Društvo
NESTAŠICA LIJEKOVA U BIH? Na udaru hronični bolesnici

Već duže vrijeme u apotekama u cijeloj BiH se ne može naći lijek koji se izdaje za liječenje srčane aritmije. Za taj lijek nema zamjene.
Tog lijeka nema ni u Srbiji, a u Hrvatskoj se može kupiti samo uz recept koji tamošnji ljekari propisuju svojim pacijentima. Uz neke veze i poznanstva smo jedva našli taj lijek u Beču – kaže za Srpskainfo Snježana Sandić.
Kaže da je riječ o lijeku koji je njenoj majci propisao ljekar i da ne mogu nikako naći adekvatan odgovor zašto lijeka “Darob mite” nema i koje je riješenje za pacijente.
Osim ovog lijeka, na domaćem tržištu vlada djelimična nestašica lijekova. Često se dešava da se u apotekama nema određenih analgetika, a trenutno nema “Ketonala”.
U Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH priznaju da je Bosna i Hercegovina djelimično zahvaćena nestašicom lijekova kao i sve druge evropske zemlje.
Što se tiče konkretnog lijeka “Darob-mite”, kažu da im je nosilac dozvole ove godine dva puta prijavio nestašicu, u junu i krajem avgusta.
– Dobili smo informaciju da će krajem oktobra ove godine biti vraćena snabdjevenost tržišta ovim lijekom u normalu. Kada je u pitanju “Ketonal”, očekujemo povratnu informaciju od proizvođača – kaže za Srpskainfo Biljana Tubić, pomoćnik direktora za Sektor za lijekove u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva.
Ona kaže da Agencija za lijekove i medicinska sredstva prati nestašicu lijekova. Nosioci dozvola i proizvođači su obavezni da prijavljuju nestašice koje su u najavi, da daju rok u kojem će te nestašice biti otklonjene, te da, kako kaže Tubiće, navedu razlog nestašice.
– Na našoj internet stranici imamo jednu tabelu u kojoj su popisani svi lijekovi za koje je najavljena nestašica i za koji period. Ono što je bitno da se naglasi jeste da sve te evidentirane nestašice lijekova nisu toliko značajne. Znači, lijekova za sada ima u dovoljnim količinama za naše pacijente i za zaštitu javnog zdravlja stanovništva u BiH, posebno u svijetlu nestašice u Evropi – dodaje ona.
U Evropi je ova problematika, po njenim riječima, zastupljenija i na jednom višem i ozbiljnijem nivou.
– Zašto je BiH i dalje u nekom povlaštenom položaju kada je u pitanju nestašica lijekova? Pa, dobar razlog je prisustvo naših domaćih proizvođača i sada se posebno vidi da imamo domaću proizvodnju ne samo lijekova nego i drugih proizvoda što predstavlja određenu vrstu sigurnosti – naglašava Tubićeva.
Tvrdi da značajnijih nestašica lijekova nema, te da se sporadično javljaju, ali da nijedna od njih ne ugrožava dostupnost lijekovima pacijentima jer na sreću ima dosta generičkih paralela proizvedenih na tržištu.
– Ako nema lijeka od jednog proizvođača, onda ima istog sastava od nekog drugog proizvođača što naši farmaceuti u apotekama vrlo dobro znaju i mogu da pruže pomoć pacijentima. U ovom trenutku situacija nije zabrinjavajuća i u dosta smo boljoj poziciji u odnosu na Evropu – uvjerava ona.
Razlozi nestašica su, kaže, brojni i različiti, počevši do nestašica aktivnih supstanci.
– Iz razloga jer je Evropa imala politiku izmještanja proizvodnje aktivnih supstanci koja spada u tešku ili prljavu industriju u neke istočne države kao što su Kina i Indija. Sada je rat u Ukrajini, te sankcije Rusiji, odnosno sve ove izmjene u nekim političkim strukturama ili grupisanjima koje su aktuelne uslovile su da su ti lanci snabdijevanja iz Kine i Indije oslabe. To je jedan od razloga zašto je prisutna nestašica lijekova – dodaje Tubićeva.
