Već duže vrijeme u apotekama u cijeloj BiH se ne može naći lijek koji se izdaje za liječenje srčane aritmije. Za taj lijek nema zamjene.

Tog lijeka nema ni u Srbiji, a u Hrvatskoj se može kupiti samo uz recept koji tamošnji ljekari propisuju svojim pacijentima. Uz neke veze i poznanstva smo jedva našli taj lijek u Beču – kaže za Srpskainfo Snježana Sandić.

Kaže da je riječ o lijeku koji je njenoj majci propisao ljekar i da ne mogu nikako naći adekvatan odgovor zašto lijeka “Darob mite” nema i koje je riješenje za pacijente.

Osim ovog lijeka, na domaćem tržištu vlada djelimična nestašica lijekova. Često se dešava da se u apotekama nema određenih analgetika, a trenutno nema “Ketonala”.

U Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH priznaju da je Bosna i Hercegovina djelimično zahvaćena nestašicom lijekova kao i sve druge evropske zemlje.

Što se tiče konkretnog lijeka “Darob-mite”, kažu da im je nosilac dozvole ove godine dva puta prijavio nestašicu, u junu i krajem avgusta.

– Dobili smo informaciju da će krajem oktobra ove godine biti vraćena snabdjevenost tržišta ovim lijekom u normalu. Kada je u pitanju “Ketonal”, očekujemo povratnu informaciju od proizvođača – kaže za Srpskainfo Biljana Tubić, pomoćnik direktora za Sektor za lijekove u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva.

Ona kaže da Agencija za lijekove i medicinska sredstva prati nestašicu lijekova. Nosioci dozvola i proizvođači su obavezni da prijavljuju nestašice koje su u najavi, da daju rok u kojem će te nestašice biti otklonjene, te da, kako kaže Tubiće, navedu razlog nestašice.

– Na našoj internet stranici imamo jednu tabelu u kojoj su popisani svi lijekovi za koje je najavljena nestašica i za koji period. Ono što je bitno da se naglasi jeste da sve te evidentirane nestašice lijekova nisu toliko značajne. Znači, lijekova za sada ima u dovoljnim količinama za naše pacijente i za zaštitu javnog zdravlja stanovništva u BiH, posebno u svijetlu nestašice u Evropi – dodaje ona.

U Evropi je ova problematika, po njenim riječima, zastupljenija i na jednom višem i ozbiljnijem nivou.

– Zašto je BiH i dalje u nekom povlaštenom položaju kada je u pitanju nestašica lijekova? Pa, dobar razlog je prisustvo naših domaćih proizvođača i sada se posebno vidi da imamo domaću proizvodnju ne samo lijekova nego i drugih proizvoda što predstavlja određenu vrstu sigurnosti – naglašava Tubićeva.

Tvrdi da značajnijih nestašica lijekova nema, te da se sporadično javljaju, ali da nijedna od njih ne ugrožava dostupnost lijekovima pacijentima jer na sreću ima dosta generičkih paralela proizvedenih na tržištu.

– Ako nema lijeka od jednog proizvođača, onda ima istog sastava od nekog drugog proizvođača što naši farmaceuti u apotekama vrlo dobro znaju i mogu da pruže pomoć pacijentima. U ovom trenutku situacija nije zabrinjavajuća i u dosta smo boljoj poziciji u odnosu na Evropu – uvjerava ona.

Razlozi nestašica su, kaže, brojni i različiti, počevši do nestašica aktivnih supstanci.

– Iz razloga jer je Evropa imala politiku izmještanja proizvodnje aktivnih supstanci koja spada u tešku ili prljavu industriju u neke istočne države kao što su Kina i Indija. Sada je rat u Ukrajini, te sankcije Rusiji, odnosno sve ove izmjene u nekim političkim strukturama ili grupisanjima koje su aktuelne uslovile su da su ti lanci snabdijevanja iz Kine i Indije oslabe. To je jedan od razloga zašto je prisutna nestašica lijekova – dodaje Tubićeva.

Da bi se to zaustavilo, po njenim riječima, Evropa je ponovo počela da otvara pogone za proizvodnju aktivnih supstanci, prije svega u Austriji, gdje je došlo do revitalizacije proizvodnje antibiotika, a vjerovatno će se isto dešavati i sa nekim drugim molekulama. Međutim, problem je i nestašica repromaterijala u proizvodnji gotovih ljekova.

– Dakle, više je uzročnika koji su uslovili pojavu nestašice i ta pojava uopšte nije lokalnog karaktera. Nestašica lijekova je tema koja se povlači po brojim međunarodnim stručnim kongresima i simpozijumima – zaključuje Tubićeva.

Napominjući kako nisu nadležni po pitanju snabdjevenosti lijekova tržištem, niti za registraciju lijekova, u Fondu zdravstvenog osiguranja RS kažu da na njihov rad, ali i na pacijente kojima su neophodni lijekovi u velikoj mjeri utiče svaki eventualni poremećaj tržišta po pitanju lijekova.

– Dešavaju se sporadične nestašice, a najveći izazov za fondove u BiH je nabavka neregistrovanih lijekova koji su potrebni pacijentima, ali još nisu registrovani u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH – navode u Fondu.

Ono na šta je Fond veoma često ukazivao jeste što proizvođači lijekova nisu zainteresovani za tržište BiH koje je malo i neatraktivno, te nemaju interes da se registruju u BiH, pa se često dešava da se za lijekove koje nabavljaju posredstvom javnih nabavki niko ne javi na tender ili se moraju nabavljati interventnim uvozom, jer potrebni lijekovi nisu registrovani u BiH.

– Кada se niko ne javi na tender, proces nabavke se mora ponoviti, što dodatno komplikuje nabavku lijekova i produžava vrijeme čekanja pacijenata za određeni lijek. Кod neregistrovanih lijekova veliki je izazov uvesti lijek, jer je potrebna dozvola resornog ministarstva, a lijekovi se uvoze sa udaljenih tržišta, pa često zbog proceduralnih razloga, proces nabavke zna da duže traje. Primjera radi, od devet lijekova koje nabavljamo za rijetke bolesti u okviru Programa lijekova, čak šest nije registrovano u BiH i nije bilo drugih ponuda. Tako da u tim situacijama možemo jedino da ili ostavimo pacijente bez lijeka ili da ih nabavimo interventnim uvozom, zbog čega nastojimo da javne nabavke planiramo na vrijeme kako pacijenti zbog administrativne prirode ne bi morali duže da čekaju na tarapiju – navode u Fondu.

Zato, FZO RS za lijekove koji se nabavljaju putem javnih nabavki uglavnom potpisuje ugovore na godinu dana kako bi obezbijedili kontinuitet u snabdjevenosti lijekovima.

Dijabetičari

Što se tiče lijekova koji se izdaju na recept, konkretno je postojao problem sa lijekom „semaglutid“ koji se izdaje na recept, a nabavlja se procedurom javnih nabavki (za osiguranike koji boluju od dijabates melitusa tipa 2).- Kako nabavljamo navedeni lijek u tri doze, jedan period je bila globalna nestašica doze od 0,5mg, a trenutno je nestašica doze od 1mg. Osiguranici nisu uskraćeni jer im se propisuje i izdaje ova manja doza. Prema uvjerenjima ugovorenog dobavljača, doza od 1 mg će biti dostupna uskoro dostupna – kažu u Fondu ZO.

Srpska info