Connect with us

Društvo

NESTAŠICA LIJEKOVA U BIH? Na udaru hronični bolesnici

Već duže vrijeme u apotekama u cijeloj BiH se ne može naći lijek koji se izdaje za liječenje srčane aritmije. Za taj lijek nema zamjene.

Tog lijeka nema ni u Srbiji, a u Hrvatskoj se može kupiti samo uz recept koji tamošnji ljekari propisuju svojim pacijentima. Uz neke veze i poznanstva smo jedva našli taj lijek u Beču – kaže za Srpskainfo Snježana Sandić.

Kaže da je riječ o lijeku koji je njenoj majci propisao ljekar i da ne mogu nikako naći adekvatan odgovor zašto lijeka “Darob mite” nema i koje je riješenje za pacijente.

Osim ovog lijeka, na domaćem tržištu vlada djelimična nestašica lijekova. Često se dešava da se u apotekama nema određenih analgetika, a trenutno nema “Ketonala”.

U Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH priznaju da je Bosna i Hercegovina djelimično zahvaćena nestašicom lijekova kao i sve druge evropske zemlje.

Što se tiče konkretnog lijeka “Darob-mite”, kažu da im je nosilac dozvole ove godine dva puta prijavio nestašicu, u junu i krajem avgusta.

– Dobili smo informaciju da će krajem oktobra ove godine biti vraćena snabdjevenost tržišta ovim lijekom u normalu. Kada je u pitanju “Ketonal”, očekujemo povratnu informaciju od proizvođača – kaže za Srpskainfo Biljana Tubić, pomoćnik direktora za Sektor za lijekove u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva.

Ona kaže da Agencija za lijekove i medicinska sredstva prati nestašicu lijekova. Nosioci dozvola i proizvođači su obavezni da prijavljuju nestašice koje su u najavi, da daju rok u kojem će te nestašice biti otklonjene, te da, kako kaže Tubiće, navedu razlog nestašice.

– Na našoj internet stranici imamo jednu tabelu u kojoj su popisani svi lijekovi za koje je najavljena nestašica i za koji period. Ono što je bitno da se naglasi jeste da sve te evidentirane nestašice lijekova nisu toliko značajne. Znači, lijekova za sada ima u dovoljnim količinama za naše pacijente i za zaštitu javnog zdravlja stanovništva u BiH, posebno u svijetlu nestašice u Evropi – dodaje ona.

U Evropi je ova problematika, po njenim riječima, zastupljenija i na jednom višem i ozbiljnijem nivou.

– Zašto je BiH i dalje u nekom povlaštenom položaju kada je u pitanju nestašica lijekova? Pa, dobar razlog je prisustvo naših domaćih proizvođača i sada se posebno vidi da imamo domaću proizvodnju ne samo lijekova nego i drugih proizvoda što predstavlja određenu vrstu sigurnosti – naglašava Tubićeva.

Tvrdi da značajnijih nestašica lijekova nema, te da se sporadično javljaju, ali da nijedna od njih ne ugrožava dostupnost lijekovima pacijentima jer na sreću ima dosta generičkih paralela proizvedenih na tržištu.

– Ako nema lijeka od jednog proizvođača, onda ima istog sastava od nekog drugog proizvođača što naši farmaceuti u apotekama vrlo dobro znaju i mogu da pruže pomoć pacijentima. U ovom trenutku situacija nije zabrinjavajuća i u dosta smo boljoj poziciji u odnosu na Evropu – uvjerava ona.

Razlozi nestašica su, kaže, brojni i različiti, počevši do nestašica aktivnih supstanci.

– Iz razloga jer je Evropa imala politiku izmještanja proizvodnje aktivnih supstanci koja spada u tešku ili prljavu industriju u neke istočne države kao što su Kina i Indija. Sada je rat u Ukrajini, te sankcije Rusiji, odnosno sve ove izmjene u nekim političkim strukturama ili grupisanjima koje su aktuelne uslovile su da su ti lanci snabdijevanja iz Kine i Indije oslabe. To je jedan od razloga zašto je prisutna nestašica lijekova – dodaje Tubićeva.

