Connect with us

Politika

NEODGOVORNOST PREMA GRAĐANIMA: Bh. političari se prema milijardi evra ponašaju kao da smo Švajcarska

Političari u BiH se ponašaju kao da smo bogati poput Švajcarske, a ne da smo praktično najsiromašnija zemlja u Evropi, glasi jedan od stavova na činjenicu da BiH do daljeg ostaje bez milijardu evra od EU.

Iz Delegacije Evropske unije u BiH su za “Nezavisne novine” kazali da su bh. vlasti dostavile Evropskoj komisiji Nacrt cjelovite reformske agende, kao nužnog preduslova za učešće u Planu rasta za zapadni Balkan.

“Evropska komisija je pripremila svoju ocjenu Nacrta reformske agende BiH i dostavila svoje komentare bh. vlastima, uz zahtjev za određene revizije. Međutim, 16. jula bh. vlasti su obavijestile Komisiju da nisu u mogućnosti dostaviti finalizirani tekst usljed izostanka političkog konsenzusa”, rečeno je iz Delegacije Evropske unije u BiH.

Prva tranša iz Plana rasta, ističu, može se isplatiti tek nakon što Evropska komisija i BiH formalno usaglase ovu reformsku agendu.

“Neusvajanje reformske agende u skladu s komentarima Komisije imaće svoje posljedice. Naime, za razliku od drugih partnera u regionu, BiH neće dobiti prvu bezuslovnu ratu predfinansiranja u vrijednosti od sedam odsto, predviđenu za isplatu nakon ljetnog perioda, čime se propušta značajna mogućnost ranog finansiranja. Prilika je propuštena i nadamo se da će bh. vlasti uskoro postići dogovor”, upozorili su iz Delegacije Evropske unije u BiH.

Kako dodaju, Komisija nastavlja rad sa vlastima, uz podršku za završetak aktivnosti, po potrebi, te pozdravlja dostavljanje ove agende nakon njenog političkog usaglašavanja.

“Komisija će bez odlaganja ocijeniti dostavljeno, kao što je to bio slučaj s ostalim partnerima, s ciljem njenog konačnog usvajanja što je prije moguće. Plan rasta je podržan novim finansijskim instrumentom, odnosno Instrumentom za reformu i rast za zapadni Balkan, u vrijednosti do šest milijardi evra u bespovratnim sredstvima i zajmovima za cijeli region”, kažu iz Delegacije Evropske unije u BiH.

Kako “Nezavisne novine” nezvanično saznaju, ako bi se bh. političari dogovorili i usvojili plan koji bi bio usklađen s evropskim kriterijumima, nije isključeno da bi Komisija bila spremna da ponovo razmotri svoju odluku i odobri sredstva za BiH. Međutim, prema saznanjima “Nezavisnih”, ova tranša će biti isporučena najkasnije do kraja ljeta, a BiH definitivno neće biti u njoj.

Politikolog Mirko Matić ističe da je politika oblast djelovanja u kojoj lični interesi često dolaze ispred nacionalnih, ili još gore – lični interesi se lijepo upakuju i predstavljaju kao nacionalni.

Prema Matićevim riječima, glavni interes svakog političara je opstanak ili dolazak na vlast i zbog toga je većina njih spremna i da odbije milijardu evra usmjerenih ka projektima od kojih bi građani imali koristi.

“Ovde se zapravo ne radi samo o tih milijardu evra, ovde se radi o bezbroj propuštenih prilika, stotinama milijardi koje su nas zaobišle i najvažnije – demografskoj katastrofi koju doživljavamo zbog loših odluka onih koji se nalaze na ključnim pozicijama. Tragedija našeg društva je to što ove politike i njihovi predstavnici ne bivaju kažnjeni na izborima, naprotiv. Razlog zašto se to ne dešava je to što oni pružaju utočište građanima koji žive u permanentnom strahu, umesto pravih rešenja građanima se tuđi problemi predstavljaju kao uspeh”, kaže Matić za “Nezavisne novine”.

Dejan Šajinović, novinar koji godinama prati teme koje se odnose na EU, ogorčen je načinom na koji bh. lideri tretiraju ovo pitanje.

“Bh. političari se ponašaju kao da smo bogati poput Švajcarske, a ne da smo praktično najsiromašnija zemlja u Evropi. Neshvatljiv mi je ovaj nivo neodgovornosti prema vlastitim građanima. Ovim novcem bi građani, recimo, mogli dobiti subvencije iz EU za solarne panele, energetsku efikasnost i poljoprivredu, mala preduzeća grantove za opremu i subvencije za zapošljavanje. Jednog dana kada shvatimo koliko smo izgubili zbog ponašanja političara bojim se da će biti kasno”, rekao je Šajinović.

