Napad na Kijev, na koji je Ministarstvo spoljnih poslova Rusije upozorilo zapadne ambasadore, može da se dogodi svakog trenutka, izjavio je sekretar Savjeta bezbjednosti Rusije Sergej Šojgu.

“Prema mom mišljenju, sve naše akcije su vidljive. Mi ih demonstriramo, čak unaprijed upozoravamo na određene akcije.

U ovom slučaju ste spomenuli upozorenje ambasadorima da napuste Kijev. To je urađeno potpuno ozbiljno i promišljeno, jer napad može da se desi svakog trenutka”, rekao je Šojgu na marginama Međunarodnog foruma o bezbjednosti, prenosi Srna. Šojgu je naglasio da je Rusija odgovorila na teroristički napad na univerzitet u Starobeljsku u Luganskoj Narodnoj Republici i pokazala koliko moćan udar može da bude.

On je dodao da Rusija posjeduje impresivne zalihe različitog naoružanja i da se varaju oni koji misle da nema “više ništa”.

Dok su se diplomate iz gotovo cijelog svijeta tokom maja okupile u sjedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku kako bi razgovarale o budućnosti globalnog režima nuklearnog neširenja, Sjedinjene Američke Države i Rusija poslale su potpuno drugačiju poruku – demonstraciju sopstvene strateške sile.

Rusija je 12. maja izvela probno lansiranje interkontinentalne balističke rakete “Sarmat”, jednog od najmoćnijih sistema u svom arsenalu, prenosi “ResponsibleStateCraft”. Predsjednik Vladimir Putin potom je najavio da će raketa do kraja 2026. godine biti uvedena u operativnu upotrebu.

Samo nekoliko dana kasnije, 20. maja, američko ratno vazduhoplovstvo testiralo je nenaoružanu raketu “Minuteman III”. Iako je riječ o sistemu koji je u upotrebi još od 1970. godine, Vašington ga i dalje koristi zbog kašnjenja razvoja njegove zamjene – programa “Sentinel”, koji je već godinama izvan planiranog budžeta i rokova.

Analitičari upozoravaju da ovakve demonstracije ne doprinose bezbjednosti, već dodatno urušavaju ionako krhku diplomatsku atmosferu. Posebno je problematično što su lansiranja izvedena upravo tokom završnice Konferencije o reviziji Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT).

Konferencija završena bez konsenzusa
Jedanaesta konferencija članica Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja završena je bez usvajanja završnog dokumenta – treći put zaredom da države nisu uspjele postići konsenzus.

Glavni spor izbio je između SAD-a i Irana. Vašington je insistirao da završni tekst direktno prozove Teheran zbog njegovih nuklearnih aktivnosti, dok je Iran odbio takvu formulaciju i zahtijevao da se osude nuklearne sile koje su ranije napadale njegovu teritoriju.

Predsjedavajući konferencije, vijetnamski ambasador Do Hung Viet, na kraju nije ni stavio posljednju verziju dokumenta na glasanje, procijenivši da podrška ne postoji.

Još prije početka konferencije upozorio je da bi novi neuspjeh mogao ozbiljno narušiti kredibilitet samog sporazuma.

Sporazum o neširenju nuklearnog oružja, koji je stupio na snagu 1970. godine, smatra se temeljem globalnog sistema kontrole nuklearnog naoružanja. Njegova osnovna logika zasniva se na dogovoru da države bez nuklearnog oružja odustanu od razvoja bombi, dok se nuklearne sile obavezuju na postepeno razoružanje i saradnju u mirnodopskoj upotrebi nuklearne energije.

Kritike na račun nuklearnih sila
Brojne organizacije za kontrolu naoružanja ocijenile su da su nuklearne sile propustile priliku da potvrde ozbiljnu posvećenost razoružanju.

Direktor američkog Udruženja za kontrolu naoružanja Deril Kimbol upozorio je da države članice nisu uspjele ni formalno reafirmisati ključne principe sporazuma u trenutku kada je rizik od nuklearne eskalacije veći nego godinama unazad.