Da bi se to zaustavilo, po njenim riječima, Evropa je ponovo počela da otvara pogone za proizvodnju aktivnih supstanci, prije svega u Austriji, gdje je došlo do revitalizacije proizvodnje antibiotika, a vjerovatno će se isto dešavati i sa nekim drugim molekulama. Međutim, problem je i nestašica repromaterijala u proizvodnji gotovih ljekova.

– Dakle, više je uzročnika koji su uslovili pojavu nestašice i ta pojava uopšte nije lokalnog karaktera. Nestašica lijekova je tema koja se povlači po brojim međunarodnim stručnim kongresima i simpozijumima – zaključuje Tubićeva.

Napominjući kako nisu nadležni po pitanju snabdjevenosti lijekova tržištem, niti za registraciju lijekova, u Fondu zdravstvenog osiguranja RS kažu da na njihov rad, ali i na pacijente kojima su neophodni lijekovi u velikoj mjeri utiče svaki eventualni poremećaj tržišta po pitanju lijekova.

– Dešavaju se sporadične nestašice, a najveći izazov za fondove u BiH je nabavka neregistrovanih lijekova koji su potrebni pacijentima, ali još nisu registrovani u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH – navode u Fondu.

Ono na šta je Fond veoma često ukazivao jeste što proizvođači lijekova nisu zainteresovani za tržište BiH koje je malo i neatraktivno, te nemaju interes da se registruju u BiH, pa se često dešava da se za lijekove koje nabavljaju posredstvom javnih nabavki niko ne javi na tender ili se moraju nabavljati interventnim uvozom, jer potrebni lijekovi nisu registrovani u BiH.

– Кada se niko ne javi na tender, proces nabavke se mora ponoviti, što dodatno komplikuje nabavku lijekova i produžava vrijeme čekanja pacijenata za određeni lijek. Кod neregistrovanih lijekova veliki je izazov uvesti lijek, jer je potrebna dozvola resornog ministarstva, a lijekovi se uvoze sa udaljenih tržišta, pa često zbog proceduralnih razloga, proces nabavke zna da duže traje. Primjera radi, od devet lijekova koje nabavljamo za rijetke bolesti u okviru Programa lijekova, čak šest nije registrovano u BiH i nije bilo drugih ponuda. Tako da u tim situacijama možemo jedino da ili ostavimo pacijente bez lijeka ili da ih nabavimo interventnim uvozom, zbog čega nastojimo da javne nabavke planiramo na vrijeme kako pacijenti zbog administrativne prirode ne bi morali duže da čekaju na tarapiju – navode u Fondu.

Zato, FZO RS za lijekove koji se nabavljaju putem javnih nabavki uglavnom potpisuje ugovore na godinu dana kako bi obezbijedili kontinuitet u snabdjevenosti lijekovima.

Dijabetičari

Što se tiče lijekova koji se izdaju na recept, konkretno je postojao problem sa lijekom „semaglutid“ koji se izdaje na recept, a nabavlja se procedurom javnih nabavki (za osiguranike koji boluju od dijabates melitusa tipa 2).- Kako nabavljamo navedeni lijek u tri doze, jedan period je bila globalna nestašica doze od 0,5mg, a trenutno je nestašica doze od 1mg. Osiguranici nisu uskraćeni jer im se propisuje i izdaje ova manja doza. Prema uvjerenjima ugovorenog dobavljača, doza od 1 mg će biti dostupna uskoro dostupna – kažu u Fondu ZO.

Srpska info

Related Topics:

Društvo

PODSJETILI NA OBEĆANJE PREMIJERA: Roditelji njegovatelji pred Narodnom skupštinom RS traže hitne izmjene zakona

Roditelji njegovatelji danas su ispred Narodne skupštine RS ponovili svoje zahtjeve i istakli da, iako su inicijativu za izmjenu zakona podnijeli u julu, odgovora još nema. Samo obećanja.

Iz Udruženja “Glas tišine” istakli su da roditelji njegovatelji svakodnevno brinu o djeci sa smetnjama u razvoju koja su potpuno zavisna od tuđe njege i pomoći, te da žrtvuju svoj lični i profesionalni život čime zaslužuju sistemsku podršku, pravnu sigurnost i dostojanstveno priznanje svoje ulogu u društvu.