Da bi se to zaustavilo, po njenim riječima, Evropa je ponovo počela da otvara pogone za proizvodnju aktivnih supstanci, prije svega u Austriji, gdje je došlo do revitalizacije proizvodnje antibiotika, a vjerovatno će se isto dešavati i sa nekim drugim molekulama. Međutim, problem je i nestašica repromaterijala u proizvodnji gotovih ljekova.
– Dakle, više je uzročnika koji su uslovili pojavu nestašice i ta pojava uopšte nije lokalnog karaktera. Nestašica lijekova je tema koja se povlači po brojim međunarodnim stručnim kongresima i simpozijumima – zaključuje Tubićeva.
Napominjući kako nisu nadležni po pitanju snabdjevenosti lijekova tržištem, niti za registraciju lijekova, u Fondu zdravstvenog osiguranja RS kažu da na njihov rad, ali i na pacijente kojima su neophodni lijekovi u velikoj mjeri utiče svaki eventualni poremećaj tržišta po pitanju lijekova.
– Dešavaju se sporadične nestašice, a najveći izazov za fondove u BiH je nabavka neregistrovanih lijekova koji su potrebni pacijentima, ali još nisu registrovani u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH – navode u Fondu.
Ono na šta je Fond veoma često ukazivao jeste što proizvođači lijekova nisu zainteresovani za tržište BiH koje je malo i neatraktivno, te nemaju interes da se registruju u BiH, pa se često dešava da se za lijekove koje nabavljaju posredstvom javnih nabavki niko ne javi na tender ili se moraju nabavljati interventnim uvozom, jer potrebni lijekovi nisu registrovani u BiH.
– Кada se niko ne javi na tender, proces nabavke se mora ponoviti, što dodatno komplikuje nabavku lijekova i produžava vrijeme čekanja pacijenata za određeni lijek. Кod neregistrovanih lijekova veliki je izazov uvesti lijek, jer je potrebna dozvola resornog ministarstva, a lijekovi se uvoze sa udaljenih tržišta, pa često zbog proceduralnih razloga, proces nabavke zna da duže traje. Primjera radi, od devet lijekova koje nabavljamo za rijetke bolesti u okviru Programa lijekova, čak šest nije registrovano u BiH i nije bilo drugih ponuda. Tako da u tim situacijama možemo jedino da ili ostavimo pacijente bez lijeka ili da ih nabavimo interventnim uvozom, zbog čega nastojimo da javne nabavke planiramo na vrijeme kako pacijenti zbog administrativne prirode ne bi morali duže da čekaju na tarapiju – navode u Fondu.
Zato, FZO RS za lijekove koji se nabavljaju putem javnih nabavki uglavnom potpisuje ugovore na godinu dana kako bi obezbijedili kontinuitet u snabdjevenosti lijekovima.
Dijabetičari
Što se tiče lijekova koji se izdaju na recept, konkretno je postojao problem sa lijekom „semaglutid“ koji se izdaje na recept, a nabavlja se procedurom javnih nabavki (za osiguranike koji boluju od dijabates melitusa tipa 2).- Kako nabavljamo navedeni lijek u tri doze, jedan period je bila globalna nestašica doze od 0,5mg, a trenutno je nestašica doze od 1mg. Osiguranici nisu uskraćeni jer im se propisuje i izdaje ova manja doza. Prema uvjerenjima ugovorenog dobavljača, doza od 1 mg će biti dostupna uskoro dostupna – kažu u Fondu ZO.
Srpska info
Društvo
PROŠIRENA LISTA PROIZVODA U REPUBLICI SRPSKOJ koji će pojeftiniti, u nekim marketima od JUTROS SNIŽENI

Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić izjavio je Srni da je znatno proširena lista privrednih subjekata koji učestvuju u kampanji “Društveno odgovorni”, kao i spisak proizvoda koji će pojeftiniti.
Šulić je najavio da će javnosti sutra biti dostupne detaljnije informacije o kampanji u koju su se u prvom koraku uključili trgovci iz svih krajeva Republike Srpske.
