Svijet
NESTAŠICE LIJEKOVA SU DOSTIGLE REKORDNE NIVOE: To je problem za pacijente, ali i zdravstveni sistem
Nestašica lijekova u EU postaje hroničan problem koji ugrožava pacijente i otkriva slabosti evropskog zdravstvenog sistema, pokazuje novi izvještaj revizora.
Nedostatak lijekova je već godinama problem širom Evropske unije, ali EU i dalje nema efikasan sistem za njegovo rješavanje, navodi se u novom izvještaju Evropskog revizorskog suda (ECA).
Kako se navodi, nestašice lijekova širom EU postaju sve ozbiljnije i prošle godine su dostigle rekordne nivoe.
U izvještaju se naglašava da odsustvo zajedničkog okvira i alata na nivou cijele EU dodatno pogoršava situaciju.
“Nestašice lijekova su uporan problem u EU i samim tim hronična glavobolja. Ali učestale su i postale ozbiljnije, dostigavši rekordne nivoe u 2023. i 2024. godini”, rekao je Klaus-Hajner Lehne iz ECA na predstavljanju izveštaja.
Dodao je da to predstavlja problem za pacijente, izazov za zdravstvene sisteme i pokazatelj strateške ranjivosti EU kada je riječ o snabdijevanju lijekovima.
Od 2022. do oktobra 2024. nacionalne vlasti su Evropskoj agenciji za lekove (EMA) prijavile 136 kritičnih nestašica, navodi se u dokumentu.
Samo u martu ove godine EMA je evidentirala nestašicu 34 leka, od kojih je 16 bilo na listi esencijalnih lekova Evropske komisije.
Lijek može završiti na toj listi zbog problema u proizvodnji, naglog rasta potražnje ili odluke proizvođača da ga povuče sa tržišta, bilo kog faktora koji ograničava ponudu, privremeno ili trajno.
Među njima su bili i lekovi od presudne važnosti, poput trombolitika (koji se koriste kod infarkta i moždanog udara), amoksicilina i antidota za trovanje cijanidom.
Revizori su naglasili da se nestašice ne mogu riješiti na nacionalnom nivou i da je upravo tu EU do sada zakazala.
Problem fragmentisanih podataka
“Postoje napori Evropske komisije da se uhvati u koštac sa osnovnim uzrocima nestašica, ali oni su još u ranoj fazi”, rekao je Lehne.
Jedna od glavnih prepreka, kako stoji u izvještaju, jeste fragmentacija podataka u EU, od informacija o zalihama, preko prijava nestašica, do odobravanja lijekova.
Tako, na primjer, svaka zemlja ima svoja pravila za obavještavanje regulatora o nestašici. U Belgiji proizvođači mogu čekati sve do dana kada lek više nije dostupan. U Holandiji, pak, moraju obavijestiti vlasti najmanje dva mjeseca ranije ako očekuju da u roku od dvije nedjelje neće moći da isporuče lijek.
Proces je dodatno komplikovan jer proizvođači prvo obaveštavaju nacionalne vlasti, koje tek onda prosleđuju podatke EMA.
“Pored ovih ograničenja, utvrdili smo da izveštavanje često ne funkcioniše kako treba, kasni ili ga uopšte nema”, naglasio je Lehne.
Spor odgovor EU
U posljednjim godinama, suočena sa situacijom koja se ne popravlja, Evropska unija je iznela niz predloga za sprečavanje i ublažavanje nestašica, među njima su lista kritičnih lekova i Zakon o kritičnim lijekovima.
Međutim, revizori ukazuju da ovi predlozi nemaju mehanizme sprovođenja, poput sankcija, koje bi omogućile Komisiji ili EMA da obezbede da industrija poštuje obaveze izvještavanja.
“Možete koordinisati samo ako imate informacije. Tako to ide. Svaka država članica daje različite podatke, i to dobrovoljno. Neke čak ni ne dostavljaju podatke”, rekao je Matijas Blas iz ECA.
