Connect with us

Svijet

NESTAŠICE LIJEKOVA SU DOSTIGLE REKORDNE NIVOE: To je problem za pacijente, ali i zdravstveni sistem

Nestašica lijekova u EU postaje hroničan problem koji ugrožava pacijente i otkriva slabosti evropskog zdravstvenog sistema, pokazuje novi izvještaj revizora.

Nedostatak lijekova je već godinama problem širom Evropske unije, ali EU i dalje nema efikasan sistem za njegovo rješavanje, navodi se u novom izvještaju Evropskog revizorskog suda (ECA).

Kako se navodi, nestašice lijekova širom EU postaju sve ozbiljnije i prošle godine su dostigle rekordne nivoe.

U izvještaju se naglašava da odsustvo zajedničkog okvira i alata na nivou cijele EU dodatno pogoršava situaciju.

“Nestašice lijekova su uporan problem u EU i samim tim hronična glavobolja. Ali učestale su i postale ozbiljnije, dostigavši rekordne nivoe u 2023. i 2024. godini”, rekao je Klaus-Hajner Lehne iz ECA na predstavljanju izveštaja.

Dodao je da to predstavlja problem za pacijente, izazov za zdravstvene sisteme i pokazatelj strateške ranjivosti EU kada je riječ o snabdijevanju lijekovima.

Od 2022. do oktobra 2024. nacionalne vlasti su Evropskoj agenciji za lekove (EMA) prijavile 136 kritičnih nestašica, navodi se u dokumentu.

Samo u martu ove godine EMA je evidentirala nestašicu 34 leka, od kojih je 16 bilo na listi esencijalnih lekova Evropske komisije.

Lijek može završiti na toj listi zbog problema u proizvodnji, naglog rasta potražnje ili odluke proizvođača da ga povuče sa tržišta, bilo kog faktora koji ograničava ponudu, privremeno ili trajno.

Među njima su bili i lekovi od presudne važnosti, poput trombolitika (koji se koriste kod infarkta i moždanog udara), amoksicilina i antidota za trovanje cijanidom.

Revizori su naglasili da se nestašice ne mogu riješiti na nacionalnom nivou i da je upravo tu EU do sada zakazala.

Problem fragmentisanih podataka
“Postoje napori Evropske komisije da se uhvati u koštac sa osnovnim uzrocima nestašica, ali oni su još u ranoj fazi”, rekao je Lehne.

Jedna od glavnih prepreka, kako stoji u izvještaju, jeste fragmentacija podataka u EU, od informacija o zalihama, preko prijava nestašica, do odobravanja lijekova.

Tako, na primjer, svaka zemlja ima svoja pravila za obavještavanje regulatora o nestašici. U Belgiji proizvođači mogu čekati sve do dana kada lek više nije dostupan. U Holandiji, pak, moraju obavijestiti vlasti najmanje dva mjeseca ranije ako očekuju da u roku od dvije nedjelje neće moći da isporuče lijek.

Proces je dodatno komplikovan jer proizvođači prvo obaveštavaju nacionalne vlasti, koje tek onda prosleđuju podatke EMA.

“Pored ovih ograničenja, utvrdili smo da izveštavanje često ne funkcioniše kako treba, kasni ili ga uopšte nema”, naglasio je Lehne.

Spor odgovor EU
U posljednjim godinama, suočena sa situacijom koja se ne popravlja, Evropska unija je iznela niz predloga za sprečavanje i ublažavanje nestašica, među njima su lista kritičnih lekova i Zakon o kritičnim lijekovima.

Međutim, revizori ukazuju da ovi predlozi nemaju mehanizme sprovođenja, poput sankcija, koje bi omogućile Komisiji ili EMA da obezbede da industrija poštuje obaveze izvještavanja.

“Možete koordinisati samo ako imate informacije. Tako to ide. Svaka država članica daje različite podatke, i to dobrovoljno. Neke čak ni ne dostavljaju podatke”, rekao je Matijas Blas iz ECA.

Iako su predlozi dobar prvi korak, u izvještaju se zaključuje da su akcije EU i dalje nedovoljne.

Novi paket zakona o farmakologiji, o kome trenutno raspravljaju ministri zdravlja u Savjetu, mogao bi da uvede veće obaveze proizvođačima da dostavljaju detaljnije podatke o svojim lancima snabdjevanja.

“Tek kada se usvoje i sprovedu predložene mjere, kada se obezbjedi finansiranje, tada će projekti krenuti, a i dalje će biti potrebne godine da daju stvarne rezultate”, upozorio je Blas, naglasivši da se nestašice ne mogu riješiti preko noći.

“Smatramo da je potrebno jače i efikasnije rješenje na nivou EU kako bi se nestašice spriječile”, navela je portparolka Komisije reagujući na izvještaj, dodajući da je Komisija uvjerena kako će njihovi nedavni predlozi “donijeti suštinsku promenu i rešiti mnoge izazove na koje je Sud ukazao”.

Svijet

TRAMP: Tarife donose bogatstvo, SAD bez inflacije i sa REKORDNOM BEZBJEDNOŠĆU

Predsjednik SAD Donald Tramp ponovio je da tarife koje je uveo raznim zemljama i sektorima generišu veliko bogatstvo i do sada neviđenu nacionalnu bezbjednost.

“Trgovinski deficit je smanjen za 60 odsto, što je bez presedana 4,3 odsto BDP. Nema inflacije! Ponovo smo poštovani kao zemlja”, napisao je Tramp na mreži “Trut sošl”.

On je u ranijoj objavi naveo da je stopa kriminala u SAD na najnižoj tački ikada dosad, što je pripisao “najuspješnijoj operaciji na južnoj granici u istoriji”.

