Connect with us

Politika

NEODGOVORNOST PREMA GRAĐANIMA: Bh. političari se prema milijardi evra ponašaju kao da smo Švajcarska

Političari u BiH se ponašaju kao da smo bogati poput Švajcarske, a ne da smo praktično najsiromašnija zemlja u Evropi, glasi jedan od stavova na činjenicu da BiH do daljeg ostaje bez milijardu evra od EU.

Iz Delegacije Evropske unije u BiH su za “Nezavisne novine” kazali da su bh. vlasti dostavile Evropskoj komisiji Nacrt cjelovite reformske agende, kao nužnog preduslova za učešće u Planu rasta za zapadni Balkan.

“Evropska komisija je pripremila svoju ocjenu Nacrta reformske agende BiH i dostavila svoje komentare bh. vlastima, uz zahtjev za određene revizije. Međutim, 16. jula bh. vlasti su obavijestile Komisiju da nisu u mogućnosti dostaviti finalizirani tekst usljed izostanka političkog konsenzusa”, rečeno je iz Delegacije Evropske unije u BiH.

Prva tranša iz Plana rasta, ističu, može se isplatiti tek nakon što Evropska komisija i BiH formalno usaglase ovu reformsku agendu.

“Neusvajanje reformske agende u skladu s komentarima Komisije imaće svoje posljedice. Naime, za razliku od drugih partnera u regionu, BiH neće dobiti prvu bezuslovnu ratu predfinansiranja u vrijednosti od sedam odsto, predviđenu za isplatu nakon ljetnog perioda, čime se propušta značajna mogućnost ranog finansiranja. Prilika je propuštena i nadamo se da će bh. vlasti uskoro postići dogovor”, upozorili su iz Delegacije Evropske unije u BiH.

Kako dodaju, Komisija nastavlja rad sa vlastima, uz podršku za završetak aktivnosti, po potrebi, te pozdravlja dostavljanje ove agende nakon njenog političkog usaglašavanja.

“Komisija će bez odlaganja ocijeniti dostavljeno, kao što je to bio slučaj s ostalim partnerima, s ciljem njenog konačnog usvajanja što je prije moguće. Plan rasta je podržan novim finansijskim instrumentom, odnosno Instrumentom za reformu i rast za zapadni Balkan, u vrijednosti do šest milijardi evra u bespovratnim sredstvima i zajmovima za cijeli region”, kažu iz Delegacije Evropske unije u BiH.

Kako “Nezavisne novine” nezvanično saznaju, ako bi se bh. političari dogovorili i usvojili plan koji bi bio usklađen s evropskim kriterijumima, nije isključeno da bi Komisija bila spremna da ponovo razmotri svoju odluku i odobri sredstva za BiH. Međutim, prema saznanjima “Nezavisnih”, ova tranša će biti isporučena najkasnije do kraja ljeta, a BiH definitivno neće biti u njoj.

Politikolog Mirko Matić ističe da je politika oblast djelovanja u kojoj lični interesi često dolaze ispred nacionalnih, ili još gore – lični interesi se lijepo upakuju i predstavljaju kao nacionalni.

Prema Matićevim riječima, glavni interes svakog političara je opstanak ili dolazak na vlast i zbog toga je većina njih spremna i da odbije milijardu evra usmjerenih ka projektima od kojih bi građani imali koristi.

“Ovde se zapravo ne radi samo o tih milijardu evra, ovde se radi o bezbroj propuštenih prilika, stotinama milijardi koje su nas zaobišle i najvažnije – demografskoj katastrofi koju doživljavamo zbog loših odluka onih koji se nalaze na ključnim pozicijama. Tragedija našeg društva je to što ove politike i njihovi predstavnici ne bivaju kažnjeni na izborima, naprotiv. Razlog zašto se to ne dešava je to što oni pružaju utočište građanima koji žive u permanentnom strahu, umesto pravih rešenja građanima se tuđi problemi predstavljaju kao uspeh”, kaže Matić za “Nezavisne novine”.

Dejan Šajinović, novinar koji godinama prati teme koje se odnose na EU, ogorčen je načinom na koji bh. lideri tretiraju ovo pitanje.

“Bh. političari se ponašaju kao da smo bogati poput Švajcarske, a ne da smo praktično najsiromašnija zemlja u Evropi. Neshvatljiv mi je ovaj nivo neodgovornosti prema vlastitim građanima. Ovim novcem bi građani, recimo, mogli dobiti subvencije iz EU za solarne panele, energetsku efikasnost i poljoprivredu, mala preduzeća grantove za opremu i subvencije za zapošljavanje. Jednog dana kada shvatimo koliko smo izgubili zbog ponašanja političara bojim se da će biti kasno”, rekao je Šajinović.