Iako su predlozi dobar prvi korak, u izvještaju se zaključuje da su akcije EU i dalje nedovoljne.
Novi paket zakona o farmakologiji, o kome trenutno raspravljaju ministri zdravlja u Savjetu, mogao bi da uvede veće obaveze proizvođačima da dostavljaju detaljnije podatke o svojim lancima snabdjevanja.
“Tek kada se usvoje i sprovedu predložene mjere, kada se obezbjedi finansiranje, tada će projekti krenuti, a i dalje će biti potrebne godine da daju stvarne rezultate”, upozorio je Blas, naglasivši da se nestašice ne mogu riješiti preko noći.
“Smatramo da je potrebno jače i efikasnije rješenje na nivou EU kako bi se nestašice spriječile”, navela je portparolka Komisije reagujući na izvještaj, dodajući da je Komisija uvjerena kako će njihovi nedavni predlozi “donijeti suštinsku promenu i rešiti mnoge izazove na koje je Sud ukazao”.
Svijet
PUCNJAVA U BEČU! Jedna osoba ubijena, svjedoci tvrde da bi napadač mogao biti Srbin
U turskom restoranu u bečkom okrugu Otakring u četvrtak uveče došlo je do pucnjave u kojoj je ubijen jedan Čečen, dok je drugi teško povrijeđen, prenose njemački mediji.
Svjedoci navode da bi napadač, za kojim policija i dalje traga, mogao biti Srbin, a istražioci navode da je on vjerovatno austrijski državljanin sa migrantskom pozadinom, prenose njemački mediji.
Takođe, u toku je potraga i za napadačevim saučesnikom.
Vjeruje se da je incidentu prethodila svađa, tokom koje je jedna osoba je navodno izvukla vatreno oružje i ispalila nekoliko hitaca na svoja dva “protivnika”.
#Wien-Ottakring: Schüsse in türkischen Restaurant. 2 Tschetschenen angeschossen– einer lebensgefährl verletzt, der andere verstorben. Bei dem Schützen soll es sich um einen Serben handeln. Ermittler erklärten, es handle sich wohl um einen österr Staatsbürger mit Migrahintergrund. https://t.co/plfw5w3m7b
— Bettina Punkt (@Taykra) November 7, 2025
Do incidenta je došlo oko 21:45 u baru u ulici Pajergase. Jedna od žrtava je preminula na mjestu događaja, a druga je teško ranjena. Motiv nije poznat.
Istragu je preuzela Bečka državna kriminalistička policija.
Pokrenuta je potraga velikih razmjera u nekoliko bečkih okruga.
Svijet
Mask zaplesao sa robotom na bini, OBEĆAO SVIJET BEZ SIROMAŠTVA!
Na godišnjem sastanku kompanije Tesla u Ostinu, najbogatiji čovjek na planeti Ilon Mask (Elon Musk) priredio je pravi spektakl.
Okružen euforičnim akcionarima, Mask je zaplesao na bini zajedno sa humanoidnim robotom Optimusom – simbolom njegove vizije budućnosti u kojoj, kako tvrdi, „neće biti siromaštva, a svi ljudi će imati pristup najboljoj medicinskoj njezi“.
Mask je u obraćanju prisutnima rekao da vjeruje kako će kombinacija vještačke inteligencije, robotike i autonomne vožnje promijeniti način na koji čovječanstvo živi, radi i stvara bogatstvo.
„Optimus i AI će stvoriti svijet obilja. Svijet bez siromaštva“, rekao je Mask, prenosi The Nightly, dodajući da je to „nova knjiga budućnosti Tesle“.
Robot Optimus kompanije Tesla, prema najavama Ilona Maska, trebao bi koštati između 20.000 i 30.000 USD kada se proizvodnja skalira, dok bi proizvodni trošak u ranim fazama mogao biti oko 10.000 USD po jedinici. Komercijalna upotreba za industrijske i poslovne korisnike se očekuje već oko 2026. godine, dok datum široke potrošačke prodaje još nije definisan. Musk ističe da je cilj da robot bude pristupačniji od automobila, sa primjenom u proizvodnji, dostavi i ličnoj asistenciji.
