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Aktuelno