Podsjećamo, Srpska nije saglasna sa određenim stavkama reformske agende jer su, kako se tvrdi, u suprotnosti sa Ustavom i dejtonskom strukturom BiH. Političari iz FBiH juče se nisu oglašavali, dok je iz Srpske poručeno da je Srpska od 113 reformi gotovo sve prihvatila, ali nije mogla da prihvati promjenu načina glasanja.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da Srpska ne može prihvatiti da se odustane od entitetske strukture glasanja u nekim tijelima na nivou BiH, jer bi to bilo prejudiciranje odlučivanja u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Povodom najave Evropske komisije da će BiH uskratiti prvu tranšu od 70 miliona evra iz Plana rasta za zapadni Balkan zbog neispunjavanja tri uslova, Dodik je rekao da EU ima svoje kriterijume, ali da Srpska ne može prihvatiti da se uđe u sistem odlučivanja na nivou BiH.

“Njihovo traženje da se odustane od entitetske strukture glasanja na nekim tijelima na nivou BiH je neprihvatljivo, jer je to prejudiciranje strukture koja bi otišla dalje do odlučivanja u parlamentu BiH. Oni su vjerovatno htjeli da vide da li mogu na mala vrata da uvuku takvu vrstu glasanja. Mi smo to odbili”, rekao je Dodik.

Predsjednik Srpske je istakao da su sve ostale stvari bile dogovorene s Evropskom komisijom.

On je podsjetio da je Republika Srpska od 113 reformi gotovo sve prihvatila, ali nije mogla da prihvati promjenu načina glasanja.

Zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Staša Košarac ocijenio je kao politički pritisak poruku da BiH neće dobiti prvu bezuslovnu ratu predfinansiranja iz Plana rasta za zapadni Balkan. On je napomenuo da je evidentan napredak koji su institucije BiH napravile po pitanju evropskog puta.

“Svjedoci smo i činjenice da smo veoma često uslovljavani od EU da sve što smo učinili nije dovoljno i da treba još. Kad kažemo da Evropska komisija uslovljava, ovdje imamo različite vrste prevoda”, rekao je Košarac.

Politika

DRINIĆ “BANJALUKA PONOVO SVJEDOK INSTITUCIONALNOG CIRKUSA! Odbornici traže rad, SNSD blokira”

Banjaluka ponovo je svjedok institucionalnog cirkusa, poručuje šef kluba odbornika PDP Nebojša Drinić. Prema njegovim riječima, 11 odbornika zvanično je tražilo zakazivanje sjednice Skupštine grada, što prema Poslovniku obavezuje predsjednika Skupštine da sjednicu zakaže. Ipak, kako ističe Drinić, Ljubo Ninković pravila priznaje samo kada to odgovara većini predvođenoj SNSD-om.

„Ne zaboravite da taj čovjek svakog mjeseca prima platu koja, sa naknadama, ide i do 10.000 KM. Za šta? Za blokadu, nerad i ugrožavanje funkcionisanja života u gradu“, rekao je Drinić.

On podsjeća na alarmantne činjenice koje pokazuju nefunkcionisanje Skupštine u prethodnom periodu:

Tokom cijelog mandata održane su samo četiri redovne sjednice.

Budžet za ovu godinu još uvijek nije stigao pred odbornike, iako je trebao biti dostavljen u novembru.

Na republičkom nivou, gdje SNSD kontrolira vlast, u ovoj godini provedena su dva rebalansa budžeta, dok je u Banjaluci – najvećem gradu Srpske – sproveden samo jedan rebalans u posljednjih pet godina.

Nedavno je smijenjen predsjednik GrO SNSD, nakon što su se u javnosti pojavile ozbiljne optužbe koje ga dovode u vezu sa licima iz kriminalnog miljea i narkoticima.

„Nakon smjene iz SNSD-a je rečeno da će stvari promijeniti, ali su odmah pogazili riječ. Ništa novo. I dalje ignorišu 11 potpisa odbornika, ignorišu Poslovnik, ignorišu zakone i građane. Takvi ljudi ne zaslužuju ništa, osim da postanu politička prošlost i to temom slobodnog pada“, zaključio je Drinić.

Situacija dodatno pokazuje napetosti između vlasti i opozicije u Skupštini grada, dok građani Banjaluke čekaju funkcionalnu lokalnu vlast i odgovorno upravljanje gradskim budžetom.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ ŽESTOKO “Mi smo pokazali RAD, ENERGIJU I REZULTATE, a od skupštinske većine tražimo da PRESTANE sa blokadama”

Danas smo uradili ono što je naš posao, a to znači da u ovom trenutku imamo 11 vrijednih odbornika koji hoće da rade. Moja želja kao gradonačelnika jeste da napravimo razliku između odbornika koji hoće da rade i onih koji su neradnici – iz SNSD-a i koalicionih partnera.

Kazao je ovo gradonačelnik Draško Stanivuković koji je na inicijativu 11 odbornika iz Pokreta Sigurna Srpska, Narodnog fronta i Liste za pravdu i red za danas zakazao sjednicu Skupštine Grada, a na koju nisu došli odbornici iz skupštinske većine.