Ples simbol promjene
Nekoliko trenutaka prije nego što je izrekao ovu poruku, Mask je zaplesao na bini dok su akcionari oduševljeno skandirali njegovo ime. Robot Optimus je potom počeo da oponaša njegove pokrete, a publika je to dočekala burnim aplauzom. Scena je ubrzo postala viralna, a mnogi su je protumačili kao najavu dubokog povezivanja Tesline budućnosti s razvojem humanoidne tehnologije.
„Druge skupštine akcionara su uspavanke, a naše su hit! Pogledajte ovo – nevjerovatno!“, našalio se Mask, aludirajući na euforičnu atmosferu u dvorani.
Najveći bonus u istoriji
Tokom istog događaja, akcionari su potvrdili njegov bonus vrijedan gotovo bilion dolara, što predstavlja najveći pojedinačni paket nagrađivanja u istoriji korporativnog svijeta. Više od 75 odsto akcionara podržalo je plan, iako su mu se usprotivili pojedini veliki investicioni fondovi, uključujući norveški državni fond i CalPERS, najveći američki penzioni fond.
Odobreni plan predviđa da Mask u narednih deset godina može ostvariti punu vrijednost paketa samo ako Teslina tržišna kapitalizacija poraste sa sadašnjih 1,4 biliona na 8,5 biliona dolara, i ako kompanija ispuni niz tehnoloških i poslovnih ciljeva.
Maskovi planovi: od robotaksija do kućnih robota
Mask je istakao da Tesla ne ulazi samo u novu fazu razvoja automobila, već u doba kada će roboti i autonomni sistemi preuzeti veliki dio fizičkog rada. Među njegovim ključnim ciljevima su:
komercijalno uvođenje milion samovozećih robotaksija,
prodaja milion robota Optimus,
i stvaranje ekosistema u kojem roboti obavljaju proizvodnju, dostavu i ličnu asistenciju.
Uprkos oduševljenju, dio analitičara smatra da je Mask suviše skrenuo pažnju s osnovnog posla Tesle – električnih automobila. „Njegova vizija nove knjige počinje s Optimusom, ali nema ni riječi o vozilima ni o realnim prodajnim rezultatima“, napisao je Džin Manster iz kompanije Deepwater Asset Management.
Kritike i istrage
Maskove tvrdnje o budućnosti stižu u trenutku kada američki regulatori i dalje istražuju Teslin sistem autonomne vožnje, nakon više incidenata u kojima su vozila prolazila kroz crvena svjetla ili završavala u suprotnim trakama. Neki od tih slučajeva završili su nesrećama s povrijeđenima.
Uprkos tome, Tesline akcije su u posljednjih šest mjeseci porasle više od 60 odsto, a investitori su ponovo pokazali povjerenje u Maskovu dugoročnu viziju. Analitičar Dan Ajvs iz firme Wedbush Securities ocijenio je da je „vrijednost Tesle vođena vještačkom inteligencijom tek počela da se otključava“.
Maskov cilj: svijet bez oskudice
Mask je ranije govorio da razvoj robota poput Optimusa predstavlja korak ka „budućnosti obilja“ u kojoj će mašine obavljati sav fizički rad, a ljudi se posvetiti kreativnim i naučnim djelatnostima. Ideju je dodatno ponovio i u Ostinu, ističući da „svako zaslužuje život dostojan čovjeka“ – poruku koja je izazvala oduševljenje pristalica, ali i skepsu među ekonomistima koji upozoravaju da bi masovna robotizacija mogla dovesti do gubitka miliona radnih mjesta.