Podsjećamo, Srpska nije saglasna sa određenim stavkama reformske agende jer su, kako se tvrdi, u suprotnosti sa Ustavom i dejtonskom strukturom BiH. Političari iz FBiH juče se nisu oglašavali, dok je iz Srpske poručeno da je Srpska od 113 reformi gotovo sve prihvatila, ali nije mogla da prihvati promjenu načina glasanja.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da Srpska ne može prihvatiti da se odustane od entitetske strukture glasanja u nekim tijelima na nivou BiH, jer bi to bilo prejudiciranje odlučivanja u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Povodom najave Evropske komisije da će BiH uskratiti prvu tranšu od 70 miliona evra iz Plana rasta za zapadni Balkan zbog neispunjavanja tri uslova, Dodik je rekao da EU ima svoje kriterijume, ali da Srpska ne može prihvatiti da se uđe u sistem odlučivanja na nivou BiH.

“Njihovo traženje da se odustane od entitetske strukture glasanja na nekim tijelima na nivou BiH je neprihvatljivo, jer je to prejudiciranje strukture koja bi otišla dalje do odlučivanja u parlamentu BiH. Oni su vjerovatno htjeli da vide da li mogu na mala vrata da uvuku takvu vrstu glasanja. Mi smo to odbili”, rekao je Dodik.

Predsjednik Srpske je istakao da su sve ostale stvari bile dogovorene s Evropskom komisijom.

On je podsjetio da je Republika Srpska od 113 reformi gotovo sve prihvatila, ali nije mogla da prihvati promjenu načina glasanja.

Zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Staša Košarac ocijenio je kao politički pritisak poruku da BiH neće dobiti prvu bezuslovnu ratu predfinansiranja iz Plana rasta za zapadni Balkan. On je napomenuo da je evidentan napredak koji su institucije BiH napravile po pitanju evropskog puta.

“Svjedoci smo i činjenice da smo veoma često uslovljavani od EU da sve što smo učinili nije dovoljno i da treba još. Kad kažemo da Evropska komisija uslovljava, ovdje imamo različite vrste prevoda”, rekao je Košarac.

Related Topics:

Politika

SVE SE LOMI NA BUDŽETU! Hitna sjednica odlučuje, ključ u rukama Bošnjaka!

Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, na kojoj će se naći samo jedna tačka dnevnog reda, i to budžet institucija BiH za ovu godinu, biće održana danas i veliko je pitanje da li će on biti usvojen.

Prethodno, budžet je usvojio Savjet ministara BiH, a nakon toga i Predsjedništvo BiH koje ga je formalno-pravno i uputilo u parlamentarnu proceduru. Problem je u tome što u budžetu za ovu godinu nisu obezbijeđena sredstva za finansiranje sedam institucija kulture i oko 20 miliona KM za vraćanje duga BHRT-a.

Na tim budžetskim stavkama ranije su insistirali bošnjački političari, međutim Srbi su bili isključivo protiv toga, posebno protiv finansiranja sedam institucija kulture koje u svom nazivu imaju – Bosna i Hercegovina. U prethodnom budžetu koji je usvojilo Predsjedništvo BiH preglasavajući Željku Cvijanović bila su planirana sredstva za tih sedam institucija kulture, ali i za BHRT, međutim taj budžet koji su izglasali Željko Komšić i Denis Bećirović, članovi Predsjedništva BiH, bio je nesprovodiv i nikad nije dobio podršku poslanika.

I kada je riječ o današnjoj hitnoj sjednici pitanje je da li će budžet dobiti podršku bošnjačkih političara, a u prethodnih nekoliko dana na njih su apelovali iz institucija kulture, ali i BHRT-a, da se ovako predložen budžet ne usvaja.

Kada je riječ o institucijama kulture, radi se o Zemaljskom muzeju BiH, Istorijskom muzeju BiH, Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH, Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Biblioteci za slijepa i slabovida lica BiH, Kinoteci BiH i Umjetničkoj galeriji BiH. Linker
Zanimljivo je i da je u novembru prošle godine Kristijan Šmit donio “nalog kojim se podržava funkcionisanje Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH i drugih ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu”.