“Prateći inflatorna kretanja, odlučili smo se za proširenje kampanje na proizvođače i dobavljače, te su pokrenute aktivnosti na kreiranju liste proizvoda koji će biti obuhvaćeni kampanjom, a koji će građanima biti dostupni uz znatno nižu maržu, pa čak i maržu od nula odsto koje će se odreći svi učesnici u lancu snabdijevanja – od proizvođača, preko distributera do krajnjih trgovaca”, rekao je Šulić.
Prema njegovim riječima, resorno ministarstvo je u junu pokrenulo kampanju “Društveno odgovorni” u kojoj će, u svjetlu globalnih ekonomskih prilika, inflacije i rasta cijena koji pogađaju domaće tržište, trgovci pokazati gest solidarnosti i potrošačima ponuditi niz proizvoda po sniženim cijenama, odričući se dijela marže.
U pojedinim marketima i trgovinama u Banjaluci od jutros su istaknuti proizvodi koje građani mogu kupiti u okviru kampanje “Društveno odgovorni”.
Na policama se mogu naći različiti suhomesnati proizvodi po sniženim cijenama.
Resorni ministar ranije je izjavio da odgovorni proizvođači u Srpskoj snižavaju cijene prehrambenih i hemijskih proizvoda koji će biti jeftiniji i do gotovo četiri KM nego sada.
Izvor: Nezavisne novine
Društvo
DVOSTRUKO VEĆI IZVOZ! Potrebe Srbije uduplale izvoz uglja iz BiH

Izvoz uglja iz Bosne i Hercegovine je za osam mjeseci ove godine u odnosu na isti period prošle godine više nego uduplan, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Naime, tokom osam mjeseci ove godine je izvezeno uglja za 109.352.528 KM, dok je u osam mjeseci prošle godine iz BiH otišlo uglja za 54.026.344 KM.
Kako se može vidjeti u ovim podacima, skoro sav izvoz uglja iz Bosne i Hercegovine je otišao u Srbiju, te se može zaključiti da su velike potrebe Srbije dovele do dosta većeg izvoza ovih sirovina.
Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH su “Nezavisnim novinama” ustupili podatke u kojima se vidi da je od 109.352.528 KM, koliko je izvezeno uglja, za 107.056.525 KM otišlo u Srbiju.
U Hrvatsku je uglja za osam mjeseci otišlo za 1.537.777 KM, dok se za zanemariv iznos novca ugalj izvozio i u Sjevernu Makedoniju, Francusku, Mađarsku, Slovačku, Crnu Goru, Albaniju, Austriju, Italiju i Njemačku.
Almir Bečarević, stručnjak za energetiku i ministar u Vladi Kantona Sarajevo, rekao je za “Nezavisne novine” da je opšte poznato da su potrebe Srbije za ugljem dosta velike.
“Rudnici rade ono što bi svaki menadžer radio. Ovako veliki izvoz je dobra stvar jer je očigledno da rudari, ali i uprave rudnika rade dobar posao. Prihodi su veliki i to je takođe dobra stvar. Ipak, s druge strane, vidjećemo da li će zbog toga biti problema za lokalno stanovništvo kao prošle godine. Znamo da je prošle godine bio duplo manji izvoz uglja, a ipak je pred sezonu grijanja bilo dosta problema za stanovništvo kako nabaviti ugalj”, istakao je Bečarević.
Ekonomista Igor Gavran smatra da zavisi da li je ovako veliki izvoz uglja dobar za BiH.
“Ako su osigurane dovoljne zalihe za potrebe Bosne i Hercegovine, cijene su bile visoke i riječ je samo o uglju koji se ne može koristiti za proizvodnju električne energije u domaćim termoelektranama, onda bi se ovaj izvoz mogao pozdraviti kao poslovni uspjeh i priliv novca u našu ekonomiju. Međutim, ako je riječ o tome da su se u Srbiji ranije počeli pripremati za zimu i stvarati svoje zalihe po nižim cijenama, a da će domaći kupci kod nas sada biti suočeni ili s nestašicama ili s višim cijenama, onda bi ovakvi rezultati ukupno gledano bili loši za BiH”, kaže Gavran.