“To je 24-časovni rad koji niko ne vidi i ne priznaje,a uslovi pod kojima roditelji njegovatelji u RS ostvaruju naknadu su nepravedni i neodrživi zbog čega tražimo sistemsko rješenje. Izmjene koje tražimo su ukidanje strosne granice od 30 godina života djeteta, da se roditeljima prizna radno pravni status, da se pravo ne ukida ukoliko djeca pohađaju školu ili dnevni centar”, poručili su ispred Narodne skupštine RS u kojoj je u toku sjednica na kojoj nema ove tačke dnevnog reda.

Roditelji naglašavaju da je ukidanje statusa roditelja njegovatelja zbog školovanja djeteta, povreda jednog od osnovnih i ustavom zagarantovanih prava djeteta.

“To ne može i ne smije da isključuje drugo pravo. Prema našim saznanjima oko 200 roditelja njegovatelja je izgubilo ovaj status što smatramo porazom države i društva u cjelini. Zato smo ponovo ovdje i ponovo pozivamo nadležne institucije na hitne izmjene zakona o dječijoj zaštiti koje se odnose na status roditelja njegovatelja, a kako bi se ovim porodicama osigurao minimum socijalne sigurnosti. Ja sam roditelj jednog takvog djeteta i moj sin i ja smo nakon njegove 30 godine socijalni slučajevi”, poručila je jedna ogorčena majka.

Okupljenima se obratio i Velibor Vinčić, roditelj dječaka koji je izgubio status roditelja njegovatelja.

“Moja situacija je takva da moj sin ide dva sata u školu, a ja sam zbog toga izgubio status njegovatelja prije dvije godine”, rekao je Vinčić i upitao ministra zdravlja Šeranića i premijera Savu Minića zašto je ništa ne rješava po ovom pitanju.

Roditelje su podržali i poslanici NSRS iz opozicionih stranaka koji su istakli kako su na daašnjoj sjednici manje važne teme, a da na raspravu o ovoj čekaju mjesecima.

Tanja Vukomanović, poslanica PDP-a istakla je da će poslanici ove stranke podržati roditelje njegovatelje i glasati za ovaj zakon kada on dođe na red.

“Nadam se da će i svi ostali poslanici, kako opozicije tako i vlasti htjeti da raspravljaju o ovoj temi, jer ovo je tema u kojoj nema ni opozicije ni vlasti, ovo je tema u kojoj nas roditelji trebaju- Žao mi je što smo danas opet ovdje ispred, a ne unutra, jer su mnogo manje važne teme danas na dnevnom redu, ali ne i ova”, rekla je Vukomanovićeva i dodala da će uraditi sve što je do njih da se ova tema što prije nađe na dnevnom redu sjednice.

Poslanica Liste za pravdu i red, Zagorka Grahovac podsjetila je na najavu premijera RS Save Minića koji je po dolasku na ovu funkciju ovaj problem istakao kao prioritet koji treba riješiti.

“Minić je u više navrata obećao da će ovo biti jedan od njegovih prioriteta, te ga ovom prilikom pozivam da dođe do zakonskih izmjena. Oni se pravdaju time da je problem roditelja njegovatelja kompleksan, međutim njihovi su zahtjevi jednostavni i konkretni – sistemska rješenja, izmjene zakona ili donošenje novog zakona o roditelju njegovatelju kao što je uradila Federacija, da pravo na školovanje djeteta ne isključuje pravo na njegu, da starosna granica ne bude 30 godina, i da roditelj njegovatelj dobija doprinose uz ovaj novčani iznos”, poručila je Grahovac.

Podsjećamo, premijer Srpske Savo Minić krajem septembra rekao je kako će problem ovih roditelja biti riješen u najkraćem roku, te da će javnost u veoma kratkom roku biti upoznata sa konkretnim rješenjima. Međutim, ni nakon više od mjesec dana rješenja nema.

Nastavi čitati

Društvo

Republika Srpska bez vakcina protiv tetanusa, NADLEŽNI OBEĆAVAJU DA STIŽU

Pacijenti širom Republike Srpske posljednjih dana suočavaju se s nedostatkom vakcina protiv tetanusa, dok nadležni uvjeravaju da bi nove doze trebalo da stignu danas, u četvrtak, 6. novembra, ili najkasnije sutra.