U nalogu se navodi i da su u roku od 60 dana od stupanja na snagu naloga nadležni organi BiH, a naročito Savjet ministara BiH, dužni podnijeti prijedloge zakona Parlamentarnoj skupštini BiH, kojim će se, između ostalog, urediti upravljanje i finansiranje ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu.

Ipak, kako stvari sada stoje, Šmitov nalog još nije sproveden, a to je i jedan od glavnih argumenata pojedinih bošnjačkih političara za neusvajanje budžeta institucija BiH.

S druge strane, srpski političari i poslanici u Parlamentarnoj skupštini BiH smatraju da te institucije kulture nisu institucije Bosne i Hercegovine, već Federacije Bosne i Hercegovine, te da upravo Federacija BiH treba da brine o njima i pronađe model da ih finansira. Linker
Kada je riječ o samom budžetu koji će se danas naći pred poslanicima, ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u okviru budžeta za 2025. godinu iznose 1.570.500.000 KM, što je povećanje za 215.100.000 ili 16 odsto u odnosu na budžet institucija BiH za 2024. godinu.

Ukupni rashodi institucija BiH i servisiranje spoljnog duga iznose 2.797.273.016 KM, od čega rashodi institucija BiH iznose 1.570.500.000 KM, dok servisiranje spoljnog duga BiH iznosi 1.226.773.016 KM i manje je za 203.960.037 KM ili 14 odsto u odnosu na godinu ranije.

Unutar budžetske rezerve, koja iznosi 46.740.000 KM, osigurano je oko 35.500.000 KM na ime novčane pomoći zaposlenima u institucijama BiH u iznosu od 1.000 KM, zbog činjenice da budžet nije usvojen blagovremeno te da su plate zaposlenima isplaćivane po osnovici 600 KM iz 2024. godine, umjesto osnovice za 2025. godinu od 631,50 KM. Savjet ministara BiH donijeće posebnu odluku o isplati novčane pomoći nakon usvajanja budžeta za 2025. godinu.

Novčanu pomoć neće ostvariti poslanici i delegati u Parlamentarnoj skupštini BiH, članovi Predsjedništva BiH, kao ni predsjedavajuća, ministri i zamjenici ministara u Savjetu ministara BiH, navedeno je ranije iz Savjeta ministara BiH.

Nastavi čitati

Politika

KOJIĆEVA PODRŠKA BLANUŠI “Vrijeme je da Republika Srpska ustane, a ne da SLUŽI PORODIČNIM KLANOVIMA”

Pokret Sigurna Srpska saopštio je da će na predstojećim vanrednim izborima za predsjednika Republike Srpske pružiti punu i nedvosmislenu podršku prof. dr Branku Blanuši, kandidatu Srpske demokratske stranke. Kako navode, izbor Blanuše predstavlja „priliku da Republika Srpska konačno krene putem oporavka, nakon godina urušavanja institucija u korist privilegovanih pojedinaca“.

Iz ovog pokreta poručuju da je glas za Blanušu ujedno i glas za prekid politike koja je, kako navode, „godinama iscrpljivala sistem, dok je narod plaćao cijenu neodgovornosti“.


– Blanušinom pobjedom pobijediće ispravne vrijednosti, kredibilitet, znanje i stručnost, a u prošlost će otići neod, ucjene, kriminal, korupcija i nepotizam – poručio je potpredsjednik PSS-a Dejan Kojić, naglašavajući da 23. novembar vidi kao dan prekretnice.

Kojić ističe da će poslije izbora biti zaustavljena potpuna tajkunizacija Republike Srpske, te da će početi temeljna reorganizacija javnih ustanova i preduzeća, „koja su godinama bila u službi privilegovanog sloja društva, a ne naroda“.

Dodaje da je vrijeme da Srpsku vodi „čestit, porodičan i sposoban čovjek, učesnik Odbrambeno-otadžbinskog rata, koji svoju biografiju ne gradi na aferama, već na naučnom i stručnom radu“.

– Želja nam je da Republiku Srpsku otrgnemo iz kandži nekoliko porodica i da je vratimo narodu. Zajedno odlučujemo da li ćemo živjeti život dostojan čovjeka ili ćemo nastaviti da robujemo kvazielitama koje su nas dovele do katastrofalnog stanja – naveo je Kojić.

Iz Pokreta Sigurna Srpska poručuju da je izbor jasan:
„Hoćemo li pravo na slobodu i dostojanstvo ili ćemo izabrati one koji žrtvuju Srpsku zbog sitne, lične koristi?“

Nastavi čitati

Politika

KONGRES NA NOGAMA! Traže objašnjenja od Rubija zbog ukidanja sankcija Dodiku!