Ipak, za Maska, to je samo početak „nove knjige“ koju piše Tesla – knjige u kojoj bi, kako on vjeruje, robot Optimus mogao biti ključ za svijet bez siromaštva.
Svijet
POČETAK NOVE TRKE ZA ORUŽJEM: Kina ubrzano širi proizvodnju raketa
Od 2020. godine Kina provodi masivnu ekspanziju objekata povezanih s proizvodnjom raketa, čime jača sposobnost odvraćanja američkih snaga i afirmiše svoju dominaciju u regionu.
CNN je, kroz analizu satelitskih snimaka, mapa i vladinih obavještenja, otkrio da se više od 60% od 136 objekata vezanih za raketne snage proširilo, uključujući fabrike, istraživačke centre i testne poligone. U nekim slučajevima satelitski snimci čak pokazuju dijelove raketa.
William Alberque iz Pacific Foruma ističe: “Ovo je Kina koja se pozicionira kao globalna supersila. U početnim smo fazama nove trke oružjem. Kina već sprinta, priprema se za maraton.”
Modernizacija vojske i strateška raketna snaga
Od dolaska na vlast 2012. godine, Si Đinping ulaže milijarde u modernizaciju Narodne oslobodilačke vojske (PLA), s ciljem transformacije u svjetski priznat vojni aparat. Posebno je jačana Raketna snaga (PLARF), elitni odred koji nadgleda nuklearni i balistički arsenal Kine. Si je ovu silu opisao kao “temelj strateškog odvraćanja i nacionalne sigurnosti”.
Raketni arsenal i strategija prema Tajvanu
Proizvedene rakete ključne su za kinesku strategiju prema Tajvanu i odvraćanje američke mornarice, stvarajući tzv. “anti-access denial bubble” – zonu koja otežava američku podršku ostrvu. Stručnjak Decker Eveleth kaže: “Cilj je uništiti luke, baze i centre za snabdijevanje kako bi se spriječila pomoć Tajvanu.”
CNN je identifikovao 99 lokacija za proizvodnju raketa, od kojih je 65 prošireno. Analiza 37 baza Raketne snage pokazuje da je 22 od njih dobilo dodatni prostor u posljednjih pet godina.
Uticaj na globalnu bezbjednost i američke resurse
Eksplozivan rast kineske proizvodnje raketa dolazi u trenutku kada SAD imaju problema sa snabdijevanjem sofisticiranih odbrambenih sistema, uključujući THAAD. CNN navodi da je Kina ubrzala proizvodnju i jeftinih i skupih raketa, prateći lekcije iz sukoba u Ukrajini i optimizujući napad na osjetljive ciljeve kroz kombinaciju dronova i balističkih raketa.
David Santoro iz Pacific Foruma upozorava: “Već postoji hladni rat u svim domenima, a rizik od eskalacije u pravi sukob raste.”
-
Politika3 dana agoSTANIVUKOVIĆ O MOSTU U ČESMI: “Žalim što sam nasjeo na prevaru”
-
Društvo3 dana agoPreminuo mladi Banjalučanin PETAR ŠARIĆ
-
Politika2 dana agoStanivuković “DODIK TVITUJE – DIREKTORI LETE! Ovo je DRŽAVNI UDAR u režiji jednog čovjeka!!
-
Banjaluka3 dana agoSTANIVUKOVIĆ: Banja Luka i cijela Republika Srpska danas tuguju za Petrom Šarićem
-
Region2 dana agoDRAMA U CENTRU BEOGRADA: Djevojka iz BiH nožem napala policajca, on je ranio u nogu
-
Politika3 dana ago„NAJVEĆA NACIONALNA PREVARA“ – Stanivuković žestoko poručio Dodiku: Sve što je rekao, pogazio je sam
-
Svijet20 sati agoOPLJAČKAO STAN PA ZASPAO U NJEMU, vlasnica ga tako zatekla
-
Banjaluka2 dana agoVJEROVALI ILI NE! I Đoko Davidović traži pare od „Ekvatora“