-Ne znam kako to može da bude normalno da imamo odbornike i rukovodstvo Skupštine Grada koji neće da rade. Republika Srpska i srpski narod mogu da napreduju jedino kada se otarasimo neradnika u svim institucijama. Je li moguće da nemamo redovne sjednice? Pitam predsjedništvo SNSD-a zar je moguće da nema sjednica Skupštine Grada. Kakav je to zaključak sa jučerašnjeg predsjedništva Gradskog odbora SNSD-a da sjednica bude jednom mjesečno. Jeste li onda time priznali da pet godina ne radite i da blokirate grad, pa da sad kao šestu godinu počinjete da radite. Dozlogrdio nam je taj nerad i ovo danas nije performans, nego naše radno mjesto. Pokazali smo odgovornost i 11 odbornika je došlo i trebali su i drugi da dođu da radimo, ali nisu htjeli – kazao je gradonačelnik.

Napoiminje da je Nacrt budžeta Grada već 30 dana u fioci kod predsjednika Skupštine Grada.

-Ako je po njihovom principu potrebno 30 dana da Nacrt budžeta bude u raspravi, znači nećemo imati prijedlog do početka januara. Je li nam time opet najavljujete privremeno finansiranje – upitao je gradonačelnik.

Ističe da se pisalo i reosrnom ministarstvu da se sjednice održavaju.

-Nisu nam odgovorili, iako je njihova nadležnost da ove neradnike natjeraju da rade. Mi se nalazimo u jednom zatočeništvu onih koji neće da rade. A bez budžeta kako da grad funkcioniše – kaže gradonačelnik.

Pozvao je Skupštinu da zakaže redovnu sjednicu i ponovio da je neshvatljivo da se zaključci u vezi sa funkcionisanjem grada donose u salama političkih stranaka.

-Uslovi za rad rukovodstvu Skupštine su obezbijeđeni i pitanje je kada će da zakaže sjednicu – zaključio je gardonačelnik.

U ime Kluba odbornika PDP-a Nebojša Drinić kazao je da se nažalost, od 2020. godine odvija i dalje politika opstrukcija prema Banjaluci i njenim građanima.

-Ovo je klasična politička sabotaža i odluke za grad donose u prostorijama crvenog komiteta. I jule su rekli da će se sjednice Skupštine održavati jednom mjesečno i u tom pravcu ako su imali namjeru da to ispoštuju vjerovali smo da će normalizovati rad i doći danas da rade. Ali i ovo obećanje od juče su pogazli su kao i ona ranije. Iskreno se nadam i da ako postoji namjera da se radi, da predsjednik već danas može da zakaže redovno zasjedanje – kazao je Drinić.

Ističe da su svojim blokadama i neodržavanjem sjednica oštetili budžet Grada za oko 20 miliona KM.

-Takođe, neka objasne građanima zašto neće da donesu odluku za gradnju vodovodne mreže za potkozarska sela, zašto ne kreće izgradnja vrtića koji su obećani iz budžeta predsjednika Republike i dr. – naveo je Drinić.

Nastavi čitati

Politika

GRUBOR “VLAST MORA PRESTATI DA OBESMIŠLJAVA REFERENDUM i odredi datum izjašnjavanja o Šmitovim odlukama”

Vrijeme je da vladajuća koalicija prestane da obesmišljava i zloupotrebljava instituciju referenduma kao suvereno, ustavno i zakonsko pravo građana Republike Srpske i da, umjesto što o toj temi trguje sa pojedinim političkim krugovima iz Sarajeva i dijelom stranih moćnika, konačno odredi datum za održavanje zakazanog, pa više puta odlaganog referenduma o tzv. „Šmitovim odlukama“ – poručio je potpredsjednik Pokreta Svojim putem i član Predsjedništva Pokreta Sigurna Srpska dr Milan Grubor.

On zahtijeva od predsjednika Republike Srpske, ma ko to bio, da iskoristi svoj ustavni kapacitet i politički legitimitet i spriječi dalju praksu opstrukcije referenduma.

Grubor podsjeća da su, među prvima iz opozicije, tražili da se od ideje referenduma — koji je NSRS prvobitno zakazala za 25. oktobar, pa pomjerila na 23. novembar, a zatim najavila 9. januar — ne odustaje, jer bi to, kako kaže, značilo ne samo delegitimizaciju referenduma kao najvišeg oblika neposrednog izjašnjavanja građana, već i poništavanje same Narodne skupštine kao najvišeg zakonodavnog i predstavničkog tijela u Srpskoj.

„Zašto je vlast, nakon prihvatanja američkog dogovora, iznenada zaćutala o referendumu koji je do tada nazivala ‘kapitalnim političkim događajem za Srpsku’? Da li se vlast uplašila onoga što bi, prema Zakonu o referendumu i građanskoj inicijativi, bila obavezna da uradi ako bi na referendum izašla natpolovična većina upisanih birača i većinski izglasala nepriznavanje Šmitovih odluka?“ – upitao je Grubor.

On je naglasio da bi, u tom slučaju, „nadležni organ imao obavezu da, u skladu sa Ustavom i zakonima Srpske, donese odgovarajući akt koji bi odražavao na referendumu izraženu volju naroda“.

Nastavi čitati

Aktuelno