“Vakcine protiv tetanusa, kojih nije bilo jedan kraći period, trebalo bi sutra, najkasnije prekosutra, da stignu u Institut i biće raspoređene zdravstvenim ustanovama prema planu. Ukoliko vakcina protiv tetanusa nije dostupna, može se kod odraslih dati vakcina protiv difterije i tetanusa za odrasle (dT vakcina), poštujuću pravila data u Instrukciji za sprovođenje imunizacije i hemioprofilakse, a u skladu sa vakcinalnim statusom osobe i tipom rane”, kazali su juče iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

Iz Doma zdravlja Banjaluka ističu da već duži period postoji problem s kontinuiranom isporukom navedene vakcine.

“Tokom ove godine zaprimili smo ukupno 3.254 doze vakcine AnaTe, te Služba porodične medicine, kao i Služba hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Banjaluka trenutno ne raspolažu AnaTe vakcinom”, kazali su iz banjalučkog Doma zdravlja.

Dodali su da se vakcina protiv tetanusa nabavlja i distribuira isključivo putem Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, koji je nadležan za snabdijevanje svih zdravstvenih ustanova u Republici Srpskoj.

I iz Doma zdravlja u Bijeljini ističu da kod njih već izvjesno vrijeme nema vakcine protiv tetanusa.

Da je Dom zdravlja u Trebinju u sličnim problemima, kaže i Radovan Todorović, pomoćnik direktora Doma zdravlja Trebinje.

“Mi trenutno imamo vakcina protiv tetanusa, ali nisu na nekom zavidnom nivou. I ako nam se desi da u nekom momentu ne bude vakcina, mi se uvijek se na neki način snađemo, tako da pacijenti ne ostanu uskraćeni za tu vakcinu”, kazao je Todorović.

Da i u apotekama širom Republike Srpske vlada nestašica ovih vakcina, potvrdili su nam farmaceuti.

“Već duži period nemamo vakcine protiv tetanusa. Imali smo nekoliko upita od pacijenata koji su tražili ove vakcine, ali ih već neko vrijeme nije moguće nabaviti u našoj apoteci”, ističu iz jedne apoteke u Banjaluci.

Slična situacija je i u Gradišci, gdje navode da takođe nemaju vakcine protiv tetanusa.

Važnost vakcine protiv tetanusa
Tetanus je ozbiljna bakterijska bolest koja utiče na nervni sistem, što dovodi do bolne kontrakcije mišića, posebno u vilici i vratu. Može ometati sposobnost disanja i ugrožavati život. Ubod na zarđali ekser, komad metala ili bilo kakvu prljavu, oštru površinu nosi rizik od infekcije bakterijom Clostridium tetani. Nakon ulaska u organizam ova bakterija napada nervni sistem i može da dovede do smrti. Ako se vakcina ne primi, postoji rizik da se bakterija razvije u tijelu i uzrokuje tetanus, koji ima visoku stopu smrtnosti.

Nastavi čitati

Društvo

OVO MORATE ZNATI! Biljka koja DONOSI BLAGOSLOV ako se unese u kuću na Mitrovdan

Mitrovdan, peta po značaju srpska slava, obilježava se 8. novembra u čast Svetog Dimitrija, poznatog i kao Mirotočivi. Po narodnom predanju, njegov grob je odisao bosiljkom i smirnom, što simbolizuje mir i blagostanje, pa se upravo zbog toga na Mitrovdan u kuću unosi svjež bosiljak.

Takođe, vjeruje se da se na ovaj dan ne treba grditi djecu, jer će u suprotnom biti nestašna tokom cijele godine, piše Naj Žena.

Jedan od glavnih običaja je svećenje vodice. Domaćica priprema vodu, bosiljak, malu svijeću, kadionicu sa tamjanom i spisak ukućana, a sveštenik dolazi da osveti vodicu. Ukućani popiju po malo sveta vode, a ostatak se koristi za slavski kolač.

Kolač se mijesi dan uoči slave od čistog pšeničnog brašna, uz dodatak osvećene vodice, i ukrašava se simbolima, pri čemu centralno mesto zauzima znak ISHS (Isus Hristos pobjeđuje).

Mitrovdan je dan kada se završavaju veliki poslovi, pjeva se narodna pjesma „Đurđev danak hajdučki sastanak, Mitrovdana, hajdučki rastanak“, i vjeruje se da priprema i poštovanje običaja donosi sreću i mir u domaćinstvu.

Nastavi čitati

Aktuelno