Posebne kritike izazvala je činjenica da nacrt završnog dokumenta nije sadržavao jasan poziv nuklearnim silama da hitno pokrenu pregovore o razoružanju, iako takva obaveza već postoji u okviru člana VI NPT-a.

Istovremeno, dio država optužen je da pokušava ublažiti ili ukloniti formulacije koje se odnose na humanitarne posljedice upotrebe nuklearnog oružja.

Ipak, djelimičan uspjeh oko zabrane nuklearnih testova
Uprkos dubokim podjelama, pojedine zemlje uspjele su u završni nacrt unijeti podršku Sporazumu o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih proba (CTBT), kao i protivljenje obnovi nuklearnih testiranja.

To pitanje postalo je posebno osjetljivo nakon što je američki predsjednik Donald Tramp ranije nagovijestio mogućnost obnove testiranja, dok je Moskva poručila da bi odgovorila recipročnim potezima.

Generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš upozorio je da svijet danas ulazi u period ozbiljnog nuklearnog rizika. Prema njegovim riječima, broj nuklearnih bojevih glava ponovo raste, a pojedine države sve otvorenije razmatraju nabavku nuklearnog oružja.

Diplomatiju zamjenjuje demonstracija sile
Posljednjih mjeseci sve više stručnjaka upozorava da međunarodni sistem kontrole naoružanja ubrzano slabi.

Rusija je tokom maja organizovala i velike vojne vježbe nuklearnih snaga, predstavljene kao odgovor na, kako Moskva tvrdi, provokativne poteze NATO-a.

Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov upozorio je da raste opasnost direktnog sukoba između Rusije i NATO saveza, uz “potencijalno katastrofalne posljedice”.

Iako većina analitičara smatra da neposredna opasnost od nuklearnog rata nije realna, problem vide u urušavanju prostora za dijalog. Čak i rutinska testiranja raketa danas se sve češće doživljavaju kao političke prijetnje i demonstracije sile.

Situaciju dodatno komplikuje činjenica da je početkom februara istekao sporazum “New START”, posljednji veliki ugovor koji je ograničavao strateško nuklearno naoružanje SAD-a i Rusije. Iako obje strane tvrde da se i dalje neformalno pridržavaju ranijih ograničenja, više ne postoji pravno obavezujući mehanizam kontrole i verifikacije.

Budućnost sporazuma pod znakom pitanja
Uprkos neuspjehu konferencije, većina država i dalje smatra da je NPT nezamjenjiv temelj globalne bezbjednosti. Međutim, sve je više upozorenja da sporazum gubi kredibilitet jer nuklearne sile modernizuju arsenale, dok od drugih država traže strogo poštovanje pravila.

Analitičari podsjećaju da su istorijski gotovo sve velike trke u naoružanju na kraju završavale novim sporazumima o kontroli oružja – ali tek nakon opasnih eskalacija i ozbiljnih međunarodnih kriza.

Pitanje koje sada dominira međunarodnim krugovima glasi: koliko će svijet još puta morati doći na ivicu katastrofe prije nego što ozbiljni pregovori ponovo postanu prioritet?

Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin pozdravio je učesnike prvog Međunarodnog foruma za bezbjednost i poručio da su ovakvi reprezentativni globalni sastanci i direktan stručni dijalog posebno potrebni danas, jer se svijet suočava sa ozbiljnim izazovima.

“Znam da je program vašeg sastanka izuzetno sveobuhvatan i informativan. Tokom nekoliko dana biće održano 25 tematskih sesija, konferencija, okruglih stolova, brifinga i prezentacija, koji će sveobuhvatno razmotriti ključna pitanja regionalne i globalne bezbjednosti”, rekao je Putin u video-obraćanju prikazanom na plenarnoj sednici foruma.

Putin je naglasio da međunarodni terorizam, rizik od nekontrolisanog širenja nuklearnog oružja, ekstremizam, trgovina drogom i sajber kriminal danas predstavljaju ozbiljnu prijetnju svim državama.

Na plenarnoj sjednici obratiće se i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik koji će govoriti o temi “Izazovi i prijetnje međunarodnoj bezbjednosti u kontekstu formiranja multipolarnog poretka”.

Međunarodni forum za bezbjednost u Moskvi se završava sutra.