Dodaje da je opšte poznato da je izvoz ruda i osnovnih sirovina iz bilo koje zemlje najgore rješenje, jer je zarada uvijek niža nego da te sirovine iskoristite u proizvodnji i preradi i onda izvezete gotov proizvod.
“Ipak, ako je riječ o uglju čija je isključiva namjena ogrev, onda je prije svega bitno osigurati domaće tržište po povoljnim cijenama, a višak izvesti po višim i tako balansirati javni interes i interes kompanije”, pojasnio je Gavran.
Društvo
NAJVEĆI PROJEKAT OVE VRSTE U BIH! U Goraždu se gradi pet solarnih eletrana

Vlada Bosansko-podrinjskog kantona Goražde je na posljednjoj sjednici dala saglasnost o dodjeli koncesije putem samoinicijativne ponude za izgradnju solarnih elektrana na lokacijama FNE Jahorina, Jahorina 1, FNE Jahorina 2 , FNE Vranovina i vjetroelektrane na lokaciji Kacelj.
Ovom odlukom resornom ministarstvu data je mogućnost za izdavanje lokacija za izgradnju solarnih elektrana, a svi zainteresovani subjekti svoje samoinicijativne prijedloge za dodjelu koncesija, mogu dostaviti na adresu ministarstva.
Resorni ministar Zijad Briga rekao je da je u martu stigla ponuda privrednog subjekta iz inostranstva u kojoj je uz detaljne elaborate iskazana namjera za gradnju više solarnih elektrana te jedne vjetroelektrane.
Briga je dodao da bi to trebao biti najveći projekat ove vrste na prostoru BiH kapaciteta preko 800 MWH, a poređenja radi, naveo je da je kapacitet HE Višegrad maksimalno 350 MWH godišnje.
“Ono što je bitno za BPK Goražde jeste da bi nakon završetka ovog projekta prihodi kantona po osnovu koncesija bili značajano uvećani, što bi u dobroj mjeri riješilo finansijske probleme koje kanton ima. Recimo, kada je Vlada BPK donijela ovu odluku, na Sokocu je potpisan ugovor sa jednom njemačkom kompanijom, a kako je zvanično objavljeno, koncesiona naknada općini Sokolac samo od jedne solarne elektrane trebala bi iznositi oko 800.000 KM godišnje” pojasnio je Briga.
Vlada BPK je ovom odlukom dala mogućnost Komisiji za koncesije da započne pregovore s preduzećem koje je već zainteresovano, a u međuvremenu i dalje stoji mogućnost da se jave i svi ostali koji su zainteresovani, prenosi solarno.net. Solarno.net
-
Banjaluka1 dan ago
STANIVUKOVIĆ ISPISUJE ZLATNA SLOVA U ISTORIJI BANJALUKE! Kružni tok i VELIČANSTVENI PARK kod Ekvatora oduševili građane (FOTO, VIDEO)
-
Uncategorized2 dana ago
KAD MAČKE NEMA MIŠEVI KOLO VODE! Ninković juče VRŠLJAO po kancelarijama GU i uznemiravao radnice, obrušio se i na TRUDNICU!
-
Politika3 dana ago
VLADA UKINULA NOVČANU POMOĆ ZA NEZAPOSLENE! Borcima mjesečni dodatak
-
Sport3 dana ago
“SMRDLJIVI SRBIN JE SVAKI ISTI”: Hajka iz FBiH na fudbalera Borca, pobjedu posvetio nastradalim na KiM
-
Hronika3 dana ago
OTIŠLA SA LJUBAVNIKOM! “Majka”ostavila troje djece u MRAČNOJ I POPLAVLJENOJ prostoriji tri dana
-
Banjaluka2 dana ago
GRAĐANI ŠTA JEDETE OVIH DANA? SNSD ponovo pravi “LUDU ŽURKU” ali vi niste pozvani! ZABAVA PRIVATNA (FOTO)
-
Politika3 dana ago
VLADA SMIJENILA DIREKTORA GARANTNOG FONDA! Novi direktor je Neven Bućan KADAR DARKA BANJCA
-
Region3 dana ago
DESNA STRANA GLAVE MU JE OTKINUTA: Jezivi detalji ubistva Srba na KiM