Connect with us

Politika

NEVJERICA U JAVNOSTI! Ekonomisti o Dodikovoj izjavi da će prije BANKROTIRATI Njemačka nego Srpska

Privreda Srpske je u poređenju s njemačkom beznačajna u svakom pogledu – ističu stručnjaci.

Izjava Milorada Dodika da će Njemačka bankrotirati prije Republike Srpske podigla je mnogo bure u javnosti, a tvrdnje predsjednika Srpske o „čeličnoj“ domaćoj ekonomiji, koja je stabilnija od privrede najmoćnije države EU, izazvale su nevjericu u značajnom dijelu javnosti.

Da li je Njemačka zaista bliže bankrotu nego Republika Srpska, kao što je ustvrdio Dodik, odgovor i pojašnjenje tražili smo od ekonomskih stručnjaka.

Ekonomista Zoran Pavlović na prvom mjestu ističe da države, po definiciji i statusu, ne mogu bankrotirati.

– To je nešto što se rijetko dešava, a kad se desi nije naročito objavljeno. Recimo, mogu da navedem primjer Argentine, koja je dva puta bankrotirala. Postoje neki metodi koji dovode zemlju u situaciju da ne može da vrati preuzete dugove. To je jedna od generalnih karakteristika situacije da ste došli u poziciju bankrota ako ne možete da vraćate svoje obaveze. To je situacija koja prije svega zavisi od snage jedne države, a snaga države se definiše ekonomijom – ima li ili nema biznisa, pravi li zemlja pare, u smislu poreskih prihoda koje može da ostvari, ili ne – objašnjava Pavlović za Srpskainfo.

Na pitanje da li će Njemačku prije snaći bankrot nego nas, kao što je prije par dana ustvrdio predsjednik Srpske, Pavlović odgovara da je cijela poenta priče u snazi ekonomije.

– Vraćam se na ono što je suština, a to je koliko vam je jaka privreda. Naša privreda nije jaka. Ako ima privrede, onda ima i mogućnosti zaduživanja i vraćanja dugova – zaključuje Pavlović.

Profesor ekonomije, Milenko Stanić, kaže da je nesporno to da njemačka privreda, od posljednjeg kvartala prošle godine, bilježi pad aktivnosti. Ističe da je tačno i to da je zabilježena recesija njemačke privrede u posljednjem kvartalu prošle godine, te prvom kvartalu 2023.

– Bilo je određenog pomaka nabolje u drugom kvartalu 2023, da bi u ovom, trećem kvartalu, ponovo bio zabilježen minus, odnosno pad privredne aktivnosti. To su pokazatelji da u Njemačkoj, odnosno njihovoj ekonomiji ima ozbiljnih problema, prije svega izazvanih energentskom krizom zbog sukoba u Ukrajini. To je izazvalo probleme prije svega u njihovoj autoindustriji, jer su određena tržišta za plasman njemačkih proizvoda umanjena, prije svega rusko i kinesko – ističe Stanić.

Međutim, on dodaje da je potencijal njemačke ekonomije takav da se tu radi o kratkoročnim poremećajima.

– Toga je bilo ranije, a biće i u buduće. Velike ekonomije, s obzirom na njihov potencijal, brzo izlaze iz krize i nakon recesivnog perioda takva ekonomija, po pravilu, brže raste – navodi Stanić.

Između ostalog, od procjenjuje da bi već do kraja ove, a posebno sljedeće godine, trebalo da dođe do smanjivanja kamatnih stopa, a što bi, prema Stanićevim riječima, dovelo do oživljavanja privredne aktivnosti u Njemačkoj, kao ključnoj ekonomiji EU, te i u drugim zemljama koje imaju slične probleme.

Što se tiče izjave predsjednika Srpske i lidera SNSD da je ekonomija Republike Srpske stabilnija od Njemačke, Stanić takva poređenja naziva „paradoksalnim“.

– Mi nemamo privredni potencijal ni približan njemačkom, isto kao ni strukturu privrede i privredni rast. Privreda Srpske je u poređenju s njemačkom beznačajna u svakom pogledu. Kod nas je dominantan javni sektor i nešto uslužnog sektora. Moramo da se radujemo da privreda Njemačke krene uzlaznim putem, jer to je jedna od ključnih zemalja u koju naši privrednici izvoze. Pad privredne aktivnosti u Njemačkoj jedino se još više može odraziti na pad privredne aktivnosti u Republici Srpskoj – zaključuje Stanić.

Related Topics:

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Politika

HERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE

Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i dalje obilazi Republiku Srpsku, a poseban doček imao je u Hercegovini gdje su ga već dočekali sa „predsjedniče“.

Stanivuković je tokom posjete prisustvovao obilježavanju krsne slave opštine Gacko i Hrama Svete Trojice, gdje sa načelnikom opštine Vukotom Govedaricom i ostalim zvaničnicima obilježio ovaj dan.

Tokom posjete Gacku brojni građani prilazili su da ga pozdrave i fotografišu se sa njim, pokazujući veliku zainteresovanost za njegov dolazak i pružajući mu podršku.

– Uvijek je posebno zadovoljstvo doći u Gacko, mjesto tvrdog kamena, jakih karaktera i dobrih domaćina. U duhu vjere, sabornosti i zajedništva, uz molitvu sa narodom, obilježili smo Trojičindan, krsnu slavu Hrama Svete Trojice i opštine Gacko – poručio je Stanivuković.

Kako je naveo, Trojičindan nas iznova podsjeća na snagu duhovnog jedinstva, značaj porodice i važnost očuvanja pravoslavne vjere i naše vjekovne tradicije, po kojoj je ovaj kraj nadaleko poznat, posebno po tradiciji guslanja, melodije koja je u najteža vremena, sačuvala priče o junaštvu našeg naroda.

Nakon razgovora sa građanima i obilaska svetinja, Stanivuković je obišao i sportske klubove.

Tokom fudbalski klub “Mladost” u Gacku i tom prilikom je od njih dobio dres sa svojim prezimenom i zahvalnicu, a već su ga nazvali i predsjednikom Republike Srpske.

Fudbalski klub „Mladost“ više od pola vijeka prestavlja važan dio sportske tradicije i identiteta Gacka. Čast je bila ponovo biti ovdje. Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam – kazao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno