Connect with us

Društvo

NESTAŠICA LIJEKOVA U BIH? Na udaru hronični bolesnici

Već duže vrijeme u apotekama u cijeloj BiH se ne može naći lijek koji se izdaje za liječenje srčane aritmije. Za taj lijek nema zamjene.

Tog lijeka nema ni u Srbiji, a u Hrvatskoj se može kupiti samo uz recept koji tamošnji ljekari propisuju svojim pacijentima. Uz neke veze i poznanstva smo jedva našli taj lijek u Beču – kaže za Srpskainfo Snježana Sandić.

Kaže da je riječ o lijeku koji je njenoj majci propisao ljekar i da ne mogu nikako naći adekvatan odgovor zašto lijeka “Darob mite” nema i koje je riješenje za pacijente.

Osim ovog lijeka, na domaćem tržištu vlada djelimična nestašica lijekova. Često se dešava da se u apotekama nema određenih analgetika, a trenutno nema “Ketonala”.

U Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH priznaju da je Bosna i Hercegovina djelimično zahvaćena nestašicom lijekova kao i sve druge evropske zemlje.

Što se tiče konkretnog lijeka “Darob-mite”, kažu da im je nosilac dozvole ove godine dva puta prijavio nestašicu, u junu i krajem avgusta.

– Dobili smo informaciju da će krajem oktobra ove godine biti vraćena snabdjevenost tržišta ovim lijekom u normalu. Kada je u pitanju “Ketonal”, očekujemo povratnu informaciju od proizvođača – kaže za Srpskainfo Biljana Tubić, pomoćnik direktora za Sektor za lijekove u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva.

Ona kaže da Agencija za lijekove i medicinska sredstva prati nestašicu lijekova. Nosioci dozvola i proizvođači su obavezni da prijavljuju nestašice koje su u najavi, da daju rok u kojem će te nestašice biti otklonjene, te da, kako kaže Tubiće, navedu razlog nestašice.

– Na našoj internet stranici imamo jednu tabelu u kojoj su popisani svi lijekovi za koje je najavljena nestašica i za koji period. Ono što je bitno da se naglasi jeste da sve te evidentirane nestašice lijekova nisu toliko značajne. Znači, lijekova za sada ima u dovoljnim količinama za naše pacijente i za zaštitu javnog zdravlja stanovništva u BiH, posebno u svijetlu nestašice u Evropi – dodaje ona.

U Evropi je ova problematika, po njenim riječima, zastupljenija i na jednom višem i ozbiljnijem nivou.

– Zašto je BiH i dalje u nekom povlaštenom položaju kada je u pitanju nestašica lijekova? Pa, dobar razlog je prisustvo naših domaćih proizvođača i sada se posebno vidi da imamo domaću proizvodnju ne samo lijekova nego i drugih proizvoda što predstavlja određenu vrstu sigurnosti – naglašava Tubićeva.

Tvrdi da značajnijih nestašica lijekova nema, te da se sporadično javljaju, ali da nijedna od njih ne ugrožava dostupnost lijekovima pacijentima jer na sreću ima dosta generičkih paralela proizvedenih na tržištu.

– Ako nema lijeka od jednog proizvođača, onda ima istog sastava od nekog drugog proizvođača što naši farmaceuti u apotekama vrlo dobro znaju i mogu da pruže pomoć pacijentima. U ovom trenutku situacija nije zabrinjavajuća i u dosta smo boljoj poziciji u odnosu na Evropu – uvjerava ona.

Razlozi nestašica su, kaže, brojni i različiti, počevši do nestašica aktivnih supstanci.

– Iz razloga jer je Evropa imala politiku izmještanja proizvodnje aktivnih supstanci koja spada u tešku ili prljavu industriju u neke istočne države kao što su Kina i Indija. Sada je rat u Ukrajini, te sankcije Rusiji, odnosno sve ove izmjene u nekim političkim strukturama ili grupisanjima koje su aktuelne uslovile su da su ti lanci snabdijevanja iz Kine i Indije oslabe. To je jedan od razloga zašto je prisutna nestašica lijekova – dodaje Tubićeva.

Da bi se to zaustavilo, po njenim riječima, Evropa je ponovo počela da otvara pogone za proizvodnju aktivnih supstanci, prije svega u Austriji, gdje je došlo do revitalizacije proizvodnje antibiotika, a vjerovatno će se isto dešavati i sa nekim drugim molekulama. Međutim, problem je i nestašica repromaterijala u proizvodnji gotovih ljekova.

– Dakle, više je uzročnika koji su uslovili pojavu nestašice i ta pojava uopšte nije lokalnog karaktera. Nestašica lijekova je tema koja se povlači po brojim međunarodnim stručnim kongresima i simpozijumima – zaključuje Tubićeva.

Napominjući kako nisu nadležni po pitanju snabdjevenosti lijekova tržištem, niti za registraciju lijekova, u Fondu zdravstvenog osiguranja RS kažu da na njihov rad, ali i na pacijente kojima su neophodni lijekovi u velikoj mjeri utiče svaki eventualni poremećaj tržišta po pitanju lijekova.

– Dešavaju se sporadične nestašice, a najveći izazov za fondove u BiH je nabavka neregistrovanih lijekova koji su potrebni pacijentima, ali još nisu registrovani u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH – navode u Fondu.

Ono na šta je Fond veoma često ukazivao jeste što proizvođači lijekova nisu zainteresovani za tržište BiH koje je malo i neatraktivno, te nemaju interes da se registruju u BiH, pa se često dešava da se za lijekove koje nabavljaju posredstvom javnih nabavki niko ne javi na tender ili se moraju nabavljati interventnim uvozom, jer potrebni lijekovi nisu registrovani u BiH.

– Кada se niko ne javi na tender, proces nabavke se mora ponoviti, što dodatno komplikuje nabavku lijekova i produžava vrijeme čekanja pacijenata za određeni lijek. Кod neregistrovanih lijekova veliki je izazov uvesti lijek, jer je potrebna dozvola resornog ministarstva, a lijekovi se uvoze sa udaljenih tržišta, pa često zbog proceduralnih razloga, proces nabavke zna da duže traje. Primjera radi, od devet lijekova koje nabavljamo za rijetke bolesti u okviru Programa lijekova, čak šest nije registrovano u BiH i nije bilo drugih ponuda. Tako da u tim situacijama možemo jedino da ili ostavimo pacijente bez lijeka ili da ih nabavimo interventnim uvozom, zbog čega nastojimo da javne nabavke planiramo na vrijeme kako pacijenti zbog administrativne prirode ne bi morali duže da čekaju na tarapiju – navode u Fondu.

Zato, FZO RS za lijekove koji se nabavljaju putem javnih nabavki uglavnom potpisuje ugovore na godinu dana kako bi obezbijedili kontinuitet u snabdjevenosti lijekovima.

Dijabetičari

Što se tiče lijekova koji se izdaju na recept, konkretno je postojao problem sa lijekom „semaglutid“ koji se izdaje na recept, a nabavlja se procedurom javnih nabavki (za osiguranike koji boluju od dijabates melitusa tipa 2).- Kako nabavljamo navedeni lijek u tri doze, jedan period je bila globalna nestašica doze od 0,5mg, a trenutno je nestašica doze od 1mg. Osiguranici nisu uskraćeni jer im se propisuje i izdaje ova manja doza. Prema uvjerenjima ugovorenog dobavljača, doza od 1 mg će biti dostupna uskoro dostupna – kažu u Fondu ZO.

Srpska info

Related Topics:

Društvo

HOĆE LI BITI LIJEPO VRIJEME? Kada kreće temperaturni pad i šta nas očekuje za 1. maja?