Članovi Komiteta za spoljne poslove Kongresa SAD-a Gregory W. Meeks i Bill Keating poslali su pismo ministru finansija Scottu Bessentu i državnom sekretaru Marcu Rubiu, bliskom Trumpovom saradniku. Kongresmeni u pismu izražavaju snažno protivljenje uklanjanju bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, njegove porodice i desetine njegovih saradnika s američkih popisa sankcija od strane Trampove administracije.

U pismu se zahtijeva od sekretara da obavijeste Kongres o osnovi svoje odluke o uklanjanju Dodika, kog su nazvali proruskim liderom, njegove porodice i saradnika s popisa te o tome kako Trampova administracija planira održati dugogodišnju američku politiku u regiji, uključujući dalju primjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma.

“Trideset godina Sjedinjene Države podržavaju i jačaju Dejtonski mirovni sporazum. Ukidanje tih sankcija suprotno je dvostranačkoj spoljnoj politici prema Zapadnom Balkanu“, rekli su članovi Komiteta Meeks i Keating.

Godinama su Milorad Dodik i njegovi saradnici bili uključeni u secesionističke aktivnosti koje podrivaju krhki mir u Bosni i Hercegovini. Nedavno, Ustavni sud Bosne i Hercegovine potvrdio je Dodikovu presudu na jednogodišnju zatvorsku kaznu koja može biti zamijenjena novčanom kaznom, kao i šestogodišnju zabranu bavljenja politikom.

Dodik, koji više nije predsjednik Republike Srpske, nastavlja negirati presudu, dodatno podrivajući Dejtonski mirovni sporazum, vladavinu prava i regionalnu stabilnost na Zapadnom Balkanu.

Dodik nije jedini koji potiče secesionističke aktivnosti u Republici Srpskoj. Njegovi saradnici, kao i članovi njegove porodice, uključujući sina Igora Dodika i kćerku Goricu Dodik (oboje uklonjeni sa liste 29. oktobra), iskoristili su svoje koruptivne veze da se obogate, uskraćujući građanima Bosne i Hercegovine pravednu šansu i podrivajući Dejtonski mirovni sporazum i decenijama vođenu američku vanjsku politiku na Zapadnom Balkanu.

Dodik, njegova porodica i njihovi saradnici zaslužuju brzu reakciju i značajnu odgovornost za svoje postupke, a ne popustljivost.

S obzirom na to da destabilizirajuće aktivnosti gospodina Dodika nisu prestale, pozivamo vaše resore da promijene kurs. Takođe tražimo odgovore na sljedeća pitanja u vezi uklanjanja Dodika i desetina njegovih saradnika sa SDN liste, do srijede, 26. novembra 2025. godine:

– Zašto je OFAC uklonio gospodina Dodika, njegovog sina i kćerku, te druge saradnike sa liste sankcija?

– Koju su promjenu u ponašanju pokazale sve osobe i entiteti uklonjeni u objavi od 29. oktobra 2025. koja je opravdala uklanjanje njihovih imena sa liste sankcija?

– Na koji način uklanjanje ovih pojedinaca sa liste sankcija unapređuje interese Sjedinjenih Američkih Država na Zapadnom Balkanu i u Bosni i Hercegovini?

– Kako uklanjanje ovih pojedinaca sa liste sankcija doprinosi suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine?

– Kako Ministarstvo spoljnih poslova i Ministarstvo finansija planiraju nametnuti dodatne mjere gospodinu Dodiku zbog njegovih destabilizirajućih aktivnosti na Zapadnom Balkanu?

Uprkos nedavnim sudskim presudama i nastavljenom međunarodnom pritisku, postupci gospodina Dodika u Republici Srpskoj nisu se promijenili. Ključno je da Sjedinjene Američke Države iskoriste sve dostupne instrumente kako bi zaustavile njegove destabilizacijske aktivnosti u regionu i spriječile pogoršanje situacije u Bosni i Hercegovini.

To uključuje uvođenje dodatnih finansijskih sankcija i zabrana viza Dodiku i njegovoj mreži, proširivanje diplomatskih aktivnosti i pomoći kako bi se ojačao krhki mir u Bosni i Hercegovini, te imenovanje specijalnog američkog izaslanika za Zapadni Balkan. Imajući ove korake na umu, radujemo se vašim odgovorima na naša pitanja”, zaključili su američki kongresmeni.

(Fokus)

Nastavi čitati

Aktuelno