Nastavi čitati

Svijet

MOSKVA IMA PORUKU ZA EVROPU “Krenete li na nas, odmah ponesite BIJELU ZASTAVU”

Vojnici država-članica EU nemaju šta da traže na teritoriji Ukrajine, ali ako ipak krenu tamo onda odmah sa sobom mogu da ponesu bijelu zastavu, rekao je predsednik Koordinacionog savjeta za integraciju novih regiona pri Javnoj komori Rusije Vladimir Rogov.

-Vojnici EU nemaju šta da traže u Ukrajini pošto su svi praktično u NATO-u. Predlažem im da odmah ponesu bijelu zastavu. Moći će odmah da ga podignu i tako se spasu i odu sa istorijski ruskih teritorija koje su trenutno pod vlašću izdajnika i nacista- naveo je on.

Političke elite zapadnoevropskih država koje su agresivno nastrojene prema Rusiji napokon treba da nauče istorijsku lekciju – da je bilo kakva agresija prema Rusiji smrtonosno opasna i da će se uz velike posljedice vratiti onima koji su je osmislili i odlučili se na nju.

Lider Evropske narodne partije i šef poslaničke grupe u Evropskom parlamentu, Manfred Veber, predložio je slanje njemačkih trupa u Ukrajinu pod zastavom Evropske unije, prenose njemački mediji.

Nastavi čitati

Svijet

“O OVE DVIJE STVARI NE PREGOVARAMO”: Zelenski pred sastanak sa Trampom otkrio koje su crvene linije za Kijev

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je, uoči sastanka sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom u nedjelju da su jasne crvene linije koje je postavio – Ukrajina neće da ustupi teritoriju niti nuklearnu elektranu Zaporožje i istovremeno pozvao na snažne bezbjednosne garancije.

elenski, koji je na putu ka Kanadi, koju će posjetiti prije SAD, rekao je na onlajn konferenciji, da će sa kanadskim premijerom Markom Karnijem razgovarati o svim pitanjima, podijeliti detalje o dokumentima koje će pregledati sa Trampom i pokrenuti sva osjetljiva pitanja, prenosi “Kijev post”.

Komentarišući planirani sastanak na Floridi, Zelenski je pojasnio da će se vjerovatno održati u prisustvu medija, odnosno da će biti javan, ne pojašnjavajući da li će pristup medijima biti omogućen na početku ili na kraju sastanka.

Dodao je da će razgovori na nivou lidera poslužiti kao potvrda napretka u pregovorima između ukrajinske i američke strane.

Istovremeno, naglasio je važnost aktuelnih kontakata između ukrajinskog i američkog pregovaračkog tima, posebno s obzirom na to da su američki predstavnici vodili razgovore s Rusijom, uključujući i one u Moskvi.

Ukrajina, rekao je, bila je zainteresovana da osigura da američki zvaničnici steknu dublje razumijevanje stava Kijeva.

– Naši sastanci su pomogli našim partnerima da razumiju mnoge detalje – posebno bezbjednosne garancije, njihov pravni okvir i rizike sporazuma sa Rusijom koji možda više neće da funkcioniše. To se odnosi i na rad nuklearne elektrane Zaporožje i druga teritorijalno osjetljiva pitanja – rekao je Zelenski.

Na pitanje o ukrajinskim “crvenim linijama” u pregovorima i potencijalnim kompromisima, Zelenski je naglasio da o određenim pitanjima ne može da se pregovara.

– Danas definitivno postoje crvene linije za ukrajinski narod… To uključuje naše teritorije i nuklearnu elektranu Zaporožje. Pravno gledano, nećemo ništa priznati ni pod kojim uslovima – rekao je on i dodao da će se vlada konsultovati sa ukrajinskim narodom pre donošenja bilo kakvih važnih odluka.

Zelenski je naglasio i važnost kontinuirane evropske podrške Ukrajini.

– Nemamo dovoljno dodatnih sistema protivvazdušne odbrane, i to je svima jasno. Dobili su sve detalje od nas. Potrebne su nam sistematske isporuke sistema i raketa – više raketa – jer Rusija napada sve većim brojem dronova i raketa – rekao je on.

Naglasio je i da za održavanje izbora i referenduma prvo moraju da budu osigurani bezbjednosni uslovi.

Rekao je da je od jutros ukrajinska Služba za spoljne poslove saopštila da je Rusija već zadužila svoje agencije da osiguraju da Ukrajinci koji žive u Rusiji, kao i oni na teritorijama koje je okupirala Moskva, mogu da glasaju.

Bijela kuća potvrdila Trampov sastanak sa Zelenskim sutra na Floridi
Predsednik SAD Donald Tramp sastaće se sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim na Floridi u nedjelju, saopštila je Bijela kuća.

Prema rasporedu američkog predsednika, bilateralni razgovori će se održati u 15.00 časova po lokalnom vremenu u Palm Biču na Floridi.

Bijela kuća nije izdala posebno saopštenje s tim u vezi, ali je u rasporedu za vikend koji je poslala medijima precizirala satnicu za sastanak između Trampa i Zelenskog za nedelju u 15 časova, prenosi “Njujork tajms”.

Više detalja nije saopšteno.

Zelenski je ovaj sastanak najavio na društvenim mrežama u petak.

On je rekao da će tom prilikom doneti novi plan od 20 tačaka za okončanje rata, koji uključuje prijedlog za demilitarizovanu zonu, a glavni fokus sastanka biće bezbednosne garancije za Ukrajinu.

Nastavi čitati

Aktuelno