Dok se priroda polako budi u svom punom sjaju, nagovještavajući tople praznične dane, aprilska ćud ipak ostaje vjerna svojoj prevrtljivoj prirodi, pa nas, prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) u narednom periodu očekuje prava smjena godišnjih doba u malom – od skoro ljetnih temperatura do kratkotrajnih proljećnih osvježenja.

Dok iščekujemo praznike koji nam donose priliku za predah u prirodi, važno je oslušnuti šta nam nebo poručuje, jer će se sunčani intervali smjenjivati sa prolaznim naoblačenjima, pripremajući teren za topli i sušni kraj mjeseca.

Sunčani petak okupan proljećnom toplinom
Petak, 17. april, donesi pretežno sunčano i toplo vrijeme za ovaj period godine, uz tek malu ili umjerenu oblačnost koja neće narušiti opšti utisak lijepog dana. Ipak, atmosfera ostaje blago nestabilna, pa se sredinom dana i poslije podne u jugozapadnim, južnim, centralnim i istočnim predjelima Srbije mogu javiti kratkotrajna kiša ili lokalni pljuskovi sa grmljavinom.

Vjetar će biti slab do umjeren, sjeverni i sjeverozapadni, sa jutarnjom temperaturom od 6 do 12 stepeni, dok će se najviša dnevna kretati u prijatnom rasponu od 20 do 24 stepena.

Idealni uslovi za boravak u prirodi
Prema vremenskoj prognozi RHMZ, prvi dan vikenda nastavlja u vedrom ritmu, pružajući nam savršenu priliku za boravak na svježem vazduhu. Sunce će dominirati većim dijelom zemlje, dok se u brdsko-planinskim predjelima očekuje dnevni razvoj oblačnosti, ali bez značajnijih padavina.

Sjeverni vjetar će ostati umjeren, tek toliko da vazduh ostane svjež, sa jutarnjom svježinom od 7 do 11 stepeni i maksimalnom dnevnom temperaturom od 19 do 22 stepena.

Miran uvod u promjenu vremena

Nedjelja će biti možda i najljepši dan za opuštanje, jer će vjetar potpuno utihnuti i postati slab i promjenljivog pravca. Nebo će biti pretežno sunčano uz umjerenu oblačnost, a iako će jutro biti nešto hladnije sa temperaturama od 6 do 10 stepeni, sunce će nas brzo zagrijati do dnevnih 19 do 22 stepena.
Linker
Ovo će biti svojevrsno “zatišje pred buru” i posljednji potpuno stabilan dan prije nove promjene vremena.

Prolazno naoblačenje i pad temperature

Od ponedjeljka, 20. aprila, očekuje nas promjena ritma u atmosferi jer stiže naoblačenje sa kišom i pljuskovima praćenim grmljavinom. Padavine će se prije podne pojaviti na sjeveru, a do kraja dana će se proširiti na ostale predjele zemlje.

Kako je najavio RHMZ, od utorka slijedi manji pad temperature uz nestabilnije vrijeme, gdje će se mjestimično smjenjivati sunce i kratkotrajni pljuskovi, što je uobičajen prolećni ciklus koji hrani zemlju nakon toplih dana, prenosi Srpskainfo.

Kraj aprila i početak maja: Praznici u znaku toplote

Iako nas u periodu od 20. do 24. aprila očekuje nešto svježije i vlažnije vrijeme, nema razloga za brigu kada su u pitanju predstojeći praznici, jer najverovatnije da nas pravi proljećni preokret očekuje krajem mjeseca i početkom maja.

Nedjeljni izgledi vremena ukazuju na to da će temperatura vazduha tada biti čak do tri stepena viša od uobičajenog prosjeka. Velika je vjerovatnoća da će praznični dani biti topli i sušni, što će nam omogućiti da u potpunosti uživamo u odmoru i druženju na otvorenom, ispraćajući april u velikom stilu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Aktuelno